El ejemplo del mayordomo que abusó de confianza
16
Ape wame queti buio majiorica wame na ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—Jicãʉ ca-apeye unie paii cʉ̃ yere ca-rotibojari majocʉ ca-cʉgoyupʉ.
Aperã maca,
“Mʉ yere ati rei áami mʉre ca-rotibojari majocʉ,”
cʉ̃ ca-ĩi wadajãñuparã cʉ̃ ʉpaʉre.
2 To bairo na ca-ĩiro apii cʉ̃ yere rotibojari majocʉre cʉ̃ pijori oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Aperã mʉ cá-áti reerijere yʉ buioma.
To bairi mʉ cá-átajere cõoñari yʉ uca tuu jooya.
To cõona yʉ yere mʉ rotibojaquetigʉ yua.”
3 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ rotibojari majocʉ ca-ĩi tʉgooñañupʉ:
“¡Abʉ!
¿Dope bairo yʉ baiatí?
Yʉ ʉpaʉ yʉ buumi.
Ape wame paarique ca-otepa yeparire yejearique uno yʉ áti ocabʉtiquẽcʉ.
Boboro aperãre niyeru yʉ jeni rui teñagaqueticʉpʉ.
4 Baiyupa oco bairo yʉ átigʉ yʉ ʉpaʉ yʉre cʉ̃ ca-buuro bero,
aperã na tʉpʉ yʉre na ani rotiato ĩi,
yʉre na átinemoato ĩi,”
ca-ĩiñupʉ.
5 To bairi cʉ̃ ʉpaʉre ca-wapamorãre na ca-ano cõo na ca-pii peticõañupʉ.
Na pii,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ ca-ani jʉgoʉre:
“¿Noo cõo majuu yʉ ʉpaʉre mʉ wapamootí mʉa?”
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
6 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
“Capee ʉgarique ajurique ʉje raperi cien majuu yʉ wapamo,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Rúiya yoaro mee.
Atie mʉ ca-wapamorije ca-tujari pũuropʉ cincuenta raperi jeto uca tuuya,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ rotibojari majocʉ.
7 To bairo cʉ̃ ĩi,
apeĩ macare tunu,
“¿Noo cõo majuu mʉ wapamootí,
mʉ quena?”
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
“Capee,
cien poori majuu ca-pan quenoopere trigore pan cá-átipere yʉ wapamo yʉa,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Atie mʉ ca-wapamorije ca-ani pũuropʉre rʉgaro maca,
ochenta poori jeto uca tuuya,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
8 Cʉ̃re cʉ̃ yere ca-rotibojaricʉre cʉ̃ ca-ĩitorijere cʉ̃ ca-majicõañupʉ cʉ̃ ʉpaʉ.
Majiri,
“Cá-áti majii majuu ãñupi,”
ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ.
Ti wamere buio yaparo oco bairo na ca-ĩinemoñupʉ Jesú:
—Ati yepa macana Diore ca-apiʉjaquẽna seeto áti majima na cá-átiere.
Diore ca-apiʉjarã na cá-átie na cá-áti majiro netoro áti majima.
9 To bairi mʉja maca apeye uniere cʉgorã tie mena aperãre na átinemoña.
Ca-bopacoorãre mʉja yere na jooya,
mʉja mena na ca-wariñuuparore bairo ĩirã.
To bairo ána ʉmʉrecóopʉre caroa ãnajere mʉja bʉgagarã.
10 ’Jicãʉ õcoacãrena caroaro ca-cote majii pairo majuu quenare caroaro cote majigʉmi.
Õcoacãrena ca-cote majiquẽcʉ maca pairo quenare cote majiquetiboʉmi.
11 To bairi ati yepa macaje apeye unieacã mena caroaro mʉja cá-átiquẽpata mʉja jooquetigʉmi Dio cʉ̃ tʉ macajere caroa pairo ca-wapa cʉtiere.
12 Aperã na yere caroaro na mʉja ca-cotebojaquẽpata mʉja ye mʉja ca-cʉgope macare mʉja jooquetiborãma.
13 ’Jicãʉ paabojari majocʉ pʉgarã ʉparã cʉti majiquẽcʉmi.
To bairo cʉ̃ ca-ãmata jicãʉre maiquetiboʉmi,
apeĩ macare maii.
Jicãʉ cʉ̃ ca-rotirijere átiboʉmi,
apeĩ cʉ̃ ca-rotirije macare átiquẽcʉna.
To bairona Diore áti nʉcʉbʉgorã apeye unie macare mai netoquẽja.
Apeye uniere mʉja ca-mai netoata Diore mʉja áti nʉcʉbʉgo majiquetiborã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
14 Fariseo maja to bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apirã cʉ̃ ca-ĩi épeyuparã Jesúre,
apeye uniere,
niyerure ca-mairã aniri.
15 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare:
—Camaja,
“Ca-ñuurã ãma,”
jãare na ĩi tʉjʉato ĩirã cá-átito pairã mʉja ãa.
Dio maca caroorije mʉja cá-átiere mʉja yeripʉre caroaro tʉjʉ majimi.
Camaja,
“Caroarã majuu ãma,”
mʉja na ca-ĩi tʉjʉrije to ca-anibato quena mʉja tʉjooqueti majuucõami Dio,
mʉja yeripʉre caroaro ca-tʉjʉ majii aniri.
La ley y el reino de Dios
16 ’Nemoopʉre Dio yere Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere,
aperã Dio ye quetire buiori maja na ca-buiorijere camaja na cá-áti nʉcʉbʉgorije ca-añupa.
Tie jetore na cá-áti nʉcʉbʉgobataje Juan bautisari majocʉ cʉ̃ ca-buiari paʉna ca-ani ejooyupa yua.
Ti paʉna cawama queti maca ca-ani jʉgoyupa.
Tie queti jetore api nʉcʉbʉgori Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anopʉ eja majima camaja.
To bairi tie quetire yʉ ca-buioro camaja seeto apigama.
17 ’Ati ʉmʉrecóo,
ati yepa yoaro anigaro.
To bairona Dio cʉ̃ ca-rotirique maca jicã wame uno ani petiquetigaro,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Jesús enseña sobre el divorcio
18 ’Jicãʉ cʉ̃ nʉmore rocari,
apeo macare nʉmocʉcʉ rooro ácʉ áami.
Apeĩ quena apeĩ cʉ̃ ca-rocaricore cʉ̃ ca-nʉmo cʉpata rooro ácʉ áami cʉ̃ quena.
El hombre rico y Lásaro
19 Oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú tunu:
—Ca-añupʉ jicãʉ ca-apeye unie paii.
Caroa jutii ca-wapa pacarije jetore ca-jañanucuñupʉ.
To canacã rʉmʉ pairo ʉgarique caroa jetore ca-ʉga wariñuunucuñupʉ.
20 Cʉ̃ ya wii jope tʉre jicãʉ ca-bopacoʉ yepapʉre ca-cuña cotenucuñupʉ,
Lásaro ca-wamecʉcʉ.
Rupaʉna ca-camicʉcʉ ca-añupʉ.
21 Jope tʉacãpʉ cote cuñaʉ,
ca-apeye unie paii cʉ̃ ca-ʉga reerijere seeto ca-ʉgaganucuñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-bairo yaia cʉ̃ camiire cʉ̃ ca-weronucuñuparã.
22 Cabero ca-bai yajiyupʉ yua.
Cʉ̃ ca-bai yajiro bero cʉ̃ yerire Dio tʉ macana jõ buipʉ Abraham ãnacʉ cʉ̃ ca-anopʉ cʉ̃ ca-ne aájuparã.
’Cabero ca-apeye unie paii quena ca-bai yajiyupʉ.
Cʉ̃ ca-bai yaji aáto bero camaja cʉ̃ ca-yaa rocayuparã yua.
23 To bairi ca-bai yajiricarã ya paʉpʉ seeto ca-popiye tamuoñupʉ cʉ̃ maca.
Popiye tamuo,
tʉjʉ mʉgobacʉ Abraham're cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ jõopʉ ca-ãcʉ̃re.
Lásaro quenare cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ Abraham mena cʉ̃ ca-ano.
24 Na tʉjʉʉ oco bairo ca-ĩi awajayupʉ:
“Ñicʉ Abraham,
yʉ bopaco tʉjʉya.
Seeto popiye tamuoʉ yʉ áticʉpʉ ati peeropʉ.
Lásarore yʉ tʉpʉ cʉ̃ aá rotiya.
Oco petoacã cʉ̃ waa apáro yʉ ca-etipere.”
25 ’To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-boca ĩi yʉʉyupʉ Abraham maca:
“Tʉgooñaña mʉa.
Mʉ ca-ãna yepapʉre ãcʉ̃ caroare mʉ ca-cʉgonucuwʉ wariñuurique mena.
Lásaro maca topʉre ãcʉ̃ seeto ca-tamuowĩ.
Yucʉra caroa wariñuurique mena ãcʉ̃ baimi.
Mʉ maca popiye tamuoʉ mʉ bai yua,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Abraham.
26 “Mʉre yʉ ĩi tunu,
pairi ope ãa mani recomacapʉre.
To bairi jã tʉpʉ ca-ãna mʉ tʉpʉre aá majiquẽema.
To bairona topʉ mʉ tʉpʉ ca-ãna quena jã tʉpʉre eja atí majiquẽema,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Abraham.
27-28 ’To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Ñicʉ,
yʉ bairã jicã wamo canacãʉ ãma.
Lásarore cʉ̃ buio roti jooya yʉ pacʉ ya wiipʉ.
Na quena yʉre bairona ati paʉ tamuorica paʉpʉre ejarema,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ ca-apeye unie paii ca-anibatacʉ Abraham're.
29 ’To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere,
Dio ye quetire ca-buioricarã ãnana na ca-ucarique quenare,
meere tiere cʉgoma.
Mʉ yarã tiere na bue nʉcʉbʉgoato,”
cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ Abraham.
30 ’To bairo Abraham cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro:
“Baiquẽe,
ñicʉ Abraham.
Jicãʉ ca-bai yajiricʉpʉ tunu catíri na cʉ̃ ca-buioro na ca-tʉgooñarije wajoari caroorije na cá-átajere janaborãma,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ tamuorica paʉpʉ ca-ãcʉ̃ maca.
31 ’To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
“Moisé,
aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana na ca-ucariquere ca-apiʉjaquẽna aniri to bairo na ca-baiata quena apiʉjaquetiborãma.
To bairona ca-bai yajiricʉ tunu catícõari na cʉ̃ ca-buioʉ eja aápata quenare apiʉjaquetiborãma,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Abraham,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú yua.
