La autoridad de Jesús
20
Jicã rʉmʉ Jesú Dio wiipʉre camajare na buioʉ,
camajare cʉ̃ ca-netoo catíorije quetire na ca-buio añupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-buio ani paʉna cʉ̃ tʉpʉ ca-ejayuparã sacerdote maja ʉparã,
judío majare cabuerã,
aperã cabʉcʉrã camajare ca-jʉgo ãna.
Cʉ̃ tʉpʉ ejari,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
Lucas 20.1-26
2 —¿Ñamʉ atie mʉ cá-átiere,
camajare mʉ ca-buiorije mʉre cʉ̃ rotití?
3 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Yʉ quena mʉjaare yʉ jeniñapa.
4 ¿Ñamʉ Juan're cʉ̃ cʉ̃ ca-bautisa rotiyuparí?
¿Diona cʉ̃ ca-rotiyuparí?
O ¿camaja maca cʉ̃ na ca-rotiyuparí que?
¿Ñamʉ maca cʉ̃ ãtí cʉ̃re ca-rotiricʉ?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
5 To bairo na cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro na majuu oco bairo ca-ame ĩi wadapeniñuparã:
—¿Dope bairo cʉ̃ mani ĩicʉtí?
“Diona cʉ̃ rotiricʉmi,”
cʉ̃ mani ca-ĩata,
“¿Nope ĩirã Dio cʉ̃ ca-rotiricʉ cʉ̃ ca-anibato quena Juan're mʉja ca-apiʉja nʉcʉbʉgoquẽtí?”
mani ĩiboʉmi Jesú.
6 “Dio ye quetire ca-buioʉ ca-ãmi Juan,”
ca-ĩirã ãma camaja.
To bairo na ca-ĩirena jocarãna,
“Camajana cʉ̃ rotiricarãma Juan're,”
cʉ̃ mani ca-ĩata tunu camaja maca manire ree jĩaborãma ʉ̃ta rupaa mena,
manire punijinirã.
7 To bairo ame ĩi wadapeni,
oco bairo Jesúre cʉ̃ ca-boca ĩi yʉʉyuparã:
Ʉ̃ʉbaa.
Ñamʉ cʉ̃ rotiricʉmi jã ĩi majiquẽe,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
8 To bairo Jesúre na ca-ĩiro:
—Baiyupa yʉ quena,
“Yʉre cʉ̃ ca-rotiro mena yʉ áa,”
mʉjaare yʉ ĩi buioquẽe,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
El ejemplo de los trabajadores malvados
9 Cabero atie queti buio majiorica wame camajare na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Ca-añupʉ ʉje miji wẽeri wejere ca-otericʉ.
Ti wejere ote yaparoʉ ti wejere ca-coteparãre na ca-cũuñupʉ,
aperopʉ aáteñaʉ aágʉ.
Na cũʉ oco bairo na ca-ĩi cũuñupʉ:
“Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya.
Yʉre mʉja ca-cotebojaro mʉjaare yʉ ricawogʉ ca-recomaca ca-ricare.”
To bairo na ĩi yaparo,
aperopʉ cá-aáteñaʉ aácoajupʉ yoaro.
10 Cabero ʉje ca-ricacʉti yʉtea ca-ejaro apeĩ cʉ̃ paabojari majocʉre cʉ̃ ca-jooyupʉ ʉje wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã tʉpʉ.
“Yʉ yere na ricawo joato,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro paabojari majocʉ maca cá-aácoajupʉ cʉ̃ ʉpaʉ ya wejepʉ.
Topʉ cʉ̃ ca-ejaro ti wejere ca-coterã maca seeto cʉ̃ ca-boca quẽcõañuparã,
ʉjere cʉ̃ joogaquẽna.
11 To bairo cʉ̃ na cá-áto cʉ̃ ʉpaʉ maca apeĩre cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ tunu.
Cʉ̃ quenare to bairona cʉ̃ quẽ,
rooro cʉ̃ ca-boca áti acʉo tunuocoa jooyuparã,
cʉ̃ quenare cʉ̃ joogaquẽna.
12 To bairo cʉ̃ na cá-áto apeĩre cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ tunu.
Cʉ̃ quenare to bairona rooro cʉ̃ quẽ camiye,
cʉ̃ ca-boca áti acʉo tunuocoa jooyuparã.
13 ’To bairo jeto na na cá-áto tʉjʉʉ ʉje miji wẽeri weje ʉpaʉ oco bairo ca-ĩi tʉgooñañupʉ:
“¿Dope bairo yʉ ácʉatí?
Baiyupa yʉ macʉre yʉ ca-maiire cʉ̃ yʉ aá rotigʉ.
Yʉ macʉre cʉ̃ tʉjʉrã cʉ̃ tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairo ĩi tʉgooñari cʉ̃ macʉre cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ yua.
14 To bairi ti wejere ca-coterã maca cʉ̃ macʉ cʉ̃ ca-jooricʉre cʉ̃ tʉjʉrã oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
“Ani ati weje ʉpaʉ macʉ ãmi.
Cʉ̃ pacʉ cʉ̃ ca-bai yajiro bero atie wejere ca-cʉgo wajoapaʉ ãmi.
To bairi cʉ̃ mani jĩa rocacõato.
To bairo ána ti wejere mani majuuna mani cʉgogarã.”
15 To bairo ame ĩi,
cʉ̃re ñe aáti,
ti weje tʉjaropʉ cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
—To bairi cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã cʉ̃ macʉrena na ca-jĩa rocacõaro tʉjʉʉ,
¿Dope bairo na átacʉmi mʉja ĩi tʉgooñatí?
16 To bairi cʉ̃ majuuna aá,
na ca-jĩa ree peocõañupʉ ti wejere cʉ̃ ca-cote rotibatanare.
To bairo na áti ree peocõa,
cabero aperã macare na ca-jooyupʉ.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apirã:
—¡Mʉ ca-ĩi buiori wame to baiqueticõato!
ca-ĩiñuparã.
17 To bairo na ca-ĩiro Jesú na tʉjʉ,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ tunu:
—¿Dope bairo ĩigaro ĩi,
mʉja ĩi tʉgooñatí Dio Wadarique oco bairo ca-ĩri wamere?
Ʉ̃ta wiire weegarã jicã ʉ̃taare ca-beje rocacõañuparã,
tia ʉ̃ta ñuuquẽe ĩirã.
Tia na ca-rocabatacarena ca-ne cũuñuparã aperã maca,
atia ca-ñuu majuucõarica ãa ĩirã.
To bairi tiarena wii pucua ca-aniparore ca-wee peo jʉgoyuparã,
tia mena mani ca-cõoñaata cariape eja majigaro ĩirã.a
To bairona ĩi ucarique ãa.
18 To bairi camaja nipetirã tiapʉre ca-pʉga ta ree cumurã na õwa pecoanucugarãma.
Tia maca na buipʉre to ca-roca peaata caroaro na roca aboo reecõagaro,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairona baigarãma yʉre ca-apiʉjaquẽna ĩi,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El asunto de los impuestos
19 Ti wame queti buio majiorica wamere Jesú na cʉ̃ ca-buioro apirã judío majare cabuerã,
sacerdote maja ʉparã,
“Manirena buioʉ ácʉmi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉyuparã.
To bairo ĩirã ti paʉna nemoo cʉ̃ ca-ñeegabajuparã.
Camajare na uwibana dope bairo cʉ̃ cá-áti ñee majiquẽjuparã.
20 To bairi aperãre na ca-ĩiñuparã,
“Cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgorãre bairona baitori caroaro cʉ̃ jeniña tʉjʉ coteya.
To bairi roorije cʉ̃ ca-boca ĩi yʉata nemoona gobierno macanare cʉ̃ mani wadajãgarã,
cʉ̃re na ñeato ĩirã,”
na ca-ĩiñuparã.
21 To bairo na ca-ĩi jeniña rotiricarã maca Jesú tʉpʉ ejari oco bairo cʉ̃re ca-ĩi jeniñañuparã:
—Jãare ca-majioʉ,
cariape jeto mʉ buionucu Dio yere.
To bairi camaja nipetirã jicãrore bairona ca-ãna na mʉ tʉjʉnucu.
22 To bairi jã ĩi buioya:
¿Roma macana ʉparã jãare ca-rotirã niyeru jãare na ca-jeninucurijere nare jã ca-jooro Dio cʉ̃ rotibocʉtí?
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
23 Jesú maca caroorije cʉ̃re na ca-ĩi tʉgooñarijere tʉjʉ majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
24 —Niyeru tiire yʉ iñooña.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro niyeru tiire nee,
cʉ̃ ca-iñooñuparã.
Cʉ̃ na ca-iñooro tʉjʉʉ:
—¿Ñamʉ wame to tujatí?
¿Ñamʉ riyare bairo ca-baurije uca tuurique to tujatí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Romano maja Ʉpaʉ majuu wame ãa.
Cʉ̃ ye macaje ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
25 —Baiyupa Romano maja Ʉpaʉre cʉ̃ jooya cʉ̃ ye ca-anipere.
To bairona Dio cʉ̃ ca-boorije mʉjaare cʉ̃ ca-jenirije quenare Diore cʉ̃ jooya,
na ca-ĩi yʉʉyupʉ Jesú.
26 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—¡Ago name!
Caroaro mani yʉ majimi.
Ricati caroori wamere ĩi buioquẽemi camaja na ca-apiro,
ca-ĩiñuparã.
To bairi ʉparãre cʉ̃ na ca-wadajãpere dope bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniña bʉga majiquẽjuparã.
To bairi cʉ̃ ca-jeniña janacoajuparã yua.
La pregunta sobre la resurrección
27 Cabero saduceo maja mena macana maca Jesúre cʉ̃ ca-jeniñarã ejayuparã tunu.
Camaja ca-bai yajiricarã tunu catíquẽnama ca-ĩirã ca-añuparã saduceo maja.
Lucas 20.27-47
28 To bairi naa Jesú tʉpʉ eja,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
—Jãare ca-majioʉ,
Moisé ati wame rotiriquere ca-ĩi ucayupi jã ca-buenucuri wamere:
“Jicãʉ nʉmocʉti,
punaa mácʉna cʉ̃ ca-bai yajiata cʉ̃ bai maca cʉ̃ nʉmo cʉ́paro cʉ̃ jʉgocʉ nʉmo ca-anibatacore.
To bairo cʉ̃ cá-áto cʉ̃ macʉ ca-buia jʉgoʉ ca-bai yajiricʉ macʉ anibojagʉmi,”
ca-ĩi ucayupi Moisé,
ca-ĩiñuparã.
29 To bairi siete canacãʉ jicãʉ punaa ca-añuparã.
Ca-ani jʉgoʉ ca-nʉmo cʉtibajupʉ.
Punaa mácʉna ca-bai yajiyupʉ.
30 Cabero macacʉ quena cʉ̃ jʉgocʉ cʉ̃ ca-bai yajiro bero cõrena ca-wapearicore ca-nʉmo cʉtibajupʉ.
Cʉ̃ quena to bairona ca-bai yajicoajupʉ punaa mácʉna.
31 Na bero macacʉ quena nare bairona cõrena nʉmo cʉtiba,
punaa mácʉna ca-bai yajicoajupʉ.
To bairo jetona jicãʉ punaa siete canacãʉ ca-anibatana cõ jetorena nʉmo cʉtibana punaa manana ca-yaji peticoajuparã.
32 Na bero na nʉmo ca-anibataco ca-bai yajiyupo cõ quena.
33 Na nipetiro siete canacãʉna cõre ca-nʉmo cʉtibajuparã.
To bairi na ca-bai yajiricaro bero tunu catírãpʉ ¿ni maca cõ cʉ̃ nʉmocʉti majibocʉtí?
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
34 To bairo na ca-ĩi jeniñaro apii Jesú na ca-ĩi yʉʉyupʉ:
—Caʉmʉa ati yepa macana nʉmocʉma.
Cãromia quena manapʉcʉma.
35 Cabero Dio cʉ̃ ca-bejerã na cʉ̃ ca-tunu catíoro bero nʉmo cʉtiquẽema.
Cãromia quena manapʉ cʉtiquẽema.
36 Dio tʉ macana ángel majare bairo ca-ãna anigarãma.
Dio mena ca-catícõa ãna anigarãma.
Bai yaji bapooquetigarãma.
37 Moisé cʉ̃ ca-ucariquere tʉjʉrã,
“Ca-bai yajiricarã tunu catígarãma,”
mani ĩi maji.
Moisé yucʉ puti ca-ʉ̃ʉ tʉjʉnucurijere cʉ̃ ca-tʉjʉ ejanʉcaro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio yucʉ puti ca-ʉ̃rijepʉ:
“Yʉa Diona yʉ ãa.
Mʉ ñicʉ jãa na cá-áti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa.
Abraham,
Isaá,
Jacobo jãa na cá-áti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Moisére.
“Mʉ ñicʉ jãa tirʉmʉpʉ macana na cá-áti nʉcʉbʉgoricʉ yʉ ãa,”
ca-ĩiquẽjupʉ.
38 To bairi,
yucʉ quena yʉ áti nʉcʉbʉgoma ĩi,
ca-ĩiñupʉ Dio.
To bairi yucʉ quenare na yeri ca-catícõa ãna aniri cʉ̃re cá-áti nʉcʉbʉgorã ãma.
Cʉ̃re ca-apiʉjarãre na tunu catíogʉmi Dio.
To bairi yucʉ quenare ca-catícõa ãnare bairona na tʉjʉmi Dio.
39 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apirã jicãarã judío majare cabuerã:
—Jãare ca-majioʉ,
cariape majuu mʉ buio,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
40 Cabero cʉ̃ ca-jeniña nemogaquẽjuparã,
“Mani buio netoremi,”
ĩirã.
¿De quién es hijo el Cristo?
41 Cabero na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú tunu:
—Aperã,
“Cristo Dio cʉ̃ ca-bejericʉ David pãramipʉ anigʉmi,”
ĩinucuma.
¿Nope ĩirã to bairo na ĩinucutí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ.
42 —David cʉ̃ majuuna Salmo ca-wamecʉti pũuropʉ oco bairo ca-ĩi ucayupi:
Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca,
yʉ mena ca-rotii anigʉ.
43 Yʉ mena ruiri mʉ ca-rotiro mʉre ca-tʉjʉ tutirãre na yʉ reegʉ,b
ca-ĩiñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre,
ca-ĩi ucayupi David,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
44 —¿Dope bairo,
“Yʉ Ʉpaʉpʉ ãmi,”
David cʉ̃ ca-ĩi anibacʉ quena cʉ̃ pãramipʉ cʉ̃ ãtí Dio cʉ̃ ca-bejericʉ?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro dope bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉ majiquẽjuparã yua.
Jesús acusa a los maestros de la ley
45 Camaja nipetirã na ca-apijoro oco bairo ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
46 —Judío majare cabuerãre na tʉjʉ majiña.
Nare bairo átiqueticõaña.
Jutii ca-yoarije mena jaña aáteñaganucuma,
aperã caroaro manire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã.
To bairi macapʉ wapayerica paʉripʉ na cá-aáteñari paʉri camaja nare na ca-ñuu roti nʉcʉbʉgopere booma.
Neñapo buerica wiiripʉ ejarã to bairi wamena nare na cá-áti nʉcʉbʉgopere booma.
To bairi caʉparã na ca-ruinucurijepʉ jetore ruiganucuma.
Na ca-boje rʉmʉri áti ʉgari paʉri quenare to bairo jeto baiganucuma.
47 Ca-wapearicarã romiri yere na ca-cʉgorije ca-jee pairã anibana quena Dio wiipʉre jãa aána yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotoma.
Baitoriquere bairã camaja na ca-tʉjʉro bainucuma.
Narena aperã netoro ca-bai buicʉna na ca-ano maca aperã netoro na popiyeyegʉmi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.