El ejemplo de la viuda y el jues
18
Oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—Diore cʉ̃ jeninucuña,
“Apiquẽcʉmi,”
ĩi tʉgooñaquẽnana.
To bairo na ĩi,
oco bairo queti buio majiorica wame na ca-ĩi buioyupʉ:
Lucas 18.1-17
2 —Jicã macare ʉpaʉ jues ca-añupʉ,
caroorije cá-ánare ca-popiyeye rotii.
Diore ca-nʉcʉbʉgoquẽcʉ ca-añupʉ.
Camaja dope bairo na ca-boori wamere nare cá-átinemogaquẽcʉ ca-añupʉ.
3 Cʉ̃ ya macapʉre jicão ca-wapearico nairoacã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jenio ejanucuñupo:
“Yʉ átinemoña.
Yʉre ca-tʉjʉ tutii ñuuquẽto yʉre átinucumi,”
cʉ̃ ca-ĩinucubajupo.
4 Nemoona cõ cá-átinemogaquẽjupʉ.
Nairoacã to canacã nina cʉ̃re cõ ca-ĩi jeniro maca oco bairo ca-ĩi tʉgooñañupʉ:
“Diore cá-áti nʉcʉbʉgoquẽcʉ yʉ ãa yʉa.
Camaja quenare na ca-boori wamere yʉ tʉgooñaquẽe.
5 To bairo ca-nʉcʉbʉgoquẽcʉ yʉ ca-anibato quena atio ca-wapearico nairoacã yʉ jeni patowãcoomo.
To bairi cõ yʉ átinemogʉ.
Cõre yʉ cá-átinemoquẽpata yʉ quepeboʉ nairoacã cõ ca-jenio ejanucuro,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
6 Ti wamere na ĩi buio yaparo oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—To bairona cá-ájupʉ jues ca-ñuuquẽcʉ.
Cõ ca-apiquẽjupʉ nairoacã cõ ca-jenirije to ca-anibato quena.
7 Dio maca cʉ̃ yarã cʉ̃ ca-bejerã nairoacã cʉ̃ na ca-jeniro na átibojagʉmi.
Yoaro mee na átibojagʉmi Dio maca.
8 Cʉ̃ na ca-jeniro nemoo na átibojagʉmi.
To bairi yʉa ati yepapʉ tunu acʉ́pʉ ¿caroaro yʉre ca-apiʉja nʉcʉbʉgo jenirãre na yʉ bʉgaʉatí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El ejemplo del fariseo y el cobrador de impuestos
9 Jicãarã to macana oco bairo ca-ĩi tʉgooñañuparã:
“Ca-ñuurã majuu jã ãa.
Aperã maca caroorã ãma.”
To bairo ca-ĩi tʉgooñarãre atiere queti buio majiorica wamere na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
10 —Caʉmʉa pʉgarã Dio wiipʉ jenira aána cá-aájuparã.
Jicãʉ fariseo majocʉ ca-añupʉ.
Apeĩ gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ ca-añupʉ.
11 Fariseo majocʉ maca Dio wiipʉre jãa,
ejanʉca,
oco bairo ca-ĩiñupʉ,
Diore jenigabacʉ:
“Dio,
aperãre bairo yʉ aniquẽe.
Ca-jee ruti pairã,
cá-átito pairã,
cá-áti epericarã cʉnare bairo yʉ aniquẽe.
Jĩi gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ,
cʉ̃re bairo yʉ aniquẽe.
To bairi mʉre yʉ ĩi wariñuu.
12 To canacã semana pʉgani ʉgaquẽcʉna mʉre yʉ jeni nʉcʉbʉgonucu.
Yʉ ca-paarije wapa pʉga wamo cõo canacã tiiri niyeru tiirire wapataʉ,
jicã tiire mʉ yʉ joonucu,”
Diore ca-ĩibajupʉ.
13 Apeĩ gobiernore camaja yere niyeru jeebojari majocʉ maca jõopʉna macapʉ tuacõari ca-tʉjʉ mʉgogaquẽjupʉ,
caroorije cʉ̃ cá-átajere bobobacʉ.
“Seeto caroorije paii yʉ ãa,”
ĩi jʉtiriti netocõari oco bairo Diore cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ:
“Dio,
carooʉ majuu yʉ ãa.
Yʉre bopaco tʉjʉya,”
ca-ĩi jeniñupʉ Diore,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
14 —Cariape mʉjaare yʉ ĩi buio:
Cʉ̃ ca-ñuuquetacʉ maca,
meere caroorije cʉ̃ cá-átajere majirioricʉpʉ cʉ̃ ya wiipʉ ca-tunucoajupʉ.
Apeĩ fariseo majocʉ maca caroorije cʉ̃ cá-átajere ca-majirioya mácʉna ca-tunucoajupʉ.
To bairi jicãʉ,
“Aperã netoro ca-ñuʉ yʉ ãa,”
ca-ĩi tʉgooñaʉ ucʉ̃ cawatoa ca-ãcʉ̃ cʉ̃ ca-ano cʉ̃re átigʉmi Dio.
Apeĩ maca,
“Cawatoa ca-ãcʉ̃ yʉ ãa,”
ca-ĩi ucʉ̃ macare aperã netoro ca-ãcʉ̃re cʉ̃ cũugʉmi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús bendice a los niños
15 Aperã na punaare ca-jee ajuparã Jesú tʉpʉ,
Jesú nare cʉ̃ ñiga peoato jã punaare ĩirã.
To bairo nare na cá-áto tʉjʉrã Jesú cʉ̃ cabuerã maca nare matagabana:
—Cawimarãre na jee atíqueticõaña,
Jesúre cʉ̃ patowãcoorema,
na ca-ĩiñuparã.
16 To bairo na ca-ĩi matarijere apii Jesú maca cawimarãre na pijori oco bairo na ca-ĩiñupʉ cʉ̃ cabuerãre:
—Cawimarã yʉ tʉpʉ na apáro.
Na mataqueticõaña.
Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anopʉ cá-aáparã ãma ati maja cawimarãre bairona caroaro yʉre ca-tʉgooñarã.
17 Cariape mʉjaare yʉ ĩi.
Ati maja cawimarã yʉre na ca-boorore bairo ca-baiquẽna maca Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anopʉ aáquetigarãma,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Un joven rico habla con Jesús
18 Jicãʉ judío majare ca-rotii Jesúre cʉ̃ ca-jeniñañupʉ:
—Jesú,
caroaro camajare cabuei mʉ ãa.
Ca-ñuʉ mʉ ãa.
To bairi yʉre buioya.
¿Ñee uniere yʉ ácʉati ca-catícõa anipere bʉgagʉ?
Lucas 18.18-43
19 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Nope ĩi ca-ñuʉ yʉre mʉ ĩití?
Dio jicãʉna ca-ñuʉ ãmi.
20 Dio cʉ̃ ca-roti cũuriquere mʉ majii:
“Áti eperico cʉtiqueticõaña.
Camajare jĩaquẽja.
Aperã na yere emaqueticõaña.
Ĩitoqueticõaña.
Mʉ pacʉ,
mʉ pacore na nʉcʉbʉgoya,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
21 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Tie Dio cʉ̃ ca-rotiriquere,
meere,
cawimaʉacã ãcʉ̃pʉ tie nipetirijere yʉ cá-áti bʉtiwʉ,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
22 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jicã wame mʉre rʉja.
Mʉ ca-cʉgorijere nuni wapa jee peticõaña.
Tie mʉ ca-wapa jeerijere ca-bopacoorãre na ricawo nuni peocõaña.
To bairo ácʉ ʉmʉrecóopʉre pairo ca-ñuu netorijere mʉ cʉgogʉ.
To bairo áti yaparo,
to cõona yʉ mena ajá,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
23 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩrijere apii seeto ca-tʉgooñarique paiyupʉ,
ca-apeye unie paii aniri.
24 To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉʉ oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Ca-apeye unie pairãre majiriobʉja Dio tʉpʉ eja aágabapata.
25 Cameyo na ca-ĩi waibʉcʉ capaii apopota yʉta wẽe pĩorica opeacãre cʉ̃ ca-ame butigaata majiriobʉja.
To bairona majiriobʉja,
ca-apeye unie pairã Dio tʉpʉ na cá-aágabatie.
26 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Baiyupa to bairo cariape mʉ ca-ĩata noa majuu Dio tʉpʉ eja majiquẽnama,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã cʉ̃re ca-apirã maca.
27 To bairo na ca-ĩiro:
—Camaja na cá-áti majiquẽtiere cá-áti majii ãmi Dio.
Cʉ̃ jeto na netoo majimi.
28 Oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro:
—Ʉpaʉ,
jã ca-cʉgorijere jã wiirire nipetiro jã cá-aáweocõawʉ,
mʉ mena macana anigarã.
29-30 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi.
Jicãʉ ucʉ̃ cʉ̃ ya wii,
cʉ̃ pacʉa,
cʉ̃ bairã,
cʉ̃ nʉmo,
cʉ̃ punaa nare cʉ̃ cá-aáweocoapata Dio cʉ̃ ca-boorije macare átigʉ,
capee caroa cʉ̃ ca-cʉgo jʉgorique netoro bʉganemogʉmi ati yepapʉre.
Bai yajiri bero cʉ̃ ca-catícõa anipe quenare bʉgagʉmi,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Nuevamente Jesús anuncia su muerte
31 Jesú cʉ̃ cabuerã mena jeto doce canacãʉre apero bʉjaacã na pii aá,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ:
—Caroaro apiya.
Yucʉacã Jerusalén'pʉ mani aágarã.
Topʉ yʉ ca-ejaro rooro yʉre átigarãma.
Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori maja nipetirã yʉre na ca-ĩi ucariquere bairona yʉre baigaro.
32-33 Topʉ yʉ ca-ejaro apero macana mena yʉre ĩi epe,
yʉ roo epe,
yʉre ʉcoo eo ree tuti,
yʉre átigarãma.
To bairo áticõari judío maja ca-aniquẽnare yʉ joogarãma,
cʉ̃ bapeya,
cʉ̃ jĩaña na ĩirã.
Yʉ na ca-jĩaro bero itia rʉmʉ bero yʉ tunu catícõagʉ,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
34 Cʉ̃ cabuerã to bairo cʉ̃ ca-ĩrijere ca-api majiquẽjuparã.
“To bairo ĩi ĩmi,”
ca-ĩi majiquẽjuparã.
Jesú to bairo cʉ̃ ca-ĩi buiorije ca-api majiña manie ca-añupa.
Jesús sana a un ciego de Jericó
35 Jesú Jericó na ca-ĩri macapʉ cʉ̃ cá-aáto ma tʉre ca-ruiyupʉ jicãʉ ca-tʉjʉ majiquẽcʉ.
Ca-niyeru jeni ruinucuñupʉ.
36 Camaja capaarã na cá-aá netorijere apii:
—¿Dope bairo to baití?
ca-ĩi jeniñañupʉ.
37 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Jesú Nasaré macacʉ neto aácʉ áami,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
38 To bairo na ca-ĩiro apii ca-awaja jooyupʉ:
—¡Jesú!
¡Ʉpaʉ ãnacʉ David pãrami,
Dio cʉ̃ ca-jooricʉ mʉ ãa.
To bairi yʉre bopaco tʉjʉya!
ca-ĩi pii awajayupʉ.
39 To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajarijere apirã:
—¡Awajaqueticõaña!
¡Janaacʉja!
cʉ̃ ca-ĩi tutiyuparã Jesú jʉgoye cá-aána maca.
To bairo na ca-ĩi tutirije to ca-anibato quena seeto ca-ĩi awaja nemoñupʉ tunu:
—¡Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami,
yʉre bopaco tʉjʉya!
40 To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajarijere apii Jesú ca-tua nʉcañupʉ.
Tuanʉca átiri cʉ̃re ca-pii awajaʉre aperãre cʉ̃ tʉpʉ na ca-tʉ̃ga atí rotiyupʉ Jesú.
Cʉ̃ tʉpʉ cʉ̃ na ca-ne ejaro:
41 —¿Ñee uniere mʉ yʉ cá-átibojapere mʉ bootí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Ʉpaʉ,
yʉ cape ca-tʉjʉ bʉga majipere yʉ boo,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
42 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—“Yʉre ca-tʉjʉ majiro áti majiimi,”
yʉre mʉ ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgoyupa.
To bairi ca-tʉjʉ bʉgaʉ mʉ anicõagʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
43 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩri paʉna ca-tʉjʉ bʉga majicõañupʉ yua.
To cõona Diore,
“Ñuu majuucõa,”
ĩri,
Jesúre cʉ̃ ca-ʉjacoajupʉ ca-tʉjʉquetibatacʉ.
To bairo cʉ̃ cá-áto ca-tʉjʉrã maca nipetirã seeto:
—Caroaro majuu áami Dio,
cʉ̃ ca-ĩi wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã Diore yua.