Jesús y Zaqueo
19
Jesú Jericó na ca-ĩri macapʉ eja,
neto aácʉ cá-ájupʉ.
Lucas 19.1-27
2 Ti macapʉre ca-añupʉ Saqueo ca-wamecʉcʉ.
Cʉ̃a gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja ʉpaʉ ca-añupʉ.
To bairi ca-apeye unie paii ca-añupʉ.
3 Jesú cʉ̃ cá-atíere apii seeto cʉ̃ ca-tʉjʉgabajupʉ.
Camaja capaarã na ca-ani mataro dope bairo cʉ̃ cá-áti tʉjʉ majiquẽjupʉ,
ʉmʉaquetibacʉ.
4 To bairi Jesú cʉ̃ ca-neto aápa wãpʉ cʉ̃ jʉgoye atʉ aá,
yucʉpʉ ca-wamʉ pea aájupʉ,
Jesúre cʉ̃ tʉjʉgʉ.
5 Topʉ cʉ̃ ca-pejaro ca-ejayupʉ Jesú cʉ̃ ca-pejari paʉ ẽoro majuu.
Eja,
Saqueore cʉ̃ ca-tʉjʉ mʉgoñupʉ.
Cʉ̃ tʉjʉ mʉgo:
—Saqueo,
yoaro mee rui ajá.
Yucʉ mʉ ya wiipʉ yʉ anigʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
6 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Saqueo yoaro mee wariñuurique mena Jesúre cʉ̃ ca-bocaʉ rui ajupʉ.
Rui atí,
Saqueo cʉ̃ ya wiipʉ cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ Jesúre.
7 To bairi Saqueo tʉpʉ Jesú cʉ̃ cá-aáto tʉjʉri oco bairo ca-ame ĩiñuparã camaja aperã:
—¿Nope ĩi caroorije cá-áti paii tʉpʉre cʉ̃ anigatí?
cʉ̃ ca-ĩi wada paiyuparã Jesúre.
8 Saqueo maca wamʉnʉcari oco bairo mani Ʉpaʉ Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Ʉpaʉ,
yʉ ca-cʉgorije apeye uniere ca-bopacoorãre na yʉ ricawo nunigʉ ca-recomacare.
Aperã yere na ĩitori yʉ majuuna yʉ ca-jeewʉ.
To bairi ĩitori na yʉ ca-emaricaro netobʉjaro na yʉ tunuogʉ.
Jicã tii niyeru tiire na ĩitori yʉ ca-emaricaro bero to ca-ãmata bapari canacã tii macare na yʉ tunuogʉ,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Saqueo.
9 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yucʉ ati wii macanare mʉjaare netoo catíomi Dio caroorije mʉja cá-átibatajere.
Mʉ quena Abraham pãramerã mena macacʉna mʉ ãa.
10 To bairi ca-yajiricarãre bairo ca-ãna Diore ca-tʉgooñaquẽnare na macaʉ acʉ́ yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉre.
Na maca bʉga,
na yʉ netoo catíogʉ,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
El ejemplo de las diez monedas
11 “Camajare na netoo catíoʉ acʉ́ yʉ cá-apʉ́,”
Saqueore Jesú cʉ̃ ca-ĩrijere ca-apiyuparã to macana.
To bairo na ca-apiro buio majiorica wame mena na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú.
Jerusalén tʉacãna ãcʉ̃ to bairo na ca-ĩiñupʉ.
Na maca,
“Nemoo ati yepare ca-rotii jãagʉmi Jesú,”
ca-ĩi tʉgooñabajuparã.
12 To bairi ati wame na ca-ĩi buio majioñupʉ Jesú:
—Jicãʉ apeyere ca-rotii aperopʉ cá-aájupʉ,
ʉpaʉ ãnajere yʉre na jõoato ĩi.
“Cabero na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ yʉ tunu atígʉ,”
ca-ĩiñupʉ.
13 Cʉ̃ cá-aáparo jʉgoye cʉ̃ paabojari majare pʉga wamo cõo canacãʉre na ca-piiyupʉ.
Na piiri,
to canacãʉpʉrena niyeru tiiri pairo ca-wapacʉtiere jicã tiiri jeto na ca-jooyupʉ.
Na joo,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
“Yʉ ca-mano atie niyeru wajoa wapayeya,
pairo niyeru to bʉato ĩirã,”
na ca-ĩiñupʉ.
14 Cʉ̃ ya maca macana majuu maca caʉpaʉ cʉ̃ ca-anipere ca-booquẽjuparã.
To bairi cʉ̃ cá-aáto bero aperãre oco bairo na ca-ĩi jooyuparã:
“Cʉ̃re jã ʉpaʉ cʉ̃ ca-anipere jã booquẽe.”
15 To bairo cʉ̃ na ca-ĩi joorije to ca-anibato quena cʉ̃ maca na caʉpaʉ jõocõaricʉpʉ ca-tunu ejayupʉ cʉ̃ ya macapʉre.
Tunu eja,
cʉ̃ yarã cʉ̃ ca-niyeru jooricarãre na ca-pi jooyupʉ,
niyeru mʉjaare yʉ ca-joorique mena ¿noo cõo mʉja ca-wapata bʉorí?
na ĩi majigʉ.
16 Ca-eja jʉgoʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Ʉpaʉ,
yʉ mʉ ca-jooepa tii mena yʉ wapata nemowʉ pʉga wamo cõo canacã tiirire,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
17 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Caroaro mʉ ájupa.
Caroaro paa cotebojari majocʉ mʉ ãñupa.
Õcoacã mʉ yʉ ca-joorique menana caroaro mʉ ájupa.
To bairi pʉga wamo cõo canacã macarire yʉre ca-rotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ.
18 Cʉ̃ bero apeĩ ca-ejayupʉ tunu.
“Yʉ ʉpaʉ,
yʉ mʉ ca-jooepa tii mena jicã wamo cõo canacã tiirire yʉ wapata nemowʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉre.
19 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Jicã wamo cõo canacã macarire yʉre ca-rotibojapaʉre mʉ yʉ jõogʉ mʉre,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ.
20-21 ’Cʉ̃ bero apeĩ ca-ejayupʉ tunu.
Eja,
cʉ̃ ʉpaʉre oco bairo jocʉna cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Ʉpaʉ,
tutuaro ca-rotii mʉ ãa.
Aperã na ca-paa wapatarijere ca-jei mʉ ãa.
To bairi,
‘Yʉ ca-paa wapatarije to ca-anibato quena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’
yʉ ca-ĩi tʉgooña uwiwʉ.
To bairo mʉ cá-átinucurijere tʉgooñari mʉ niyeru tiire jutiiro ajero mena umari caroaro mʉ yʉ ca-quenoo cũu cotebojawʉ.
Ʉ̃jʉ,
mʉ niyeru tiire neña,”
cʉ̃ ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
22 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii cʉ̃ ʉpaʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Yʉ mʉ ca-ĩrije jʉgori rooro mʉ cá-átajere yʉ maji tʉga.
Mʉ ñuuquẽjupa mʉa.
To bairi mʉ yʉ popiyeyegʉ.
Jocʉna,
‘Aperã yere na ca-wapatarijere ca-jei ãmi yʉ ʉpaʉ,’
yʉre mʉ ĩi.
‘Yʉ ca-wapatabato quena yʉ wapa jooquetiboʉmi,’
mʉ ĩi tʉgooñabacʉ.
23 To bairi yʉ niyeru tiire niyeru cũurica wiipʉ to macanare na mʉ ca-quenoo cũu rotipe anibajupa,
to ani bʉnemoato ĩi.
To bairi topʉ mʉ ca-cũata cabero tunu ejaʉ pairo ca-aniere ca-bʉnemorique menare niyeru tiire yʉ neeboricʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ.
24 To bairo cʉ̃ ĩi,
topʉ ca-tʉjʉnucurãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
“Anire cʉ̃ yʉ ca-joobata tiire cʉ̃ emaña.
Cʉ̃ emari,
pʉga wamo cõo canacã tiiri ca-wapata nemoricʉ macare cʉ̃ jooya,”
na ca-ĩiñupʉ.
25 ’To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro:
“Ʉpaʉ,
meere,
pairo pʉga wamo cõo canacã tii cʉgomi,”
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
26 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
“Cariape mʉjaare yʉ ĩi.
Noa maca na ca-cʉgorije mena caroaro cá-ánare netobʉjaro na yʉ joonemogʉ.
Aperã maca na ca-cʉgorije mena caroaro cá-átiquẽna aniri na ca-cʉgobatiere cá-áti reenucurã maca cʉgoquetigarãma.
To bairi ani cʉ̃ ca-cʉgorijeacã quenare cʉ̃ emari cʉ̃ jooya pairo ca-wapataricʉ macare.
27 To bairi ati maja yʉre ca-tʉjʉteericarã ʉpaʉ yʉ ca-jãaro ca-booquetanare na jee ajá.
Na jee atíri na jĩacõaña yʉ ca-tʉjʉrona,”
na ca-ĩiñupʉ caʉpaʉ,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Jesús entra en Jerusalén
28 To bairi atie queti buio majiorica wame ĩi buio yaparo Jesú cá-aácoajupʉ,
Jerusalén'pʉ aácʉ.
Lucas 19.28-48
29 Aá,
pʉga macari Betfagé,
Betania ca-wamecʉti macariacã tʉpʉ ca-ejayupʉ.
Ti macariacã Olivo ʉ̃taʉ na ca-ĩricʉ pʉtore ca-añupe.
Topʉ ejaʉ cʉ̃ cabuerã pʉgarãre oco bairo na ca-ĩi jooyupʉ:
30 —Aánaja jĩ macapʉ.
Ti macapʉ ejarã cʉ̃ mʉja bʉgagarã burro cawamaʉ,
na ca-jia nʉcoricʉ,
na ca-pejañaquẽcʉre.
Cʉ̃ tʉjʉ bʉga,
cʉ̃ popiori,
yʉ tʉpʉ cʉ̃re mʉja neapá.
31 Aperã,
“¿Nope ĩirã cʉ̃ mʉja popiotí?”
mʉja na ca-ĩata,
“Jã Ʉpaʉ cʉ̃ boomi,”
na ĩiña,
na ca-ĩi jooyupʉ Jesú.
32 To bairi cʉ̃ cabuerã pʉgarã ti macapʉre cá-aájuparã.
Ti macapʉre eja,
burrore ca-bʉga ejayuparã Jesú na cʉ̃ ca-ĩi jooricarore bairona.
33 Cʉ̃ bʉga eja,
cʉ̃ ca-popioyuparã.
Cʉ̃ na ca-popioro tʉjʉrã cʉ̃ ʉparã na ca-ĩiñuparã:
—¿Nope ĩirã cʉ̃ mʉja popiotí mʉjaa?
34 To bairo na na ca-ĩiro:
—Jã Ʉpaʉ cʉ̃ boomi,
na ca-ĩiñuparã Jesú cʉ̃ cabuerã maca.
35 Cʉ̃ ca-ne aájuparã Jesú tʉpʉ yua.
Cʉ̃ ne eja,
na jutii ca-bui macajere cʉ̃ bui peo átiri Jesúre cʉ̃ ca-peja rotiyuparã.
36 To bairi Jesú burro bui cʉ̃ ca-peja aápa wãre na ye jutii ca-bui macaje mena cʉ̃ ca-cũu jʉgoye cʉjuparã,
seeto cʉ̃ wariñuurã.
37 Olivo ca-wamecʉtii ʉ̃taʉ tʉ cʉ̃ ca-tʉja roaáti paʉna capaarã cʉ̃re ca-ʉjarã cʉ̃ nʉcʉbʉgorã wariñuurique mena ca-ĩi awajayuparã.
Nipetirije Jesú cʉ̃ cá-áti iñooriquere na ca-tʉjʉrique jʉgori Diore ca-ĩi wariñuu awajayuparã.
38 Oco bairo ca-ĩi awaja wariñuuñuparã:
—¡Caroaro to baiato mani Ʉpaʉre,
Dio cʉ̃ ca-jooricʉre!
¡Wariñuurique to ani neto majuucõato ʉmʉrecóopʉre!
¡Camaja nipetirã Diore na nʉcʉbʉgoato!
ca-ĩiñuparã.
39 Na ca-awajarijere apirã jicãarã fariseo maja topʉ ca-ãna oco bairo Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Ca-majioʉ,
mʉre ca-ʉjarãre,
“Ĩi awajaqueticõaña,”
na ĩiña.
40 To bairo na ca-ĩiro:
—Ati maja na ca-janaata atie ʉ̃taa rupaarena yʉre to ca-awaja wariñuupere rotiboʉmi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
41 To bairi Jesú Jerusalén maca tʉ tʉja acʉ́ tʉjʉ joori,
ti macare ca-oti tʉjʉyupʉ.
Ti macare oti tʉjʉ,
oco bairo ca-ĩiñupʉ:
42 —Yucʉna Jerusalén macana caroa ani wariñuuriquere nare Dio cʉ̃ ca-joogarije na ca-majiata ñuuboricaro.
Na majuuna apiʉjaquẽjupa.
To bairi ani wariñuu majiqueti majuucõagarãma naa.
43 To bairi ñuuquẽtie tamuorique na anigaro.
Nare ca-tʉjʉ tutirã na ejagarãma.
Na eja átiri na jotoo amojoregarãma,
na quẽgarã.
44 Na jotoo amojore,
na ca-ruti butibopere mata,
caroaro na jĩa baurio peo reecõagarãma ati maca macanare.
Dio cʉ̃ ca-jooricʉ na tʉpʉ yʉ ca-ano na ca-booquẽtie wapa to bairona na baigaro tie,
ati majare Jerusalén macanare,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús purifica el templo
45 To bairo ĩi yaparo,
ti macapʉ ejaʉ Dio wiipʉ ca-jãa aájupʉ Jesú.
Jãa,
camaja topʉ ca-ame wapaye ãnare na ca-tʉjʉyupʉ.
Nare to bairo na cá-áti aniere booquẽcʉ na ca-buuyupʉ.
46 Na buʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Dio Wadarique oco bairo ĩi:
“Ati wii yʉ ya wii Diore jeni nʉcʉbʉgorica wii jeto ãa.”
Mʉja maca to bairo ána ca-jee ruti pairã ya paʉre bairona to ca-ano mʉja áa,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
47 Ti paʉ Jerusalén ãcʉ̃pʉ to canacã rʉmʉ Dio wiipʉ Dio ye quetire ca-buionucuñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-buiorijere apirã sacerdote maja ʉparã,
judío majare cabuerã,
aperã camajare ca-jʉgo ãna maca cʉ̃ ca-rocagabajuparã Jesúre.
48 Camaja maca caroaro cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiganucuñuparã.
To bairi dope bairo cʉ̃ cá-áti majiquẽjuparã,
camaja mani punijiniborãma ĩirã.