El peligro de caer en pecado
17
Oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—Caroorije aperãre cá-áti rotirã anigarãma.
To bairi caroorijere aperãre cá-áti rotii ucʉ̃ pairo majuu popiye tamuogʉmi,
to bairo caroorijere cʉ̃ cá-áti rotirije bui.
2 To bairi aperãre caroorije nare cʉ̃ áti rotiqueticõato ĩirã ʉ̃ta ca-pairica mena cʉ̃ wamʉapʉre jia yo,
ca-pairi yapʉ cʉ̃re roca ñua rocacõaata ñuuboro.
To bairo átato mena yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre caroorijere na ĩi wadajãquetiboʉmi.
3 Atiere caroaro tʉgooñaña.
Mʉja yaʉ caroorije mʉjaare cʉ̃ cá-ápata,
“Átiquẽja,
caroorije ãa tie,”
cʉ̃ ĩiña.
To bairo cʉ̃ mʉja ca-ĩiro apiri caroorije mʉjaare cʉ̃ cá-átiere cʉ̃ ca-jʉtiritiata cʉ̃ majirioya.
4 Jicã rʉmʉre siete canacã ni caroorijere mʉjaare cʉ̃ cá-ápata to canacã nina tunu jʉtiritirique mena,
“Yʉ majirioya,”
mʉja cʉ̃ ca-ĩata cʉ̃ majirioya,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El poder de la fe
5 Jesú cʉ̃ cabuerã oco bairo cʉ̃re ca-ĩiñuparã:
—Ʉpaʉ,
Diore jã ca-tʉgooña ocabʉtirije jã joonemoña,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
6 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Jĩacãna Diore mʉja ca-tʉgooña ocabʉtirije to ca-anibato quena atiire sicómoro ca-wame cʉtiire mʉja cá-aá rotiata,
to majuuna wʉgue,
jõo maca ria recomacapʉ tʉjʉnucuro aáboro.
El deber del que sirve
7 ’Paabojari majocʉ mʉja ca-cʉgoata cʉ̃ mʉja ca-rotirijere tʉgooñaña.
Ca-otepa yepare mʉja yejeaboja,
ovejare mʉja coteboja,
cʉ̃ paariquere peo,
cʉ̃ ca-tunu ejaropʉ nemoona mʉja jʉgoye cʉ̃ mʉja ʉga rotiquẽna.
8 Oco bairo maca cʉ̃ mʉja rotirã:
“Jã ca-ʉgapere jã átibojaya.
Jã ca-ʉga yaparoro bero mʉ ʉgagʉ mʉa,”
cʉ̃ mʉja ĩirã.
9 Cʉ̃ mʉja ca-rotirijere cʉ̃ cá-áto tʉjʉʉ,
“Caroa majuu mʉ ájupa,”
cʉ̃ mʉja ĩiquẽna.
“Cʉ̃ ye riapena paʉ ácʉmi,”
cʉ̃ mʉja ĩi tʉgooñacõarã.
10 Mʉja quena,
“Dio,
‘Caroaro yʉre mʉ átibojawʉ,’
yʉre cʉ̃ ĩato,”
ĩi tʉgooñaqueticõaña.
Dio cʉ̃ cá-áti rotirijere áti yaparorã oco bairo cʉ̃ ĩiña mʉjaa:
“Mʉ paabojari maja jã ãa,
cawatoa ca-ãna jã ãa.
Jã ye riapere,
‘Oco bairo cá-átipe ãa,’
mʉ ca-ĩi rotirique jetore jã ápʉ́.
To bairi aperãre átinemorique me ãmʉ,”
ca-ĩipe ãa,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús sana a diez leprosos
11 Cabero Jesú Jerusalén'pʉ aácʉ,
Galilea yepapʉ ca-ãnacʉ,
neto aácʉna,
Samaria yepapʉ ca-ejayupʉ.
12 Topʉ aácʉ jicã macapʉ ca-ejayupʉ.
Ti macapʉ cʉ̃ ca-ejaro pʉga wamo canacãʉ ca-ajeri boarã cʉ̃ ca-bocayuparã.
Tie ca-penirije ca-ano maca cʉ̃ tʉacãpʉ ejaquẽnana yoaropʉna cʉ̃ ca-ĩi piiyuparã:
13 —¡Jesú,
camajare cabuei!
¡Jã bopaco tʉjʉya!
cʉ̃ ca-ĩi piiyuparã.
14 Jesú na tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Aánaja sacerdote maja tʉpʉ.
Na iñoorãja mʉja ca-bairijere,
na ca-ĩiñupʉ.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apirã cá-aájuparã.
Ma na cá-aátopʉna na ca-boabataje ca-yaticoajupe.
15 Jicãʉ na ca-boarije ca-yatiro tʉjʉʉ jicãʉna ca-amojorecõa tunu aájupʉ Jesú tʉpʉ.
—¡Seeto ñuu majuucõa!
Diore ca-ĩi wariñuuñupʉ baujarije.
16 Jesú tʉpʉ eja,
rʉpopatuapʉ tuatu mubia cumuri cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Caroaro majuu yʉre mʉ átibojayupa.
To bairo ca-ĩi Samaria yepa macacʉ ca-añupʉ cʉ̃a.
17 Jesú maca cʉ̃ jetore cʉ̃ tʉjʉri oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Pʉga wamo canacãʉre na yʉ catíowʉ.
¿Aperã maca noo na aátí?
18 Ani jicãʉna judío majocʉ aniquetibacʉ quena Diore,
“Ñuu majuucõa,”
cʉ̃ ĩi acʉ́ tunu ajupi,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
19 To bairo ĩi,
Samaria macacʉ ca-ajeri boabatacʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Wamʉnʉcaña.
Mʉ ya paʉpʉ tunu aácʉja.
Yʉ mʉ apiʉja nʉcʉbʉgowʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
Cómo llegará el reino de Dios
20 Fariseo maja Jesúre oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
—¿Noo cõopʉ Dio ati yepare Ʉpaʉ majuu cʉ̃ joʉatí?
To bairo cʉ̃re na ca-ĩi jeniñaro:
—Baujarije tʉjʉriquena aniquetigaro.
21 To bairi ape wame ca-acʉori wamere tʉjʉrã,
“Atopʉ roti jʉgoʉmi,”
o “Jõopʉ máca roti jʉgoʉmi Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-joʉ,”
ĩi majiquetigarãma camaja.
Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-joʉ mʉja tʉpʉ ani tʉgami,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú fariseo majare.
22 Cabero Jesú cʉ̃ cabuerãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cabero ape rʉmʉ ca-ano,
“Cʉ̃ ca-tunu atípere jã boobapa,”
yʉre mʉja ĩigarã.
To bairo mʉja ca-ĩrije to ca-anibato quena yʉ bauquetigʉ.
Yʉre mʉja tʉjʉquetigarã.
23 Aperã,
“Meere eja tʉgami.
Atopʉ ãmi,”
mʉja ĩigarãma.
Aperã,
“Jõopʉ ãmi,”
mʉja ĩigarãma.
To bairo na ca-ĩiro na tʉjʉ ʉja aáqueticõaña.
24 Bʉpo cʉ̃ ca-yaberije muipu cʉ̃ ca-wamʉ ató maca yabe roca jooro muipu cʉ̃ ca-roca jãari jopepʉ ca-yabe roca turore bairona yʉ ca-tunu ató baugaro.
25 To bairo yʉ ca-baiparo jʉgoye seeto yʉ popiye tamuogʉ.
Ati yʉtea macana,
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ me ãmi,”
yʉ ĩibana yʉ ca-popiye tamuoro yʉre átigarãma.
26 Noé cʉ̃ ca-ãna yʉteapʉre na cá-áti ãnatore bairona áticõa anigarãma yʉ ca-tunu ejari paʉpʉ quenare.
27 Oco bairo cá-áticõañupa Noé cumua ca-pairicapʉ cʉ̃ ca-jãaparo jʉgoye,
oco pairo ca-ocaparo jʉgoye:
Ti yʉtea macana ʉga,
eti cumu,
nʉmocʉti,
cãromia manapʉacʉti,
to bairona cá-áticõa aninucuñuparã na ca-rua petiparo jʉgoye.
Ti yʉtea macana na cá-átatore bairona camaja áticõa anigarãma,
yʉ ca-tunu ejari paʉpʉ quenare.
28-30 Lote ca-wamecʉcʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-ani yʉtea quenare Sodoma ca-wamecʉti maca cʉ̃ ca-ruti butiro bero nemoo peero ca-ʉ̃rije oco ca-ocarore bairo ca-ree peayupe ʉmʉrecóo macaje.
To bairo baibato na cá-áti jĩa ree peticõañupe Sodoma macanare.
To bairije na to cá-áti jĩa reeparo jʉgoye oco bairo ca-bai ãñuparã ti maca macana quena:
Ʉga,
eti cumu,
apeyere wapaye cʉgo,
nuni wapatanucu,
ote,
wiiriye,
cá-áticõa aninucuñuparã.
To bairona átigarãma camaja Lote cʉ̃ ca-ani yʉtea macana na cá-átatore bairona,
yʉ ca-tunu ejari paʉpʉ quenare.
To bairo na cá-áticõanona yʉ atígʉ.
31 Yʉ ca-ejari paʉ ca-anore jicãarã na ya wiiri tʉbʉja ca-paa ãna na ya wiiripʉre na tunu jãaqueticõato.
Na yere na jeeyora aáqueticõato.
Aperã quena wejeripʉ ca-paa ãna na ya wiiripʉre na tunu aáqueticõato.
32 Lote nʉmo ca-aniñarico ca-bairiquere tʉgooñaña.
Cõ ya maca,
Sodoma ca-ʉ̃ro cõ apeyere maibaco seeto ca-tʉgooñarique paiyupo.
To bairi Dio cõ ca-rocayupʉ Lote nʉmore,
apeye uniere seeto cõ ca-tʉgooña mai netorije bui.
To bairi cõre bairo baiqueticõaña.
Apeye uniere tʉgooña mai tunuoqueticõaña.
33 Noa na majuuna na ca-boorijere cá-áticõa ãna maca yajigarãma.
Aperã maca na majuuna na ca-boorijere átiquẽnana Dio cʉ̃ ca-boorije macare cá-ána caroa na ca-anicõa anipere bʉgagarãma,
ca-ĩi buioyupʉ yua.
34 Na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú tunu:
—Yʉ ca-tunu atí paʉ ñami ca-ano caʉmʉa pʉgarã jicã arʉarena canigarãma.
To bairo na ca-bairi paʉna ejaʉ,
jicãʉre cʉ̃ yʉ ne aágʉ.
Apeĩ maca tuagʉmi,
yʉre ca-apiʉjaquẽcʉ aniri.
35 Ʉmʉreco ca-ano yʉ ca-ejaata cãromia pʉgarã ʉgarique ca-wãia tʉjʉnucurã anigarãma.
Jicãore cõ yʉ ne aágʉ.
Apeo tuagomo,
yʉre ca-apiʉjaquẽco aniri.
36 Caʉmʉa pʉgarã wejepʉ paa anigarãma.
Jicãʉre cʉ̃ yʉ ne aágʉ.
Apeĩ tuagʉmi,
yʉre ca-apiʉjaquẽcʉ aniri.
37 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Atie noopʉ to bairije to bairoatí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã cʉ̃ cabuerã.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro:
—Yucaa na ca-wʉʉ amojorero tʉjʉrã,
“Ca-boaʉ ãcʉmi,”
mʉja ĩi maji.
To bairona yʉ ca-tunu atópʉ caroaro mʉja majigarã.
“Meere caroorã,
Jesúre ca-apiʉjaquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ eja tʉga,”
mʉja ĩi majigarã,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
