Najñaꞌaká kajrú jíñana Jesús purákaꞌalo aú, yukuna marí
5
Apú wakajé Jesús iꞌimari Genesaret e kaéja turená. Kajrú inaꞌukena awakako rejé rinakojé Tupana purákaꞌalo jemaꞌajé.
San Lucas 5.1-16
2 E Jesús amari aꞌajnare ke iyámaꞌaku wapuru kúwaꞌako kaéja jakú keꞌepé nakú. Unká na iꞌimalá richu. Kaja maapami ke jiña janaꞌajeño jáchoꞌoko richiyá nawenare eꞌiyayá jipaje.
3 E Jesús witúkaꞌari pajlúwaꞌaku wapuru chojé. Pedro wapúrune riꞌimaká. Riká chojé riyaꞌo, rimá rijló:
—Paraꞌá riká peꞌiyojó kemachi.
Richiyá iꞌimajemi rewíñaꞌata inaꞌuké Tupana purákaꞌalo nakú.
4 Riñapátaka newíñaꞌatakana ejomi, rimá Pédrojlo:
—Chuwa paꞌapata piwapúrune ají ke juniphuni ejo, rejé ikaꞌakáloje iwenare pijwákeꞌena waꞌaté ijñaꞌakáloje jíñana richojé.
5 Raú Pedro kemari rijló:
—Wewíñaꞌatajeri, wajmeꞌetiya wawenare kaꞌakana nakú, unká wani na wajñaꞌalacha richojé. Eꞌiyonaja piwakáraꞌakale rikaꞌakana rejo, nukaꞌajé piño riká.
6 E kaja Pedro, rijwákeꞌena waꞌaté jaꞌapátaño nawapúrune ají ke rimaká rijló ejo. Rejé nakaꞌá nawenare junápeje, ejéchami kajrú wani jíñana jaꞌakó richojé. Nakachicha jaꞌapiyá nawenare keñoꞌorí jiyoꞌotákajo.
7 Aꞌajnare ke najwákeꞌena iꞌimaká apaꞌakú wapuru chu. Najló nakaꞌá nayátheꞌela neꞌejnakáloje nañathé aꞌajé. Raú neꞌejná rejo náchoꞌotakaloje jíñana najwaꞌaté wapuru chojé. Iyámaꞌaku wapuru ñópoꞌojlo nojé iꞌimaká namanoꞌotá jíñana aú. Ujú kaje chiyó iyámaꞌaku nawapúrune pajnoꞌojla jíñana kachicha jaꞌapiyá.
8 Simón Pedro amaka aú kajrú wani jíñana tami yáꞌako wapuru chu, ritáraꞌo riꞌirúpachi aú Jesús jimaje, rimá rijló:
—Paꞌaniña pinakojó nuká, unká inaꞌukélari wani nuꞌumakale.
9-10 Pedro, rijwákeꞌena Santiago, eyá Juan, Zebedeo yaní neꞌemaká, keroꞌoñó kaja, namaka aú kajrú wani jíñana. Jesús amaka aú Pedro keroꞌokó, rimá rijló:
—Pikeroꞌoniño. Jiña ñaꞌakana nakú jápajeri piká. Chuwa noꞌojika pijló apú jápakaje. Piwáꞌaje nojló inaꞌuké, neꞌemakáloje noꞌopiyá jemaꞌajeño penaje —ke rimaká rijló.
11 Rejomi nachíraꞌa nawapúrune peꞌiyojó juni turenajo, reyá neꞌejná Jesús waꞌaté. Rejeja nayurí piyukeja nanane.
Jesús tejmoꞌótaka pajluwa ritami yukuna marí
12 Jesús iꞌimaká pajimila e wakajé, pajluwaja inaꞌuké iphari rinaku. Ritami riꞌimaká lepra nakú, rinapona nakiyana patákaꞌataro rijló. Ramaka aú Jesús, rijlámaꞌo riꞌimá nakojé. E mawó rimaká rijló:
—Wawakáraꞌajeri, piwátajika ee, paꞌapata nuliyá nuyaripune.
13 Raú Jesús jápari rinaku riyátheꞌela aú, rimá rijló:
—Noꞌopátaje piliyá riká, kaja pinapona paliꞌichó pijló.
Ilé ke rimaká rijló eja, rinapona palaꞌó rijló.
Jesús kemari rijló:
14 —Piꞌimaniña nuyukuna ajopánajlo. Chuwa piꞌijná sacerdote ejo, ramachi piká. Rejomi paꞌá Tupánajlo nakaje pinapona paliꞌichako wemí, Moisés michú wakáraꞌaka ke. Raú naweꞌepeje kaja pinapona palaꞌakó palá pijló —ke rimaká rijló.
15 Rejéchami kajrú nemaꞌaká riyukuna, raú kajrú wani neꞌejnaká Jesús purákaꞌalo jemaꞌajé. Neꞌiyajena iꞌijnaño richaje raꞌapátakaloje nayaripune nanakiyá. Ilé kaje laꞌakana nakuja riꞌimaké. Raú kajrú nephájikano rinaku.
16 Ñakele Jesús jáchoꞌoñaakeri neká meketánaja, riꞌijnakáloje rikoja Tupana waꞌaté puraꞌajó.
Jesús tejmoꞌótaka pajluwaja kamachá napona takaꞌaká rijló iꞌimaká, yukuna marí
17 Apú wakajé Jesús jewíñaꞌatari piño kajrú inaꞌukena Tupana nakú. Riwakajé fariséona nakiyana iꞌimaño najwaꞌaté re. Re kaja Tupana purákaꞌalo nakú jewíñaꞌatajeño iꞌimá najwaꞌaté re. Apú pajimila eyájena, apú pajimila eyájena, ke neꞌemaká. Galilea, Judea, eyá Jerusalén, kele teꞌeré eyájena neꞌemaká. Tupana palamane aú kajrú Jesús tejmoꞌótajika natámina.
Jesús sana a un paralítico (Lucas 5.17-26)
San Lucas 5.17-39
18 E kaja ajopana iphaño rejo, achiñana waja neꞌemaká. Neká wákoꞌoño kuwana nakú pajluwaja kamachá napona takaꞌaká rijló. Nawata rimujlúkaꞌatakana pají chojé, natoꞌotákaloje riká Jesús jimaje, ritejmoꞌótakaloje riká penaje.
19 Eꞌiyonaja unká mere ewá namujlúkaꞌatala riká pají chojé, kaja wani inaꞌuké manoꞌotákale pají Jesús iꞌimakare chu. Raú neꞌejrá ñakareji neꞌemakare chu jiꞌiwátaje. Reyá najiyoꞌó riká, richiyá nawitúkaꞌatakaloje ritami inaꞌuké eꞌiyajé Jesús awaꞌajé.
20 Riweꞌepí kaphí napechu iꞌimaká richojé ritejmoꞌótakaloje riká penaje, raú rimá ritámijlo:
—Kaja nomicho pichaje puꞌuwaré pilaꞌakare liyá.
21 Ilé ke rimaká rijló aú Tupana purákaꞌalo nakú jewíñaꞌatajeño, eyá fariséona, kele pechu iꞌimá: “¡Meke unká wani paala rimaká ta! Tupánaja kalé ko amárojla iná chaje puꞌuwaré iná laꞌakare liyá. Eyá unká Tupana kalé riká”, ke napechu iꞌimaká rinaku.
22 Jesús weꞌepiri mékeka napechu iꞌimaká rinaku, raú rimá najló:
—¿Naje chi iꞌijnatá ipéchuwa ilé ke?
23 Mapeja apujlo kemakana: “Kaja nomicho pichaje puꞌuwaré pilaꞌakare liyá”, ke. Eyá puwichani inajlo, iná wakáraꞌakaloje ritami jáchoꞌoko raꞌapákaloje penaje, Tupánaja kalé weꞌepíkale natámina tejmoꞌótakana.
24 Inaꞌuké iꞌimakáloje nupalamane penaje iꞌimaká nuká. Tupana kemari nunaku, nomákoloje inaꞌuké chaje puꞌuwaré nalaꞌakare liyá. Nakaje nulaꞌakare meꞌetení aú iweꞌepeje kewaka numaká nunakuwá.
E rimá kamachá napona takaꞌakajlo:
—Chuwa páchoꞌo, paꞌapá, pijñaꞌá pikuwanare pijwaꞌató, pipaꞌachó.
25 Rejéchami ráchoꞌoko nejlú chuwaja. Rijñaꞌá kaja rijwaꞌató rikuwanare nephátakare nakú riká rejé. E ripaꞌó ají ke riñakaré ejo. Palá ripuraꞌakó Tupana nakú.
26 Ráchoꞌoko aú, ramájeño pechu iꞌimá Jesús nakú: “¡Meke piyuke wani rilaꞌalaka!”, ke. Nemá pajlokaka:
—¡Unká wani wamala apú laꞌaká marí rilaꞌaká ke kaja!
Jesús kemaká Matéojlo, riꞌijnakáloje rijwaꞌaté yukuna marí
27 E kaja Jesús jaꞌapari piño reyá, amari Mateo yáꞌako rijápakaꞌala laꞌakana, liñeru ñaꞌakana nakú inaꞌuké liyá neꞌemakánajlo penaje. E Jesús iphari rinaku rejé, rimá rijló:
—Piꞌijná nujwaꞌaté.
28 Raú riyurí rejeja piyukeja rinane, riꞌijnakáloje Jesús waꞌaté.
29 Rejomi Mateo wakáraꞌari nalaꞌaká kajrú aꞌajnejí, ajopana ajñákaloje naꞌajnewá Jesús waꞌaté riñakaré chu. Raú kajrú nawakako riñakaré chojé. Re kaja liñeru ñaꞌajeño neꞌemakánajlo iꞌimaño re Jesús waꞌaté naꞌajnewá ajñakana nakú.
30 Re kaja fariséona nakiyana iꞌimaño, Tupana purákaꞌalo nakú jewíñaꞌatajeño waꞌaté. Neká akhaꞌañó Jesús jaꞌapiyatéjena, nemá najló:
—Naje chi ajñá aꞌajnewá liñeru ñaꞌajeño weꞌemakánajlo waꞌaté, unká inaꞌukélaruna ta neká kele.
31 Raú Jesús kemari najló:
—Peyajwéruna iꞌimakaño unká iꞌijnalaño pujánaꞌajeri ejo; natámina iꞌimakáñoja kalé iꞌijnaño richaje.
32 Ñaké kaja nuká inaꞌukejlo. Re inaꞌuké, natámina ke neká Tupánajlo, puꞌuwaré nalaꞌakare pachá. Re neꞌiyajena pechu nanakuwá: “Kewaka, puꞌuwaré laꞌajeñó weká”, ke. Ilé ke péchuruna iꞌimakaño nanakuwajlo nuꞌujná majó Tupana yukuna iꞌimajé, napajnoꞌotákaloje napéchuwa puꞌuwaré nalaꞌakare liyá Tupana ejo.
Napuraꞌakó Jesús waꞌaté aꞌajnejí liyá iꞌitakano nakú yukuna marí
33 E ajopana kemaño Jesusjlo:
—Methú ke Juan jaꞌapiyatéjena, fariséona jaꞌapiyatéjena waꞌaté, iꞌitajíkono naꞌajné liyá, riwakajé napechu iꞌimakáloje Tupana nakuja. Methú ke kaja napuraꞌajiko Tupana waꞌaté. Eyá paꞌapiyatéjena, naꞌajnewá ajñakana nakuja, unká neꞌetaló na liyá.
34 Raú Jesús kemari najló:
—Nawáꞌakako wakajé, piyuke nayukupéraꞌakarena pechu puꞌují waja. Unká neꞌetaló aꞌajnejí liyá ruwáꞌakajikaro waꞌaté penaje iꞌimakale re najwaꞌaté.
35 Ñaké kaja riká nujwaꞌatéjenajlo. Najwaꞌaté nuꞌumajika ketana, unká na penaje neꞌetaló naꞌajné liyá. Tupana wáꞌajikaja nuká naliyá ejomi, neꞌetajó naꞌajné liyá —ke rimaká najló.
Jesús jewíñaꞌataka neká naweꞌepíkaloje ripurákaꞌalo nakojé penaje. Riyukuna marí
36 Rimá najló:
—Unká na kalé mataꞌarí wajé aꞌarumakaji nakiyana jupichumi tepé penaje. Reꞌiyayá jipakana ejéchami, jupichumi jiyoꞌotako wajé liyá, raú kaja penaje jiyoꞌotákeja piyukeja aꞌarumakaji yuriko.
37 Unká kaja iná akhoꞌolá nakaje jalá wajé amúraꞌatakanami jupichumi raꞌakuná chojé, iná lamáꞌatakaloje riká richojé penaje. Kamejeri ímami nakiyá laꞌakanami raꞌakuná, ñakele iná akhoꞌokachu wajé nakaje jalá jupichumi raꞌakuná chojé, rijiyoꞌotá riká riñapaka ejéchami. Rejeja rikapichó piyuke.
38 Eyá wajé raꞌakuná chojé iná akhoꞌokachu wajé nakaje jalá amúraꞌatakanami, unká rijiyoꞌotala riká. Wajé raꞌakuná iꞌimakale, rijñaꞌá panaku riká raú unká na kapichalo.
39 Unká na kalé wátarijla nakaje jalá wajé amúraꞌatakanami iꞌirakana, piyukeja nemakale jupichumi amúraꞌatakanami nakú: “Riká palani, wajé amúraꞌatakanami chaje palaka” —ke rimaká najló, unkale neꞌiyajena wátala wajé Tupana purákaꞌalo jaꞌapiyá jemaꞌakana.