Jesús iꞌijnaká Nazaret ejo yukuna marí
6
E kaja Jesús paꞌaró raꞌapiyatéjena waꞌaté ají ke riteꞌeré ejo.
San Marcos 6.1-29
2 E watánaꞌakaje iꞌimaká wakajé, rewíñaꞌata neká re nawakákaꞌalo ñakarelana chu Tupana nakú. Kajrú ripurákaꞌalo jemaꞌajeño iꞌijnataka napéchuwa nakaje rimájikare nakú, nemaké rinaku:
—¿Na liyá kaꞌajná riweꞌepí piyukeja wani nakaje nakojé? ¿Na kaꞌajná aꞌá rijló kajrú wani péchuji? ¿Meke laꞌajé kaꞌajná riweꞌepíkajla piyuke nakaje Tupánaja kalé weꞌepíkare laꞌakana nakojé?
3 Nemá piño pajlokaka:
—Mirapewa nakú jápajeri riká. María raló, eyá Santiago, José, Judas, Simón, kele ejena riká. Maare weꞌiyá kaja rijmerelomi ñakaré —ke nemaká Jesús nakú.
Namánaꞌapa riꞌimakale, ijnú nemaꞌaká raꞌapiyá.
4 E rimá najló:
—Piyuke inaꞌukena, ajopana teꞌeré eyájena, iphaka Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeri jaꞌapí. Nekaja kalé, riteꞌeré eyájena, eyá rejena, riñakaré chiyájena waꞌaté, kele unká iphálaño raꞌapí —ke rimaká najló.
5 Rewá unká méñoꞌojo Jesús laꞌalá kajrú nakaje Tupánaja kalé weꞌepíkare laꞌakana. Mekeleja inaꞌuké nakojé ritoꞌotá riyátheꞌela natejmoꞌotákoloje raú penaje.
6 Unká rewájena pechu iꞌimalá kaphí richojé, raú ripechu iꞌimá: “¿Naje kaꞌajná ají ke wani napechu?”, ke. Raú riꞌijná reyá apú ewá, apú ewá ke newíñaꞌatakana nakú.
Jesús wakáraꞌaka raꞌapiyatéjena iꞌimaká Tupana yukuna ajopánajlo, ajopánajlo ke, yukuna marí
7 E rawakata iyamá iphata jiꞌimaji nakojé kele (12) raꞌapiyatéjena iꞌimakaño, riwakáraꞌakaloje neꞌejnaká iyamano ke waja apú ewá, apú ewá ke riyukuna iꞌimakana nakú. Najló raꞌá péchuji, raú nawakáraꞌakaloje jiñana pechu jáchoꞌoko inaꞌuké eꞌiyayá.
8 Neꞌejnaká yámona, rimá najló:
—Mapeja iꞌijnajika, unká na ijñaꞌalaje ijwaꞌató. Ikutiwáreja kalé ijñaꞌajé ijwaꞌató. Ijñaꞌaniña kaja aꞌajnejí, itulané, liñeru, kaje ijwaꞌató.
9 Maáreya iꞌijnajé pajluwa jiꞌimaꞌulá chu, pajluwa kaja aꞌarumaká chuja”.
10 Rimá kaja najló:
—Iphájika pajimila ejo wakajé, iyurejo ajopana waꞌaté nañakaré chu. Najwaꞌateja iyurejo, aꞌajná iꞌimajika re ketana.
11 Unkájika ee pajimila iphájikare ejo eyájena wátalaje iká, unká kaja kaꞌajná nawátalaje ipurákaꞌalo jemaꞌakana. Jáchoꞌojiko reyá yámona, itakaꞌajé jiꞌimaꞌulá nakiyá muꞌupé najimaje. Raú naweꞌepíkaloje puꞌuwaré laꞌajeñó neká, unkale nawátala ipurákaꞌalo jemaꞌakana —ke rimaká najló.
12 Raú neꞌejná Tupana yukuna iꞌimajé ajopánajlo, ajopánajlo ke, napajnoꞌotákaloje napéchuwa puꞌuwaré nalaꞌakare liyá Tupana ejo.
13 Nawakáraꞌa kaja kajrú jiñana pechu jáchoꞌoko inaꞌuké eꞌiyayá. Natejmoꞌóta kaja kajrú natámina. Nakhoꞌó kaja wejápaja olivos jilá natámina iꞌimakaño wilá eꞌiyajé.
Mékeka Herodes pechu iꞌimaká Jesús nakú yukuna marí
14 Rejéchami kajrú wani nakaje Jesús laꞌakare yukuna jemaꞌakó rewá. Neꞌemakana Herodes jemaꞌarí kaja riyukuna. Neꞌiyajena kemakeño Jesús nakú: “Apala Juan el Bautista penájemi kaꞌajná kele makápoꞌoro piño rapumí chuwá, raú Tupana Pechu aú rilaꞌá kajrú nakaje Tupánaja kalé weꞌepíkare laꞌakana”, ke nemájika rinaku.
15 Eyá ajopana kemakeño rinaku: “Apala pajluwa Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeri Elías michú, penájemi kaꞌajná riká”, ke.
Eyá ajopana kemakeño rinaku: “Apala Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño michuna nakiyana ke kaja kaꞌajná riká”, ke.
16 Herodes jemaꞌaká riyukuna aú, rimá rinaku: “Apala Juan el Bautista, nuwakáraꞌakare núrupi mataꞌakana iꞌimaká, penájemi kaꞌajná kele makápoꞌokaro piño”, ke.
Mékeka nenoka Juan el Bautista iꞌimaká yukuna marí
17 Re joꞌó kaja Juan el Bautista iꞌimaká wakajé, Herodes wakáraꞌari rikaꞌakana inaꞌuké wajákelana chojé iꞌimaká. Jepoꞌokeja nayurika riꞌimaká richu. Ilé ke Herodes laꞌaká riꞌimaká chapú riyajalo Herodías purákaꞌalo aú. Reꞌewé Felipe yajálomi ruꞌumaká paineko, eꞌiyonaja rikaꞌá riliyá ruꞌumaká.
18 Ilé ke rilaꞌaká pachá, Juan akhaꞌarí Herodes iꞌimaká. Rimá rijló: “Peꞌewé yajalo penájerumi kelerú piꞌimá waꞌaté meꞌetení. Unká wani Tupana wátala iná laꞌaká ilé ke”.
19 Ilé ke rimaká aú Herodías yúchaꞌayo Juan cha. Ruwata rinókana, eꞌiyonaja Herodes itari ruliyá rapu,
20 rikeroꞌokole Juan piyá, riweꞌepíkale palá wani remaꞌaká Tupana jaꞌapiyá. Raú rimejñata ruliyá riká. Riꞌijnakeno kaja Juan purákaꞌalo jemaꞌajé. Wechi riwátajika ripurákaꞌalo jemaꞌakana, eꞌiyonaja rikawílaꞌako rinakojé.
21 Kaja ewaja riphá rená chojé Herodíasjlo. Herodes iphátari riwakajé jarechí, raú rilaꞌá fiesta. Riwakáraꞌa rijwaꞌaté jápajeño laꞌaká kajrú aꞌajnejí palá nojé. Piyukeja rijwaꞌaté wakáraꞌajeño, eyá suráana wakáraꞌajeño, eyá ajopana Galilea eyájena chaje iꞌimakaño, kele iꞌijnaká naꞌajnewá ajñaje rijwaꞌaté.
22 Re neꞌemá piyuke naꞌajnewá ajñakana nakú, eꞌiyowá ke Herodías itu iphaka arápaꞌaje najimaje. Palá wani riꞌimaká Herodes nakú, piyuke ajopana rijwaꞌatéjena, kele nakú waꞌató, raú rimá rojló:
—Pikejaꞌa nuliyá nakaje piwátajikare meꞌetení, noꞌojé pijló riká.
23 Tupana weꞌepiri kewaka numaká. Nakaje pikejáꞌajikare nuliyá, noꞌojé pijló. Peꞌiyojé nakaje nujwaꞌatéjena kapi iꞌimaká ejé noꞌojé pijló.
24 Raú róchoꞌo reyá riyukuna iꞌimajé rolojlo, rumá rojló:
—Amí, ají ke rimíchaka nojló. ¿Na nukejáꞌaje riliyá?
—Pimá rijló, raꞌachí pijló Juan el Bautista wílaꞌarumi.
25 E rupaꞌó piño ropumí chuwá neꞌemakana ejo, rumá rijló:
—Nuwata paꞌaká nojló meꞌetení Juan el Bautista wílaꞌarumi pachiya chojé.
26 Ilé ke rumaká Heródesjlo aú kamuꞌují wani ripechu laꞌakó, eꞌiyonaja unká meke rilaꞌalajla. Kaja rimá rojló inaꞌuké riyukupéraꞌakarena jimaje: “Noꞌojé pijló nakaje piwátajikare kaje. Tupana weꞌepiri kewaka numaká”, ke, ñakele unká riwátala apoꞌojó laꞌakana.
27-28 Raú riwakáraꞌa pajluwaja suráa iꞌijnaká Juan núrupi mataꞌajé. Riꞌijná inaꞌuké wajákelana chojé, mataꞌarí rinúrupi. Rejomi riyáꞌata riwílaꞌarumi pachiya chojé, iꞌimatari Herodías ítujlo riká. Ruká jaꞌapátayo rolojlo riká. Ilé ke nenoka Juan michú iꞌimaká.
29 Rejomi riká michú jaꞌapiyatéjenami jemaꞌañó nenoka riká michú yukuna. Raú neꞌejná ritami ñaꞌajé, natoꞌotákaloje ritami támijimina toꞌotákelana chojé.
Jesús aꞌaká cinco mil inaꞌukénajlo aꞌajnejí yukuna marí
30 E kaja Jesús jaꞌapiyatéjena, riwakáraꞌakarena iꞌimaká penájemina, paꞌañó piño napumí chuwá. Neká awakaño rijwaꞌaté, neꞌemakáloje rijló piyuke nakaje nalaꞌakare neꞌemaká ewá yukuna. Nakaje newíñaꞌatakare nakú kaje yukuna neꞌemá kaja rijló.
San Marcos 6.30-56
31 Kajrú wani inaꞌukena iphaka nanaku rejé. Nanakojé unká méñoꞌojo najñala naꞌajnewá, raú Jesús kemari raꞌapiyatéjenajlo:
—Iꞌijná waꞌapachi aꞌajná ñoꞌojó, re weꞌemakáloje wekámika ke penaje, wawatánaꞌakaloje meketánaja wekoja.
32 Raú neꞌejná nekámika kewaja wapuru chu rejo, neꞌemakáloje juká pani ajopana inaꞌukena liyá.
33 Eꞌiyonaja ajopana amaño neꞌejnaká rejo, raú naweꞌepí méñoꞌojoka neꞌejnaká. Namá kaja Jesús iꞌijnaká najwaꞌaté, raú neꞌejná nápumichu peꞌiyoówa. Kajrú pajimila iꞌimaká rewá. Re iꞌimakaño waꞌató iꞌijnaño najwaꞌaté rejo, iphaño punumaje chojé Jesús, raꞌapiyatéjena waꞌaté tukumá.
34 E kaja narúkaꞌo. E Jesús jáchoꞌoro wapuru chiyá, amari kajrú wani inaꞌukena iꞌimaká. Riweꞌepí namuꞌují. Ovéjana, unká lamáraꞌajeño iꞌimalá, mapeja chiraꞌakaño ke neꞌemaká. E rewíñaꞌata neká kajrú nakaje nakú.
35 Rejéchami najúwaꞌaka, raú raꞌapiyatéjena iꞌijnaño rawaꞌajé, nemá rijló:
—Kaja wajúwaꞌaka chuwa, eyá unká na ñakaré iꞌimalá maárowa.
36 Ñakele piwakáraꞌa piyukeja inaꞌuké paꞌakó pajimila ejo nawarúwaꞌakaloje najluwa aꞌajnejí rewá.
37 Eꞌiyonaja Jesús kemari najló:
—Iká aꞌajeño najló aꞌajnejí.
Raú nemá rijló:
—¿E piwátaka weꞌejnaká aꞌajnejí warúwaꞌaje najló liñeru iná kánakare, doscientos ke kala iná jápakaꞌala wemí, aú?
38 Rimá najló:
—¿Mékaꞌala pan ikapi maare? Amíchakajla.
E nephá napumí chuwá, nemá rijló:
—Re maare pajluwa théꞌela kaꞌalá ñani pan, eyá iyajmela ñani jíñana waꞌaté.
39 E riwakáraꞌa nayáꞌako jimichi, palá nojé rewá iꞌimakare, eꞌiyajé pajwaꞌatéchaka, apoꞌojó, apoꞌojó ke.
40 Raú neꞌiyajena yáꞌaño cien keleno, ajopana cincuenta keleno, ke.
41 Rejomi Jesús ñaꞌarí rikápojo pajluwa théꞌela kaꞌalá pan, iyajmela jíñana waꞌaté. E riyakaꞌo jeꞌechú chojé, rimá Tupánajlo:
—Palá pilaꞌaká weká marí aꞌajnejí aú.
Rejomi ritupaꞌatá najló pan; riyuphaꞌatá kaja iyajmela jíñana najló. Raꞌá raꞌapiyatéjenajlo riká natamákaꞌatakaloje piyuke inaꞌukejlo riká penaje.
42 Piyukeja najñaka naꞌajnewá namanoꞌoká ejé.
43 Rejomi raꞌapiyatéjena awakátaño rijlupemí yuríkaro. Iyamá iphata jiꞌimaji nakojé kele (12) kuwáꞌala namanoꞌotá rijlupemí aú puꞌutheno waja.
44 Kajrú wani neꞌemaká ajñaño naꞌajnewá. Cinco mil ewá achiñana waja iꞌimaká re.
Jesús jaꞌapaka juni jimó yukuna marí
45 Rejomi Jesús wakáraꞌari raꞌapiyatéjena witúkaꞌaka wapuru chojé nakuwáꞌakaloje kaéja paꞌanajo pitá, Betsaida nakojó pitá. Riwakáraꞌa neká ritukumó, riꞌimaká riyukuno ajopánajlo ketana.
46 Rejomi riká iꞌijrari yenuri jiꞌiwátaje Tupana waꞌaté puraꞌajó.
47 E lapí neká kuwáꞌaño wapuru chu iꞌimaño kaéja peꞌiyochá. Naꞌapona ke Jesús iꞌimaká rikó yenuri jiꞌiwata.
48 Reyá ramá naleñaka kaphí wani, karená iphákale kaphí wani ají ke najimajo. E luwíchiphika ee rikuwaꞌa nápumichu, iphari nalokoꞌopáneje aꞌajnáreje ke. Mapeja raꞌapaka juni jimó, riwata nawaꞌayá jaꞌapákana puꞌukuja.
49 Namaka aú richiraꞌakó juni jimó, napechu iꞌimá: “Apala inaꞌuké ñakami ta kaꞌajná waíchaka”, ke, raú kajrú nawíyoꞌoka.
50 Piyukeja namaka riká ejéchami, nakeroꞌokó kajrú wani. E rimá najló:
—¡Ilaꞌá ipéchuwa kaphí! ¡Jesús nuká, ikeroꞌoniño!
51 Rejéchami ráchoꞌoko nawapúrune chojé natuꞌuweje. Waꞌató ke karená yurika jaꞌapákaje, raú napechu iꞌimá: “¡Meke piyuke wani rilaꞌalaka!”
52 Ilé ke napechu iꞌimaká rinaku, unká naweꞌepila mékeka rikeñoꞌótaka aꞌajnejí iꞌimaká. Ijnú napechu iꞌimaká riweꞌepíkana nakú.
Jesús tejmoꞌótaka natámina Genesaret e yukuna marí
53 Kaja ewaja nakuwaꞌa kaéja paꞌanajo pitá, arúkaꞌaño Genesaret teꞌeré ejé. Rejé nepoꞌó nawapúrune.
54 Náchoꞌoko nawapúrune chiyá peꞌiyojó ee, inaꞌuké amaño Jesús, namánaꞌapa riꞌimaká.
55 Raú nechoꞌó riká pajimila eꞌiyowá natámina wáꞌakana nakú. Kuwana nakú nawákoꞌoke neká méñoꞌojoka Jesús iꞌijnajika ejo. Rewájena kemakeño najló méñoꞌojoka raꞌapájika, raú neꞌejnaké rápumichu.
56 Raꞌapake kajrú nojé pajimila eꞌiyowá, ñaké kaja kapajé nojé nakuwá. Riyámojowa kaꞌajná natoꞌotake natámina iñeꞌepú raꞌapájikare chuwá chojé. Nemaké rijló riyuríkaloje najápaka raꞌarumaká jiꞌimá nakú, raú piyuke rinaku jápajeño tejmoꞌotákeño.