Una mujer unge a Jesús
12
Seis rʉmʉri pascua boje rʉmʉ ca-ani paro jʉgoye Jesú Efraín ca-wamecʉtopʉ ca-ãnacʉ Betania ca-wamecʉti macapʉ cá-aámi,
Lásarore cʉ̃ ca-tunu catíorica macapʉre.
2 Topʉ cʉ̃ ca-ejaro cʉ̃ ca-boje ʉgapere ca-quenoo yuubojawã.
Marta jãare ca-ʉgarique peobojao ca-ãmo.
Topʉ ca-ãna mena Lásaro quena Jesú mena ca-ʉga ruiwĩ.
3 Jã ca-ʉgari paʉ María ca-jʉti ñuurije ca-wapa pacarije Jesú tʉre ca-neamó.
Neatí,
cʉ̃ rʉporire ca-pio peowõ.
Cabero cõ poa ñapo mena ca-tu cojewõ.
To bairo cõ cá-áto ti wii nipetiro ca-jʉti ñuu peticoapʉ.
4 To bairo cõ cá-áto tʉjʉʉ Judas Iscariote,
Jesú cʉ̃ cabuei,
caberopʉ cʉ̃re ca-jĩagarãre ca-wadajãpaʉ oco bairo ca-ĩiwĩ:
5 —¿Nope ĩo atie ca-jʉti ñuurijere aperãre mʉ nuni wapataquetí?
Tiere nuni wapatao jicã cʉma paarique wapa cõo mʉ wapataborico.
Tie niyerure ca-bopacoorãre na mʉ jooborico.
6 Ca-bopacoorãre na mai tʉjʉquetibacʉ quena to bairo ca-ĩiwĩ.
Niyerure ca-jee ruti paii aniri ca-ĩiwĩ Judas Iscariote.
Cʉ̃a jã niyerure ca-cotebojaʉ ca-ãmi.
To bairi jã niyeru jãarica poapʉ ca-aniere ca-jee ruticõanucuñupi.
7 Jesú oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwĩ yua:
—Cõ cá-átigari wame cõ áparo.
Yʉre na ca-yaa rocapere tʉgooñari to bairo áamo.
8 Ca-bopacoorãre na joori nare mʉja átinemonucu anicõagarã.
Yʉ macare caberopʉ mʉja átinemo majiquetigarã.
Atopʉ mʉja mena ca-anicõa aninucupaʉ mee yʉ ãa.
Ca-bopacoorã maca mʉja mena ca-anicõa aninucuparã ãma,
ca-ĩiwĩ Jesú Judare.
Conspiración contra Lásaro
9 Judío maja capaarã ca-queti apiyupa Jesú Betaniapʉ cʉ̃ ca-aniere yua.
To bairi Jesúre cʉ̃ tʉjʉgarã ca-ejawã.
Lásaro cʉ̃ ca-tunu catíoricʉ quenare cʉ̃ tʉjʉgarã ca-ejawã.
10-11 Jesú Lásarore cʉ̃ ca-tunu catíorique tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã na ca-rotirique cá-átinucubatana Jesú macare cʉ̃ ca-apiʉjawã capaarã.
Aperã maca ca-booquẽma Jesúre.
To bairi judío maja ricati jeto ca-tʉgooñawã.
To bairo Jesú macare na ca-apiʉjaro tʉjʉrã sacerdote maja ʉparã Lásaro quenare cʉ̃ ca-jĩagawã,
Jesúre na ca-jĩagarore bairona.
Jesús entra en Jerusalén
12 Pascua judío maja boje rʉmʉ ca-ano yua camaja capaarã Jerusalén'pʉre ca-ejawã.
Na ca-ejaricaro bero macá rʉmʉ maca Jesú boje rʉmʉ tʉjʉ acʉ́ cʉ̃ cá-atípere ca-queti apiyupa.
13 Tiere queti apiri bo pũure pajure jee,
cʉ̃re ca-bocara aájupa.
Cʉ̃ bocara aána oco bairo ca-ĩi awaja nutuama:
—¡Dio ca-ñuu netoʉ ãmi!
Cʉ̃ ca-jooricʉ quenare caroa cʉ̃re to ãmaro.
¡Cʉ̃na ãmi mani yaʉ Israel macana Ʉpaʉ!
ca-ĩi awajawã.
14 Jesú burrore cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ bui ca-peja aámi.
To bairo ácʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ ca-buiorore bairona cá-ámí Jesú.
Sacaría tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ oco bairo ca-ĩi ucayupi:
15 Mʉjaa Sión ca-wamecʉti maca macana uwiqueticõaña.
Tʉjʉya,
mʉja Ʉpaʉ burro bui peja nutuatími,
ca-ĩi ucayupi Sacaría.a
16 Jã cʉ̃ buerã nemoo atie na ca-ucariquere,
“Jesú cʉ̃ ca-baiperena ca-ĩi ucayupa,”
jã ca-ĩi majiquẽpʉ.
Cabero ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ ca-tunu aáto bero jã ca-majiwʉ yua.
“Dio ye queti ucarica pũuripʉ to ca-ĩricarore bairona cariapena ca-baiwʉ Jesúre,”
jã ca-ĩi majiwʉ.
17 Lásarore na ca-yaa rocaricʉpʉre Jesú cʉ̃re cʉ̃ tunu catíoriquere ca-tʉjʉricarã aperãre na ca-buioyupa.
“Lásaro na ca-yaa rocaricʉ cʉ̃ ca-anibato quena cʉ̃ ca-tunu catíoyupi Jesú,
cʉ̃ ãnacʉre pii buujori,”
na ca-ĩi buionucuñupa.
18 To bairi ti wame Jesú cʉ̃ cá-áti iñooriquere ca-queti apiricarã aniri cʉ̃ ca-boca tʉjʉra ajupa.
19 Fariseo maja maca to bairo na cá-áto tʉjʉrã na majuu oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—Tʉjʉya mʉjaa to bairo ca-bairijere.
Camaja cʉ̃ mena jeto aá peticoapa.
Dope bairo na mani áti mata majiquẽna.
Unos griegos buscan a Jesús
20 Jerusalén'pʉ pascua boje rʉmʉ ca-ano Diore ca-nʉcʉbʉgorã ca-neñaporicarã watoapʉ jicãarã griego maja quena ca-ejawã.
21 Naa Jesúre cʉ̃ tʉjʉgarã Felipe tʉpʉ ca-ejawã.
Felipe maca Betsaida Galilea yepapʉ ca-ani maca macacʉ ca-ãmi.
To bairi:
—Jesúre jã tʉjʉga,
ca-ĩiwã Felipere griego maja.
22 To bairo na ca-ĩiro Felipe Andrére cʉ̃ ca-buioʉ aámi.
Cabero na pʉgarãpʉna Jesú tʉpʉ aá,
cʉ̃ ca-ĩi buiowã.
23 “Griego maja mʉ tʉjʉgarã ejama,”
na ca-ĩiro apii oco bairo ca-ĩiwĩ Jesú:
—Petoacã rʉja yʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri bai yajiri bero yʉ ca-tunu catí wamʉ aáparo.
24 Cariapena mʉja yʉ ĩi.
Mani ca-otebori apeare mani ca-otequẽto to bairona tuacõa tia jetona.
Ti apeare jitapʉ mani ca-otero puticoato.
Ca-putiro bero ti ape ãnato boacoato.
To ca-boarije to ca-anibato quena bʉcʉa,
tia netobʉjaro capee ricacʉto.
To bairo ca-bairijere bairona yʉ bai yaji,
bai yajiri bero yʉ ca-tunu catírije jʉgori Dio punaa capaarã anigarãma.
25 Ati yepa macajere ca-mai netorã una maca catícõa aninucuquetigarãma.
Ati yepa macajere ca-maiquẽna maca ʉmʉrecóopʉ catícõa aninucugarãma.
26 Yʉ ca-rotirijere cá-átigarã yʉ cá-átore bairo na áti ʉjaato.
Yʉ mena macana anigarãma yʉ ca-ani paʉpʉre.
Yʉ ca-rotirijere cá-áti nʉcʉbʉgorãre caroa majuure na joogʉmi yʉ Pacʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
Jesús anuncia su muerte
27 Oco bairo ca-ĩiwĩ Jesú:
—Yucʉacã seeto yʉ tʉgooñarique pai.
¿Dope bairo Diore cʉ̃ yʉ ĩi jeniatí?
“Caacʉ,
yʉ ca-popiye tamuope to baiqueticõato.
Yʉre netooña,”
Diore yʉ ĩiquẽe.
Tierena popiye tamuo yaji acʉ́ yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉ.
28 Caacʉ,
mʉ ca-tutuarijere iñooña,
ca-ĩiwĩ Jesú,
Diore jeniri.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro bero jicãʉ ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ ca-wadarijere jã ca-apiwʉ.
Oco bairo ca-ĩiwĩ:
—Yʉ ca-tutuarijere,
meere,
yʉ áti iñoonucuwʉ.
Yʉ iñoonemogʉ tunu,
ca-ĩiwĩ Dio ʉmʉrecóopʉ wadaʉ.
29 Jicãarã ʉmʉrecóopʉ ca-wadarijere apirã:
—Bʉpo bʉjʉwĩ,
ca-ĩiwã.
Aperã maca:
—Dio tʉ macacʉ apeye unie Jesúre cʉ̃ buiowĩ,
ca-ĩiwã.
30 Jesú maca oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Yʉre api rotii mee wadawĩ.
Mʉja macare na apiato ĩi wadawĩ.
31 Yucʉacana Dio ati yepa macanare na bejegʉmi cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgoquẽnare,
na reegʉ.
To bairi yucʉacã ati yepa macana ʉpaʉ Satanáre cʉ̃ roca buugʉmi Dio.
32 Yucʉpʉ yʉre na ca-tu mʉgoro nipetirã yʉ yarã ca-aniparã yʉ mena macana na ãmaro ĩi to bairo yʉ átigʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
33 To bairo ĩi yucʉ tẽorica pãipʉ yʉ papua tu mʉgo jĩagarãma ĩi,
ca-ĩiwĩ Jesú.
34 Camaja tiere apirã oco bairo ca-ĩiwã:
—Dio ye queti ucarica pũuripʉ jãare na ca-bue eñoro oco bairo jã ca-apiwʉ:
Dio cʉ̃ ca-bejericʉ Cristo catícõa aninucugʉmi,
ĩrique jã ca-apiwʉ.
¿Mʉ maca nope ĩi camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉre yʉ tu mʉgo jĩagarãma,
mʉ ĩití?
¿Ni maca cʉ̃ ãtí camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã.
35 Oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Yʉa ati yepa macanare ca-jĩa bujubojaʉre bairo ca-ãcʉ̃ yʉ ãa.
Yoaroacã mee mʉja mena yʉ anigʉ.
To bairi atopʉ yʉ ca-ano yʉ ca-buiorijere apiʉjaya.
To bairo mʉja ca-apiʉjaro majiña mano ca-naitĩaropʉ ca-ãnare bairo rooro mʉja baiquetigarã.
Yʉre ca-apiʉjaquẽna ca-naitĩaropʉ ca-ãnare bairona baima.
“Noopʉ aána jã baití,”
ĩi majiquẽema.
36 Yʉ maca mʉjaare ca-jĩa bujubojaʉre bairo ca-baii yʉ ãa,
mʉja mena ãcʉ̃.
Mʉja tʉpʉ yʉ ca-ano yʉre apiʉjaya.
To bairi mʉja quena aperãre ca-jĩa bujubojarãre bairona mʉja anigarã mʉja quena,
yʉ ye quetire na buiorã,
ca-ĩiwĩ Jesú.
To bairije ĩi buio yaparoʉ Jesú na ca-yaji weocoami yua.
Por qué los judíos no creían en Jesús
37 Jesú capee wameri cʉ̃ cá-áti iñoobato quena judío maja cʉ̃ ca-apiʉjaquẽma.
38 Cʉ̃re na ca-apiʉjaquẽto tirʉmʉpʉ macacʉ Isaía cʉ̃ ca-ucarica wamere bairona ca-baiwʉ.
Oco bairo ca-ucayayupi Isaía:
Jicãʉ mácana jã ca-buiorijere apiʉjaquẽema.
Mani Ʉpaʉ Dio cʉ̃ cá-áti iñoorije tʉjʉbana quena apiʉjaquẽema.
39 To bairi Isaía cʉ̃ ca-ĩrica wamere bairona Jesúre ca-apiʉjaqueti majuucõawã.
Isaía oco bairo ca-ucayupi ape wame tunu:
40 Dio ye quetire ca-buiorã na ca-buiorijere camaja na ca-api majiquẽto na cá-ájupi Dio.
To bairi caroaro cʉ̃ cá-átiere tʉjʉbana quena tʉjʉ majiquetigarãma.
Api puo majiquetibana apiʉjaquetigarãma.
To bairi,
“Caroorije jã cá-átajere jã majirioya,”
Diore ĩi majiquetigarãma,
ca-ĩiñupi Isaía.b
41 Isaía ti wamere buioʉ ca-ĩi ucayayupi.
Cʉ̃ majuuna Jesú cʉ̃ ca-tutuarijere,
cʉ̃ ca-aji baterijere ca-tʉjʉyayupi cʉ̃ ãnacʉ.
Tiere tʉjʉri to bairona ca-ucayayupi.
42 Judío maja capaarã Jesúre,
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãcʉmi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgowã bairã pʉa.
Jicãarã na ʉparã quena to bairona ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgowã.
To bairo cʉ̃re tʉgooña nʉcʉbʉgobana quena ca-ĩi buio baujaquẽma,
fariseo majare uwibana.
Neñapo buerica wiipʉ jã ca-ano jã buurema ĩirã ca-ĩi baujaquẽma.
43 Dio caroaro nare cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉro netoro ca-booyupa camaja to bairo caroaro nare na ca-ĩi tʉjʉpe macare.
Las palabras de Jesús juzgarán a la gente
44 Jesú nipetirã na apiato ĩi tutuaro wadari na ca-ĩi buiowĩ:
—Yʉre ca-apiʉjarã yʉ jeto meere apiʉjama.
Yʉ Pacʉ,
yʉre ca-jooricʉ quenare apiʉjarã áama.
45 Yʉre ca-majirã yʉre ca-jooricʉ quenare majima.
46 Ca-jĩa bujubojaʉre bairona ca-ãcʉ̃ yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉ.
Yʉre ca-apiʉjarã ca-naitĩaropʉre ca-ãnare bairo na aniqueticõato ĩi yʉ cá-apʉ́.
Nare yʉ ca-buiorijere api majigarãma.
Caroaro ca-api majirã anigarãma.
47 Yʉ ca-buiorijere apibana quena tiere cá-átiquẽna ca-bui pacoorã anigarãma.
To bairo na ca-baibato quena na yʉ popiyeyequetigʉ.
Ati yepa macanare na popiyeyei acʉ́ mee yʉ ca-baiwʉ.
Nare netooʉ acʉ́ yʉ cá-ápʉ́.
48 Yʉre ca-booquẽna,
yʉ ca-buiorijere cá-átigaquẽna Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã ani tʉgama.
Yʉ ca-buiorije na ca-apiʉjaquẽtie jʉgori na popiyeyegʉmi Dio ati ʉmʉrecóo ca-petiropʉre.
49 Yʉ majuuna yʉ ca-buiogaro yʉ buioquẽe.
Yʉ Pacʉ,
yʉre ca-jooricʉ,
“To bairo ĩi buioya,”
yʉre cʉ̃ ca-ĩi rotiro yʉ buionucu.
50 Yʉ maji,
yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-rotirijere ca-apiʉjarã catícõa aninucugarãma.
To bairi yʉre cʉ̃ ca-buio rotiricarore bairona camajare na yʉ buio,
ca-ĩiwĩ Jesú.
