Mo ꞌata aŋi-aŋi
ꞌĀmene – Te auraꞌa o te vānaŋa nei ꞌi te ꞌarero ꞌevereo: «ka ai pē ira» ꞌo «he parautiꞌa». ꞌI ruŋa i te puka ena o te Meꞌe Haka Takeꞌa (3.14) e kī era i a Ietū he «ꞌĀmene» ꞌi te meꞌe era a ia he Parautiꞌa.
ꞌAparahama – A ꞌAparahama he kope ki a ia i hōrea ai e te ꞌAtua e haka ai rō e ia ka miꞌi ka miꞌi te hakaara, ka ai atu, ꞌi rā hora, ꞌina rāua poki ko tāꞌana viꞌe ko Tara ꞌe ko ruhi-ruhi ꞌā ꞌi te korohuꞌa. Mai i a ia i haka ara tahi ai te hūrio, kī takoꞌa he itaraera.
ꞌĀpōtoro – Te auraꞌa o te vānaŋa ꞌāpōtoro: «he kope maꞌuroŋo». A Ietū i toꞌo rō mai roto i tāꞌana nuꞌu hāpī i te ŋāŋata e hoꞌe ꞌahuru mā piti mo ꞌāpōtoro ꞌāꞌana.
Ara ꞌĀpī – Te Ara ꞌĀpī he haka tere iŋa ꞌāpī mo tano o te taŋata ki te mata o te ꞌAtua.
ꞌĀrone – A ꞌĀrone he hakaara o Rēvī. ꞌE a Rēvī he poki e tahi o te hoꞌe ꞌahuru mā piti ŋā poki tane ꞌa Hākovo, kope mai i a ia i haka ara tahi mai ai te itaraera. A ꞌĀrone te oromatuꞌa raꞌe haꞌataꞌa e te ꞌAtua. Ki te kī o te ꞌAtua: te oromatuꞌa taꞌatoꞌa mo te itaraera mai te hakaara o Rēvī ana toꞌo (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.40; ꞌEvereo 5.4; 7.11; 9.4). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Rēvī.
ꞌĀtamu – A ꞌĀtamu he taŋata aŋa e te ꞌAtua hai ꞌōꞌone. Mai i a ia ararua ko tāꞌana viꞌe ko Eva i haka ara tahi mai ai te taŋata. ꞌE ko rāua te nuꞌu raꞌe i hara ki te ꞌAtua, he taꞌe haꞌatura ki tāꞌana roŋo. Mai rā hora pe muꞌa te taŋata taꞌatoꞌa i hara i oho mai ai (Ruka 3.38; Rōmano 5.12-15; 1 Kōrinto 15.22, 45-47; 1 Timoteo 2.13-14).
ꞌAvahata o te haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko te taŋata – Te ꞌavahata nei i aŋa ai hai miro ꞌe ꞌai ka viri tahi hai piru. ꞌI roto i hāpaꞌo ai i te ŋā māꞌea era e rua ꞌi ruŋa i pāpaꞌi ai te ꞌAtua i tāꞌana roŋo e hoꞌe ꞌahuru. Te itaraera e maꞌu era i te ꞌavahata nei ki te kona nō era o rāua i oho. E noho era ꞌi te kona e tahi, he hāpaꞌo i te ꞌavahata nei ꞌi roto i te Karapā Moꞌa o te ꞌAtua. Te ꞌavahata nei ꞌe te meꞌe taꞌatoꞌa hāpaꞌo o roto he meꞌe hopeꞌa o te moꞌa mo te itaraera ꞌo te ai he tāpaꞌo o te haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko rāua. I oti era te aŋa i te Kona Haꞌamuri ꞌAtua ꞌi Hērutarema, he haka rē i te ꞌavahata nei ꞌi roto (ꞌEvereo 9.4; Meꞌe Haka Takeꞌa 11.19).
ꞌĀvere – A ꞌĀvere he taina o Kāiŋa ꞌe he rua poki ꞌa ꞌĀtamu ararua ko Eva (Māteo 23.35; Ruka 11.51; ꞌEvereo 11.4; 12.24). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Kāiŋa.
ꞌĒria – A ꞌĒria he perofeta hōnui e tahi o te ꞌAtua o muꞌa ꞌā, ꞌe he kope ki a ia i uŋa ai e te ꞌAtua mo ture ki te ꞌariki taparahi-taꞌata e tahi ꞌe ki te tētahi atu nuꞌu o Itaraera ꞌo te haꞌamuri ki te ꞌītoro (Marko 9.4; Rōmano 11.2-4; Tanatiako 5.17, ꞌe tētahi atu). Ki te manaꞌu o te hūrio a ꞌĒria e hoki rō mai mo haka riva-riva i te taŋata mo te tuꞌu iŋa mai o te Kiritō (Māteo 11.14; Ruka 1.17).
ꞌErore – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena e hā ŋāŋata o te ꞌīŋoa nei ꞌā:
● Te ꞌariki ko ꞌErore, kī takoꞌa ko ꞌErore te Hōnui, he ꞌariki o Hūrea ꞌi te hora poreko o Ietū. ꞌĀꞌana i uŋa i haka tiŋaꞌi i te ŋā poki ꞌi te haŋa mo tiŋaꞌi i a Ietū (Māteo 2.1-22; Ruka 1.5).
● A ꞌErore Antipa he suerekao o Karirea ꞌi te hora haka ꞌite o Ietū i te roŋo o te ꞌAtua ꞌe aŋa i te mana. Ko ia te kope i hāipo-ipo ki tōꞌona taꞌokete ko ꞌEroria, ꞌe uŋa haka paꞌo i te pūꞌoko o Iovani Papatito. Ki te ꞌErore nei i maꞌu ai te hūrio i a Ietū ꞌi raꞌe ki te veo ꞌi ruŋa i te tātaurō (Marko 6.14-29; Ruka 23.6-12).
● Te ꞌariki ko ꞌErore ꞌAkiripa Raꞌe, ꞌāꞌana i uŋa i haka kimi mo tōtōā i te nuꞌu kiritiano raꞌe. ꞌE i haka tiŋaꞌi i a Tanatiako, taina o Iovani (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 12.1-23).
● Te ꞌariki ko ꞌErore ꞌAkiripa Rua, ꞌāꞌana i ture ꞌe i haka maꞌu i a Pauro ki muꞌa o te ꞌariki rōmano (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 25.13–26.2,26-32).
Etaū – A Etaū he poki ꞌa Itaꞌata, he makupuna o ꞌAparahama, ꞌe he taina hauā o Hākovo. Te kope nei hai mareti kai i hoꞌo ai i tōꞌona tōroꞌa he ꞌatariki ki a Hākovo (Rōmano 9.10-13; ꞌEvereo 11.20; 12.16-17).
Eva – A Eva he viꞌe ꞌa ꞌĀtamu. I aŋa ai e te ꞌAtua hai kava-kava o ꞌĀtamu. A Eva he viꞌe haka ꞌatu e Rukifero mo hara hai kai i te meꞌe taꞌe haꞌatiꞌa e te ꞌAtua mo kai (2 Kōrinto 11.3; 1 Timoteo 2.13-14).
ꞌEvereo – Te ꞌevereo he hakaara taꞌatoꞌa o ꞌAparahama ꞌe he ꞌīŋoa o te ꞌarero vānaŋa o rāua. Te ꞌīŋoa haka ꞌou o te ꞌevereo he hūrio ꞌe he itaraera. Hai ꞌarero ꞌevereo i pāpaꞌi ai te rahi raꞌa o te Pāpaꞌi Moꞌa ꞌi te hora o Ietū. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: hūrio; itaraera.
Fariseo – Te fariseo he nūnaꞌa taŋata hōnui o te hūrio ꞌi te noho iŋa o Ietū. Te nuꞌu nei e ꞌite rō ꞌā i te roŋo taꞌatoꞌa o te ꞌAtua haka pāpaꞌi ki a Mōtē, ꞌe e hāpī rō ꞌā ki te nuꞌu mo haꞌatura tahi i rā roŋo. Ka ai atu pē ira, e hāpī takoꞌa rō ꞌā meꞌe rahi haka ꞌou nō atu meꞌe hai manaꞌu o rāua. Te fariseo e manaꞌu era i hau rō atu a rāua ki te tētahi nuꞌu. E haka tuꞌu rō ꞌā i a rāua he nuꞌu riva ka ai atu ꞌai e maꞌu rō ꞌā i te manaꞌu taꞌe tano. Te fariseo kai haŋa ki a Ietū ꞌe i uꞌi rō i te rāveꞌa mo tiŋaꞌi. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: saruseo.
Fata – E rua meꞌe e kī ena he fata: te raꞌe he kona aŋa mo tutu o te ꞌanimare mo tūtia ki te ꞌAtua; ꞌe te rua he kona tutu i te incienso. Te ŋā fata tutu ꞌanimare raꞌe era e aŋa era e titi hai māꞌea. ꞌI te hora o te Karapā Moꞌa, ꞌe ꞌi te Kona Haꞌamuri ꞌAtua o Hērutarema, te fata tūtia ꞌanimare i aŋa ai hai miro i viri tahi hai bronce, ꞌe te fata tutu incienso hai piru.
Hāipo-ipo – Te hāipo-ipo, mo te ꞌAtua, he haꞌaꞌau iŋa o te taŋata ꞌe o te viꞌe mo noho mau rō ꞌai rāua pa he kenu pa he viꞌe ꞌātā ki te mate, koia ko te hāpaꞌo i te hakari mo tāꞌana kenu ꞌe mo tāꞌana viꞌe mau nō. Te haꞌaꞌau nei e haka mana ena ꞌi muꞌa i te rei ꞌe i te ꞌAtua ꞌi raꞌe ki te noho pa he kenu pa he viꞌe. Ki te mata o te ꞌAtua, e rua nō ara mo te taŋata: he hāipo-ipo mo noho pa he kenu pa he viꞌe, ꞌo he noho taureꞌa-reꞌa ꞌina ko piri tane. Te tētahi atu huru o te piri tane, ki te ꞌAtua, he hara.
Haka maꞌitaki – Te haka maꞌitaki, mo te haka tere iŋa hūrio, he aŋa o te kope e tahi i te meꞌe hāꞌaki ꞌi ruŋa i te haka tere iŋa ꞌa Mōtē, pa he tūtia i te ꞌanimare, ki tano haka ꞌou ai mo uru ki roto ꞌi te Kona Haꞌamuri ꞌAtua. ꞌI te haka tere iŋa tuai o te ꞌAtua ananake ko te hūrio e ai rō ꞌana meꞌe rahi nō atu meꞌe haka riro i te taŋata he «taŋata taꞌe maꞌitaki», pa he kai i te meꞌe taꞌe haꞌatiꞌa, pa he māui-ui vahine, pa he haka puā i te pāpaku ꞌe pa he tētahi atu meꞌe, ꞌe mo topa atu o te meꞌe tuꞌu pē nei, e ko tano haka ꞌou koe mo haka hāhine ki te ꞌAtua ꞌātā ka haka maꞌitaki rō.
Haka moe i te manaꞌu
ꞌI ruŋa i te kope e tahi (pa he ꞌAtua, pē Ietū) he ꞌite ōꞌou: te meꞌe kī e rā kope he parautiꞌa mau ꞌā ꞌe a ia he kope haka tano i tāꞌana meꞌe kī. ꞌO ira he vaꞌai tahi koe i a koe ki a ia mo hāpaꞌo atu ꞌe mo haka tere atu pa he meꞌe haŋa ꞌāꞌana.
ꞌI ruŋa i te meꞌe (pa he vānaŋa o te ꞌAtua, tāꞌana roŋo, tāꞌana meꞌe aŋa) he ꞌite ōꞌou: he parautiꞌa mau ꞌā rā meꞌe, he meꞌe e haka tano rō ꞌi tōꞌona hora. ꞌO ira he toꞌo koe mōꞌou i rā vānaŋa ꞌe he haka tere i a koe tano ki rā meꞌe.
Haka tere iŋa ꞌa Mōtē – He haka tere iŋa ꞌe he roŋo haka pāpaꞌi e te ꞌAtua ki a Mōtē mo haka tika i tōꞌona taŋata ꞌi te rāua ara. Te ŋā meꞌe nei nā ꞌi ruŋa i te ŋā puka raꞌe ena e rima o ruŋa i te Pāpaꞌi Moꞌa. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Mōtē; Pāpaꞌi Moꞌa.
Haka tere iŋa ꞌāpī o te ꞌAtua – He haka tere iŋa o te ꞌAtua ꞌi roto i te māhatu o te taŋata. Te haka tere iŋa nei i te nuꞌu haka moe mau nō i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū ꞌe haꞌatura ki a ia.
Haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko te taŋata – E rua haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko te taŋata:
Te haka tere iŋa raꞌe o te ꞌAtua ananake ko te taŋata i aŋa ai ꞌi ruŋa i te maꞌuŋa era ko Tinaī. ꞌI ruŋa i kī ai e te ꞌAtua: mo haꞌatura o te taŋata ki te roŋo taꞌatoꞌa pāpaꞌi e Mōtē, he tano rāua ki tōꞌona mata ꞌe māꞌana e hāpaꞌo. Te ꞌati nō, ꞌina e tahi taŋata i ravaꞌa mo haꞌatura i rā ŋā roŋo.
Te haka tere iŋa ꞌāpī o te ꞌAtua ananake ko te taŋata i aŋa ai hai Ietū Kiritō. E kī ena e te ꞌAtua: mo haka moe o te taŋata i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū, he tano rāua ki tōꞌona mata ꞌe he riro he ŋā poki ꞌāꞌana (ꞌEvereo 8.6-13).
Hākovo – A Hākovo he poki ꞌa Itaꞌata. Mai i a Hākovo i haka ara ai te itaraera taꞌatoꞌa. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Itaraera; ꞌAparahama; Etaū.
Hare pure hūrio – He hare nui-nui ꞌi ira e haka taka-taka era te hūrio. ꞌI te mahana hopu, he mahana haka ora o rāua, e taka-taka era ꞌi ira mo haka roŋo ki te maꞌori ka taiꞌo era i te Pāpaꞌi Moꞌa ꞌe ka hāpī era o ruŋa i te roŋo o te ꞌAtua. ꞌI ira takoꞌa te nuꞌu e pure ꞌe e haꞌamuri era ki te ꞌAtua.
Hōnā – A Hōnā he perofeta e tahi o te ꞌAtua. I uŋa rō i a ia ki te kona ko Nīnive mo haka ꞌite i te roŋo o te ꞌAtua ꞌe ꞌina kai haŋa mo oho (Māteo 12.39-41; 16.4; Ruka 11.29-32).
Hūrā – A Hūrā he poki e tahi o te hoꞌe ꞌahuru mā piti ŋā poki tane ꞌa Hākovo. Mai i a ia i haka ara mai ai te mata o te itaraera he Hūrā. Te ꞌīŋoa o tōꞌona kāiŋa ko Hūrea (Māteo 1.2-3; ꞌEvereo 7.14; 8.8; Meꞌe Haka Takeꞌa 5.5; 7.5). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAparahama; Hākovo.
Huri i te manaꞌu ki te ꞌAtua – He ŋaroꞌa i te māui-ui ki roto i te māhatu o ruŋa i te meꞌe taꞌe tano i aŋa, he hārui hai tuaꞌivi i rā meꞌe, ꞌe he ani ki te ꞌAtua mo haka kore i te hara.
Hūrio – Te hūrio he hakaara o ꞌAparahama. ꞌI te hora raꞌe, te auraꞌa o te vānaŋa nei he hūrio «he nuꞌu noho ꞌi te kāiŋa o Hūrā», te auraꞌa, he nuꞌu haka ara mai i a Hūrā. I hopeꞌa ai te vānaŋa he hūrio e kī ena mo te itaraera taꞌatoꞌa. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAparahama; Hūrā; Itaraera.
Iovani – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena meꞌe rahi nō atu ŋāŋata ko te ꞌīŋoa nei ꞌā:
● Iovani Papatito, perofeta haka riva-riva era i te ara mo te tuꞌu iŋa mai o Ietū (Māteo 3.1-15; Marko 1.4-11; Ruka 1.13-17; Iovani 1.6-8, ꞌe tētahi atu).
● Iovani, ꞌāpōtoro ꞌa Ietū. A ia he poki ꞌa Tevereo ꞌe he taina o Tanatiako (Māteo 4.21-22; Marko 1.29; 3.17; Ruka 8.51; 9.28-36; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 3.1-11; Karatia 2.9; Meꞌe Haka Takeꞌa 1.1, 4, 9 ꞌe tētahi atu).
● Iovani, kī takoꞌa ko Marko, taina o Verenāvē, ꞌe hokorua ꞌi te aŋa ꞌa Pauro (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 12.12; 13.4-13; 15.37-39; Kōrosa 4.10; 2 Timoteo 4.11; Firemono 24; 1 Pētero 5.13).
● Iovani, matuꞌa tane o Tīmona Pētero (Iovani 1.42; 21.15-17). E kī takoꞌa ena ki te matuꞌa nei o Pētero ko Hōnā (Māteo 16.17).
● Iovani, huaꞌai o te oromatuꞌa hopeꞌa o te ra-rahi ko ꞌĀnā (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 4.6).
Itaraera – He ꞌīŋoa vaꞌai e te ꞌAtua mo Hākovo, poki ꞌa Itaꞌata. E hoꞌe ꞌahuru mā piti poki tane ꞌa Itaraera. Mai i a rāua i haka ara ai te hoꞌe ꞌahuru mā piti mata o te itaraera, kī takoꞌa he hūrio ꞌe he ꞌevereo. Te henua o te nuꞌu nei e kī takoꞌa rō ꞌana ko Itaraera. ꞌI muꞌa ꞌā e kī era ko Kanaꞌana. E kī takoꞌa rō ꞌana ko Pārētina. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAparahama; hūrio.
Kāiŋa – A Kāiŋa he poki ꞌatariki ꞌa ꞌĀtamu ararua ko Eva. I mākota rō a Kāiŋa ꞌi tōꞌona taina era ko ꞌĀvere ꞌo te koa o te ꞌAtua ꞌi te māmoe tūtia e ꞌĀvere ꞌe ꞌo te taꞌe koa ꞌi te tariko tūtia e ia. ꞌO ira a Kāiŋa i tiŋaꞌi ai i a ꞌĀvere. Hai meꞌe nei i kī ai te ꞌAtua ki a Kāiŋa e ko ai ki te hora hopeꞌa te kona ōꞌona mo noho ꞌe ꞌina he nuꞌu e ko haŋa ki a ia (ꞌEvereo 11.4; 1 Iovani 3.12; Hura 11).
Kanaꞌana – He ꞌīŋoa o te henua hōrea e te ꞌAtua mo te itaraera. Hora nei te ꞌīŋoa o rā henua ko Itaraera ꞌo ko Pārētina (Māteo 15.22; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.11; 13.19).
Kananeo – He nūnaꞌa taŋata hūrio haŋa mo tute i te rōmano mai roto i te rāua henua. Te rua ꞌīŋoa o te nūnaꞌa nei he sērote.
Karapā Moꞌa – He karapā haka aŋa e te ꞌAtua ki te itaraera ꞌi te hora era o rāua ꞌi te kona ꞌone taꞌe noho taŋata. ꞌI ira a rāua e haꞌamuri era ki te ꞌAtua. ꞌI roto nei e haka rē era i te ꞌAvahata o te haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko te taŋata. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAvahata o te haka tere iŋa o te ꞌAtua ananake ko te taŋata.
Kirieko – Te nuꞌu o Keretia e kī ena he kirieko. Pē ira ꞌā te ꞌarero vānaŋa e te nuꞌu o ira. Te ꞌarero kirieko he ꞌarero vānaŋa meꞌe rahi nuꞌu taꞌe he kirieko ꞌi te noho iŋa o Ietū, pa he vānaŋa paratane ꞌe marite ꞌi te noho iŋa nei. Te nuꞌu pāpaꞌi i te Nuevo Testamento i pāpaꞌi ai hai ꞌarero kirieko.
Kiritiano – He kope haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū Kiritō ꞌe haꞌatura ki a ia (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 11.26; 26.28; 1 Pētero 4.16 ꞌe tētahi atu).
Kiritō – Te vānaŋa «Kiritō» o te ꞌarero kirieko, ꞌe te vānaŋa «Mētia» o te ꞌevereo. Ararua vānaŋa e kī era mo te taŋata e tahi ko haꞌataꞌa ꞌā e te ꞌAtua mo te aŋa nui-nui, pa he ꞌariki ꞌo pa he oromatuꞌa, ꞌe ko huri ꞌiti-ꞌiti ꞌā hai mōrī mo tāpaꞌo pē ira. A Ietū he Mētia ꞌo he Kiritō haꞌataꞌa e te ꞌAtua mo te aŋa he mātaki i te ara mo te taŋata mo eꞌa mai roto i te ꞌati he hara ꞌe mo ravaꞌa i te ora ꞌāpī ꞌina he hopeꞌa raꞌa.
Kōmora – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Tōroma.
Kona ꞌAta Moꞌa – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Kona Haꞌamuri ꞌAtua.
Kona Moꞌa – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Kona Haꞌamuri ꞌAtua.
Kona Haꞌamuri ꞌAtua – He kona nui-nui haka tuꞌu ꞌi Hērutarema mo haꞌamuri ki te ꞌAtua. Te aŋa o te hūrio o muꞌa ꞌā, he oho ki ira mo te ŋoŋoro nui-nui o te rāua haka tere iŋa mo aŋa i te tūtia. ꞌI roto i te Kona Haꞌamuri ꞌAtua nei te kona haꞌataꞌa mo te ꞌAtua. Rā kona taꞌe pa he hare pure o te hora nei, hare uru e te taŋata mo haꞌamuri ki a ia. He hare moꞌa e rua ōꞌona piha. Te piha raꞌe e kī era he Kona Moꞌa. ꞌI roto nei e uru era te oromatuꞌa paurō te mahana mo tutu i te incienso mo te ꞌAtua. Te rua piha e kī era he Kona ꞌAta Moꞌa, piha ko puru ꞌā hai korotina peŋo-peŋo ꞌo oꞌo e tahi taŋata ki roto. He oromatuꞌa hopeꞌa o te ra-rahi mau nō te meꞌe uru ki roto e tahi mahana ꞌi te matahiti. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Toromono.
Kōsē – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena meꞌe rahi nō atu ŋāŋata o te ꞌīŋoa nei ꞌā:
● Kōsē, he poki e tahi o te ŋā hoꞌe ꞌahuru mā piti ŋā poki tane ꞌa Hākovo, he tupuna o te itaraera (Iovani 4.5; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.9-14; ꞌEvereo 11.21-22; Meꞌe Haka Takeꞌa 7.8).
● Kōsē, kenu ꞌa Māria, matuꞌa vahine o Ietū (Māteo 1.16, 18-25; 2.13, 19; Ruka 1.27; 2.4, 16, 22, 41-43; 3.23; 4.22; Iovani 1.45; 6.42).
● Kōsē, taina o Ietū (Māteo 13.55; Marko 6.3).
● Kōsē, taina o Tanatiako ꞌIti-ꞌiti (Māteo 27.56; Marko 15.40, 47).
● Kōsē o Ārimatea, he taŋata ꞌono e tahi, ꞌe he kope o roto i te nūnaꞌa taŋata i a rāua te kī iŋa hopeꞌa o te haka tere hūrio. Taŋata riva, haka moe i tōꞌona manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū (Māteo 27.57-60; Marko 15.42-46; Ruka 23.50-53; Iovani 19.38-42).
● Kōsē, kī ko Varasāvā, he kope e tahi o roto o te nuꞌu hāpī ꞌa Ietū mai te hora raꞌe ꞌā. ꞌI te hora uꞌi i te taŋata mo mono i a Hura, ōꞌona ꞌe o Mātia te ꞌīŋoa i eꞌa. I hopeꞌa ai ko Mātia te meꞌe i oꞌo (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 1.23).
● Kōsē, kī takoꞌa ko Verenāvē (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 4.36).
Kosuē – I mate era a Mōtē, a Kosuē i haka tere i te itaraera (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.45; ꞌEvereo 4.8).
Mahana haka ora – He mahana kī e te ꞌAtua mo haka ora ꞌe mo haꞌamuri ki a ia. Mo te hūrio, te mahana haka ora he mahana hopeꞌa o te moꞌa ꞌe ꞌina e tahi taŋata mo aŋa korohaŋa i te aŋa hopeꞌa o te ꞌiti-ꞌiti. Te mahana haka ora mo te hūrio e haꞌamata ena mai te hora ko ŋaro ꞌā te raꞌā o te mahana pae ki te ŋaro iŋa o te raꞌā o te mahana hopu.
Mānā – He meꞌe uŋa mai o te ꞌAtua mo hāŋai o te itaraera hora eꞌa mai era o rāua mai Ehipto. Te nuꞌu nei e maha ꞌahuru matahiti i haꞌere i oho ai a te kona ꞌone taꞌe noho taŋata. ꞌI rā ŋā matahiti taꞌatoꞌa i hāŋai ai e te ꞌAtua hai rā meꞌe (Iovani 6.31, 49; ꞌEvereo 9.4; Meꞌe Haka Takeꞌa 2.17).
Maꞌori o te haka tere hūrio – He ŋāŋata hūrio e ai rō ꞌā te rāua hāpī. Te aŋa o rāua he taiꞌo he hāpī i te roŋo taꞌatoꞌa haka pāpaꞌi era e te ꞌAtua ki a Mōtē ꞌe ki te perofeta, ꞌe pē ira ꞌana i te puka taꞌatoꞌa pāpaꞌi e te tētahi ŋāŋata hūrio o ruŋa i te meꞌe o te ꞌAtua ꞌe o ruŋa i te haka tere iŋa taꞌatoꞌa o rāua. O te ŋāŋata nei te hāpī ki te tētahi nuꞌu he aha te auraꞌa, ki te rāua manaꞌu, o te meꞌe taꞌatoꞌa pāpaꞌi o ruŋa i te puka haka pāpaꞌi e te ꞌAtua, ꞌe o ruŋa i tū tētahi ŋā puka era, ꞌe pē hē te haꞌatura iŋa tano o rā ŋā meꞌe. E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Mōtē; Haka tere iŋa ꞌa Mōtē; Pāpaꞌi Moꞌa.
Māria – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena meꞌe rahi nō atu ŋā viꞌe o te ꞌīŋoa nei ꞌā:
● Māria, matuꞌa o Ietū (Māteo 1.18-25; Ruka 1.26-56; 2.1-7 ꞌe tētahi atu).
● Māria Matarena, viꞌe mai roto i haka eꞌa ai e Ietū e hitu tātane (Māteo 27.55-56; Marko 16.9; Ruka 8.2; Iovani 20.1-2, 11-18 ꞌe tētahi atu kona).
● Māria o Vētānia, taina o Maratuka ꞌe o Rātaro (Ruka 10.38-42; Iovani 11.1-5; 12.1-7).
● Māria, matuꞌa o Tanatiako ꞌe o Kōsē (Māteo 27.56; Marko 15.40; 16.1; Ruka 24.10).
● Māria, matuꞌa o Iovani Marko. ꞌI te hare o te viꞌe nei e haka taka-taka era te nuꞌu hāpī ꞌa Ietū ꞌi Hērutarema (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 12.12).
Mēhāmina – A Mēhāmina he poki haŋupotu o te hoꞌe ꞌahuru mā piti ŋā poki tane ꞌa Hākovo. Mai i a ia i haka ara ai te mata o te hūrio he Mēhāmina (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 13.21; Rōmano 11.1; Fīripo 3.5; Meꞌe Haka Takeꞌa 7.8). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAparahama; Hākovo.
Merekitereke – A Merekitereke he ꞌariki ꞌe he oromatuꞌa o Hērutarema ꞌi te hora tuai era ([Génesis] Haꞌamata 14.18). Meꞌe taꞌe rahi te meꞌe ꞌite o ruŋa i a ia. ꞌI ruŋa i te [Salmos] Hīmene 110 ꞌe ꞌi ruŋa i te puka ꞌEvereo, e haꞌaauraꞌa ena i a Ietū hai Merekitereke ꞌi te meꞌe era e kī ena i a Ietū «he ꞌariki ꞌe he oromatuꞌa» (ꞌEvereo 5.6-10; 6.20; 7.1-17).
Mētia – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Kiritō.
Mōtē – A Mōtē he kope haꞌataꞌa e te ꞌAtua mo toꞌo i tōꞌona taŋata he itaraera mai Ehipto, kona e noho era pa he ꞌekaravo, ꞌe he kope ki a ia i haka pāpaꞌi ai e te ꞌAtua i tāꞌana roŋo.
Nūnaꞌa taŋata i a rāua te kī iŋa hopeꞌa o te haka tere hūrio – He ŋāŋata hōnui hūrio e hitu ꞌahuru tūmaꞌa. Te rāua pūꞌoko haka tere he oromatuꞌa hopeꞌa o te ra-rahi. Ki muꞌa o te nuꞌu nei i maꞌu ai i a Ietū, ꞌe o rāua i kī te ūtuꞌa tano mōꞌona he tiŋaꞌi. ꞌE, ꞌi te meꞌe era i te rōmano nō te parau mo tiŋaꞌi i te taŋata, he haka maꞌu i a Ietū ki te suerekao rōmano era ko Pirato (Māteo 26.59; Marko 14.55; 15.1; Ruka 22.66; Iovani 11.47; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 5.21; 6.12; 22.30; 24.20).
Nuꞌu haka ꞌauhau i te taŋata hai moni mo te rōmano – He ŋāŋata hūrio haka ꞌauhau i te rāua taŋata hai moni mo te rōmano. Tētahi o te nuꞌu nei e haka ꞌauhau era i te nuꞌu ꞌata rahi te moni ki te moni parautiꞌa mau era mo ꞌauhau, mo topa mo rāua. ꞌO ira te hūrio e riri era mo rāua ꞌe e kī era he nuꞌu hara.
Ŋoŋoro – Te hūrio e aŋa rō ꞌana rauhuru nō atu ŋoŋoro ꞌi te matahiti mo haka manaꞌu i te riva rahi o te ꞌAtua ki a rāua. E rima ŋoŋoro haka ꞌite mai ꞌi ruŋa i te puka nei:
Ŋoŋoro o te Pakate (Māteo 26.2, 17-19 ꞌe tētahi atu) he ŋoŋoro aŋa e te hūrio mo haka manaꞌu i te eꞌa iŋa o te rāua tupuna mai te rima o te ehipto ꞌi te hora he ꞌekaravo o rāua. Te auraꞌa o te vānaŋa he Pakate: «he rao a ruŋa». Hora uŋa era e te ꞌAtua i tāꞌana merahi mo tiŋaꞌi i te ꞌatariki tane o te ehipto, i kī rō ki te hūrio mo tiŋaꞌi i te māmoe ꞌe hai toto era o rā ꞌanimare ana paru i te titi taꞌatoꞌa o te ꞌōpani o te rāua hare ꞌo mā-mate te rāua ŋā poki. Ka takeꞌa era e rā merahi i te toto he rao a ruŋa, e ko mate e tahi kope o rā hare. Mai rā hora, te hūrio e aŋa ena i te ŋoŋoro nei.
Te Pakate ena o te hora nei he haka manaꞌu iŋa i te ora iŋa o Ietū mai te mate. E kī ena he Pakate ꞌi te meꞌe era i topa ai ꞌi te ŋā mahana era o te ŋoŋoro o te Pakate o te hūrio, ꞌe, takoꞌa, ꞌi te meꞌe era a Ietū, pa he Māmoe o te ꞌAtua, i mate ai mo haka eꞌa i te taŋata taꞌatoꞌa haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a ia mai roto i te ūtuꞌa o te hara he mate.
Ŋoŋoro kai i te haraoa ꞌina he revaura (Māteo 26.17; Marko 14.1, 12; Ruka 22.1, 7) he ŋoŋoro aŋa e te hūrio mo haka manaꞌu takoꞌa i te eꞌa iŋa o te rāua tupuna mai Ehipto. ꞌI rā eꞌa iŋa, mo keꞌo-keꞌo, he kī e te ꞌAtua mo tunu i te rāua haraoa ꞌina ko hoa hai revaura. Te ŋoŋoro nei e aŋa ena e hitu mahana ki oti te ŋoŋoro o te Pakate hūrio, ꞌe ꞌi rā ŋā mahana taꞌatoꞌa e kai ena te hūrio i te haraoa ꞌina he revaura.
Ŋoŋoro o te Peneketote (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 2.1; 20.16; 1 Kōrinto 16.8) he ŋoŋoro aŋa e te hūrio mo koa ꞌo te oti o te kato o te tariko. Te auraꞌa o te vānaŋa he Peneketote he «pae ꞌahuru». E kī ena i te ŋoŋoro nei, he ŋoŋoro o te Peneketote ꞌi te meꞌe era mo tataku mai mai te mahana haꞌamata o te ŋoŋoro o te Pakate ki te mahana aŋa i te ŋoŋoro nei he eꞌa e pae ꞌahuru mahana.
Te ŋoŋoro o te Peneketote o tātou o te hora nei he ŋoŋoro haka manaꞌu i te topa iŋa o te Vārua Maitai ki ruŋa i te nuꞌu haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū. E kī ena he Peneketote ꞌi te meꞌe era i topa ai te meꞌe nei ꞌi te mahana o te ŋoŋoro o te Peneketote hūrio (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 2.1-4).
Ŋoŋoro o te rāmā (Iovani 7.2, 14) he ŋoŋoro aŋa e te hūrio mo koa ꞌo te oti iŋa o te rāua kato i te kai. ꞌI nei ŋoŋoro he aŋa i te pae-pae mo noho ꞌi ira mo te tāpati e tahi. Pē ira e manaꞌu ena ki te rāua tupuna ꞌi te hora oho a te kona ꞌone taꞌe noho taŋata e maha ꞌahuru matahiti.
Ŋoŋoro o te haꞌamoꞌa (Iovani 10.22) he ŋoŋoro aŋa e te hūrio mo haka manaꞌu i te meꞌe i aŋa e Hura Makaveo, kope ꞌāꞌana i haka riva-riva ꞌe i haka maꞌitaki i te Kona Haꞌamuri ꞌAtua ꞌi te hora uru tōtōā e te nuꞌu taꞌe haŋa ki te ꞌAtua. Te ŋoŋoro nei e kī takoꞌa rō ꞌā he «Hanuka» ꞌe he «ŋoŋoro o te mōrī».
Oromatuꞌa – ꞌI ruŋa i te Pīpīria, te meꞌe he oromatuꞌa he ŋāŋata haꞌataꞌa e te ꞌAtua mo aŋa i te tūtia māꞌana mo te riva-riva o te itaraera. E haꞌataꞌa era i te oromatuꞌa taꞌatoꞌa mai te hakaara o ꞌĀrone, hakaara o Rēvī. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌĀrone; ꞌe Rēvī.
● Te oromatuꞌa hopeꞌa o te ra-rahi he oromatuꞌa haꞌataꞌa mai roto i te oromatuꞌa taꞌatoꞌa mo pūꞌoko haka tere o rāua mo te matahiti e tahi. He oromatuꞌa hopeꞌa o te ra-rahi mau nō te meꞌe haꞌatiꞌa mo uru ki roto i te Kona ꞌAta Moꞌa o roto i te Kona Haꞌamuri ꞌAtua mo aŋa i te tūtia.
● Te oromatuꞌa ra-rahi e kī era mo te oromatuꞌa taꞌatoꞌa i oromatuꞌa hopeꞌa rō o te ra-rahi ꞌe, takoꞌa, mo te tētahi atu oromatuꞌa hōnui.
Osana – Te haꞌaauraꞌa o te vānaŋa nei: «¡Mo te ꞌAtua koe e hāpaꞌo!». He vānaŋa māhani ohu e te hūrio mo te nuꞌu haŋa e rāua (Māteo 21.9; Marko 11.9-10; Iovani 12.13).
Pakate – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Ŋoŋoro.
Pāpaꞌi Moꞌa – He ŋā puka taꞌatoꞌa haka pāpaꞌi era e te ꞌAtua ki te taŋata. ꞌI ruŋa i te puka nei e kī ena Pāpaꞌi Moꞌa mo te ŋā puka raꞌe ena e rima haka ꞌite mai o ruŋa i te aŋa iŋa o te ꞌAtua i te ao, o ruŋa i te nuꞌu raꞌe, o ruŋa i a ꞌAparahama ꞌe pē hē i haꞌataꞌa ai e te ꞌAtua i a ia ꞌe i tōꞌona hakaara māꞌana, ꞌe o ruŋa i te vaꞌai iŋa ōꞌona i te roŋo mo haꞌatura e rāua, ꞌe mo te puka taꞌatoꞌa haka pāpaꞌi e te ꞌAtua ki te perofeta ꞌi raꞌe ki te tuꞌu iŋa mai o te Kiritō. Hora nei e kī takoꞌa rō ꞌā ki te ŋā puka taꞌatoꞌa haka pāpaꞌi e te ꞌAtua ki te taŋata he Pīpīria. Te Pīpīria e vahi rō ꞌā e rua pāꞌiŋa. Te ꞌapa raꞌe ko te ŋā puka taꞌatoꞌa haka pāpaꞌi era e te ꞌAtua ꞌi raꞌe ki te tuꞌu iŋa mai o te Kiritō. Te rua ꞌapa ko te ŋā puka haka pāpaꞌi era ꞌi te hora ko tuꞌu mai ꞌā a Ietū ꞌe e ora nō ꞌā te ꞌāpōtoro. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Haka tere iŋa ꞌa Mōtē; Maꞌori o te haka tere hūrio; Saruseo.
Papatito – Te meꞌe he papatito he haka emu iŋa o te kope e tahi ꞌi roto i te vai mo haka ꞌite pē nei ē: ko hārui ꞌana a ia hai tuaꞌivi i te meꞌe taꞌe tano aŋa e ia, ko haka moe ꞌana i tōꞌona manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū, ꞌe ko piri ꞌana ki te tētahi atu nuꞌu haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū, haŋa mo haꞌamuri ki a ia ꞌe mo aŋa i tāꞌana meꞌe haŋa (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 2.38, 41; Rōmano 6.4; Kōrosa 2.12).
Peneketote – E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki: Ŋoŋoro.
Poki o te taŋata – He vānaŋa kī e te perofeta e tahi te ꞌīŋoa ko Taniera o ruŋa i te kope mo uŋa mai e te ꞌAtua mai te raŋi, kope māꞌana e haka eꞌa i te taŋata mai roto i te ūtuꞌa o te hara. ꞌI te hora taꞌatoꞌa o Ietū ꞌi te ao nei, meꞌe rahi nō atu kī iŋa ōꞌona mōꞌona mau ꞌā «he Poki o te taŋata». E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki, Kiritō.
Renario – He moni o te henua taꞌatoꞌa haka tere e te rōmano. Te tara ꞌaurī nei he moni ꞌauhau o te mahana aŋa e tahi.
Rēvī – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena e rua taŋata ko tū ꞌīŋoa ꞌā:
● Rēvī, he poki e tahi o te hoꞌe ꞌahuru mā piti ŋā poki tane ꞌa Hākovo. Mai i a ia i haka ara mai ai te mata o te itaraera he Rēvī, ꞌe ko rāua te nuꞌu i haꞌataꞌa e te ꞌAtua mo aŋa i te aŋa taꞌatoꞌa o te Kona Haꞌamuri ꞌAtua. ꞌE te oromatuꞌa e toꞌo era mai roto i te hakaara o ꞌĀrone, hakaara e tahi o Rēvī (ꞌEvereo 7.5, 9-10; Meꞌe Haka Takeꞌa 7.7). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌĀrone.
● Rēvī, he kope e tahi o roto i te hoꞌe ꞌahuru mā piti ꞌāpōtoro ꞌa Ietū. E kī takoꞌa rō ꞌana ko Māteo (Māteo 9.9; Marko 2.14; Ruka 5.27-29).
Rēvita – E kī ena ki te hakaara o Rēvī he rēvita. E uꞌi ꞌi te kona hāꞌaki Rēvī.
Roŋo riva-riva o te ꞌAtua / o ruŋa i a Ietū – He roŋo o te ꞌAtua mo te taŋata. Te roŋo nei e haka ꞌite mai ꞌana: te ꞌAtua i uŋa rō mai i tāꞌana Poki ko Ietū Kiritō mo ꞌamo ꞌi ruŋa i a ia i te ūtuꞌa o te hara, ki ha-hata ai te ara mo riro o te taŋata he ŋā poki o te ꞌAtua hai haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū.
Rota – A Rota he poki ꞌa ꞌĀrana, he taina o ꞌAparahama. ꞌI te hora oho o ꞌAparahama ki te henua hōrea e te ꞌAtua mo vaꞌai ki a ia ꞌi muri i oho ai a Rota (Ruka 17.28-32; 2 Pētero 2.7).
Saruseo – Te saruseo he nūnaꞌa taŋata hōnui o te hūrio. Ki te rāua manaꞌu, te ŋā puka raꞌe ena e rima o te Pāpaꞌi Moꞌa he oti mau ꞌā te puka o te ꞌAtua i haka pāpaꞌi ki te taŋata, ꞌe he meꞌe mau nō era o ruŋa te meꞌe mo haꞌatura. Te saruseo e tātake rō ꞌā ananake ko te fariseo, ꞌi te meꞌe era, mo te fariseo te ŋā tētahi puka ena o ruŋa i te Pāpaꞌi Moꞌa e haꞌatura takoꞌa. Mo te saruseo ꞌina he meꞌe he merahi, ꞌe ꞌina he nuꞌu he ora haka ꞌou mai te mate. E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: fariseo; Pāpaꞌi Moꞌa.
Sērote – Te sērote he nūnaꞌa taŋata hūrio haŋa mo tute i te rōmano mai roto i te rāua henua. Te rua ꞌīŋoa o te nūnaꞌa nei he kananeo.
Taina hāꞌūꞌū – He kope toꞌo mai roto i te taina mo hāꞌūꞌū ꞌi te aŋa o rāua o te nūnaꞌa taŋata haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū o te kona e tahi (1 Timoteo 3.8-13).
Tāmāria – A Tāmāria he ꞌīŋoa o te kona e tahi hāhine ki Hūrea. E eꞌa ena ꞌi ruŋa i te mapa ꞌi roto i te puꞌa o muꞌa. ꞌI te noho iŋa o Ietū, mo te hūrio, te nuꞌu o Tāmāria taꞌe he hūrio parautiꞌa, ꞌi te meꞌe era e haꞌamuri era ki te ꞌAtua ꞌi ruŋa i te Maꞌuŋa era ko Heritima ꞌe taꞌe ꞌō ꞌi Hērutarema pē rāua. Te haka tere iŋa o te nuꞌu nei taꞌe pa he haka tere iŋa o te hūrio. Mo rāua he ŋā puka raꞌe mau nō ena e rima o ruŋa i te Pāpaꞌi Moꞌa te puka i haka pāpaꞌi e te ꞌAtua ki te taŋata, ꞌe he meꞌe mau nō era o ruŋa te meꞌe mo haꞌatura. ꞌO ira e taꞌe au era ki te hūrio.
Tamuere – A Tamuere he perofeta o te ꞌAtua ꞌe he pūꞌoko haka tere hōnui e tahi o te itaraera. ꞌĀꞌana i huri i a Tāvita hai mōrī pa he tāpaꞌo ko haꞌataꞌa ꞌana e te ꞌAtua mo ꞌariki (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 3.24; 13.20; ꞌEvereo 11.32).
Tanatiako – ꞌI ruŋa i te puka nei e eꞌa ena e toru ŋāŋata ko tū ꞌīŋoa ꞌā:
● Tanatiako, taina o Iovani, poki ꞌa Tevereo, ꞌe ꞌāpōtoro ꞌa Ietū Kiritō (Māteo 4.21; 10.12; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 12.2).
● Tanatiako, poki ꞌa Arafeo, ꞌāpōtoro takoꞌa ꞌa Ietū Kiritō (Māteo 10.3; Marko 3.18).
● Tanatiako, taina o Ietū. A ia he pūꞌoko haka tere e tahi o te nūnaꞌa taŋata haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū o Hērutarema (Māteo 13.55; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 12.17; 15.13-21).
Tara – A Tara he viꞌe a ꞌAparahama. Ka ai atu i rahi rō tōꞌona matahiti he paꞌa, i poreko nō tāꞌana poki ko Itaꞌata ꞌi te hora era ko rūꞌau ꞌā (Rōmano 4.19; 9.9; ꞌEvereo 11.11; 1 Pētero 3.6). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: ꞌAparahama.
Tāvita – A Tāvita he ꞌariki hopeꞌa o te hōnui o te itaraera. A ia he poki haŋupotu ꞌa Hētē. Te aŋa ꞌāꞌana ꞌi te hora era kai haꞌataꞌa ꞌā mo ꞌariki, he hāpaꞌo i te māmoe o tōꞌona matuꞌa. ꞌI te hora e ŋā poki nō ꞌā i oho rō ki te tamaꞌi i tiŋaꞌi rō, hai hāꞌūꞌū o te ꞌAtua, i te kope roa-roa taparahi-taꞌata haka riꞌa-riꞌa i te itaraera. I haŋa rahi rō a Tāvita ki te ꞌAtua. I pāpaꞌi rō meꞌe rahi nō atu hīmene haꞌahana-hana ki a ia. A Ietū he hakaara o Tāvita (Māteo 1.6; Rōmano 1.3; Meꞌe Haka Takeꞌa 22.16).
Tinaī – A Tinaī he ꞌīŋoa o te maꞌuŋa eke era o Mōtē mo vānaŋa ararua ko te ꞌAtua, ꞌi te hora vaꞌai era i te roŋo e hoꞌe ꞌahuru (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.38). E uꞌi takoꞌa ꞌi te kona hāꞌaki: Mōtē.
Tione – A Tione he maꞌuŋa e tahi o Hērutarema ꞌi ruŋa i haka tuꞌu ai te Kona Haꞌamuri ꞌAtua. Te kona nei he kona hopeꞌa o te moꞌa mo te hūrio. ꞌI ruŋa i te Pāpaꞌi Moꞌa e kī ena «Tione» mo rā maꞌuŋa mau ꞌā, mo Hērutarema, ꞌe mo te raŋi, kona ena ꞌi ira te ꞌAtua (Māteo 21.5; Iovani 12.15; Rōmano 9.33; 11.26; ꞌEvereo 12.22; 1 Pētero 2.6; Meꞌe Haka Takeꞌa 14.1).
Tōroma – A Tōroma he ꞌīŋoa o te kona ꞌi ira i noho ai a Rota koia ko tāꞌana huaꞌai. Te kona nei e hāhine rō ꞌana ki te kona ko Kōmora te ꞌīŋoa. Te nuꞌu o te ŋā kona nei ararua i aŋa rō meꞌe rahi nō atu meꞌe taꞌe tano. ꞌO ira i haka kore ai e te ꞌAtua hai ahi (Māteo 10.15; 11.23-24; Ruka 17.29; Meꞌe Haka Takeꞌa 11.8; ꞌe tētahi atu).
Toromono – A Toromono he poki tane e tahi ꞌa Tāvita ꞌe he ꞌariki hōnui o te itaraera. Te ꞌAtua i haka mārama-rama rō i a ia ꞌe i vaꞌai rō meꞌe rahi te hauhaꞌa. ꞌĀꞌana i haka tuꞌu i te Kona Haꞌamuri ꞌAtua raꞌe era o Hērutarema (Māteo 1.6-7; 6.29; 12.42; Ruka 11.31; 12.27; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.47).
Vārama – A Vārama he tahu-tahu e tahi o te henua ko Mētōpōtāmia. Ki te kope nei i kī ai e te ꞌariki o Mōava, ko Vāraka, mo tohu i te itaraera. A Vārama, ka ai atu ko ꞌite ꞌā te itaraera he nuꞌu haꞌamaitai ꞌe haꞌataꞌa e te ꞌAtua māꞌana, i oho nō mo tohu ꞌi te pohe ki te moni. Te kope takoꞌa nei i hāpī rō i a Vāraka pē hē ana haka hara i te itaraera (2 Pētero 2.15; Hura 11; Meꞌe Haka Takeꞌa 2.14).
Vārua Maitai – Te Vārua Maitai he ꞌīŋoa kī mo te Vārua o te ꞌAtua. A ia he ꞌAtua koia ko te ꞌAtua Matuꞌa ꞌe ko Ietū Kiritō; a to-toru he ꞌAtua ꞌe e tahi mau nō rāua (Māteo 28.19). Te Vārua o te ꞌAtua e uru e noho ena ꞌi roto i te nuꞌu haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū.
O te Vārua Maitai te haka ꞌite i te parautiꞌa ki te taŋata (Iovani 16.13; 1 Kōrinto 2.10-13), ꞌe te ani ki te ꞌAtua mo te riva-riva o te nuꞌu haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū (Rōmano 8.26-27). ꞌĀꞌana takoꞌa te haka tika i te nuꞌu mo oho a te ara o te ꞌAtua (Aŋa o te ꞌĀpōtoro 13.2; 16.6-7). E hāpī rō ꞌana i te nuꞌu mo haka ꞌite i te vānaŋa o te ꞌAtua ki te taŋata ꞌe mo aŋa takoꞌa i te meꞌe haŋa o te ꞌAtua (1 Kōrinto 2.4-5). ꞌE, takoꞌa, o te Vārua Maitai te vaꞌai ki te taꞌatoꞌa nuꞌu haka moe i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a Ietū i te meꞌe mo aŋa i te aŋa o te ꞌAtua, ki tano ai te taina e tahi mo haka pūai i te manaꞌu o te rua taina (1 Kōrinto 12.4-11).
Vāvīrōnia – Vāvīrōnia he ꞌīŋoa o te kona e tahi e roa-roa rō ꞌā mai Itaraera pe te pāꞌiŋa eꞌa o te raꞌā. Ki te kona nei i maꞌu ai i te itaraera pa he ꞌekaravo. ꞌI ira i noho ai e hitu ꞌahuru matahiti (Māteo 1.11-17; Aŋa o te ꞌĀpōtoro 7.43). ꞌI ruŋa i te puka nei e kī rō ꞌā i te vānaŋa Vāvīrōnia pa he ꞌīŋoa mo te nuꞌu taꞌe haŋa ki te ꞌAtua (Meꞌe Haka Takeꞌa 14.8; 17.5; 18.1-24). E kī ena pē ira ꞌi te meꞌe era, te nuꞌu o Vāvīrōnia o te noho iŋa tuai era ꞌina he haŋa ki te ꞌAtua. ꞌE, takoꞌa, te ꞌīŋoa nei e kī rō ꞌana mo Roma ꞌi ruŋa i te parau pāpaꞌi e Pētero (1 Pētero 5.13).
Veresepupa – A Veresepupa he ꞌīŋoa haka ꞌou e tahi kī mo te pūꞌoko haka tere o te tātane. Te ꞌīŋoa nei i poreko ai mai te vānaŋa kirieko Beelzeboul, he ꞌīŋoa o te tātane haꞌamuri e te nuꞌu noho hāhine ki te itaraera. Te ꞌīŋoa haka ꞌou o te pūꞌoko haka tere o te tātane ko Rukifero (Māteo 10.25; 12.24, 27; Marko 3.22; Ruka 11.15, 18).