La ofrenda de la viuda pobre
21
Jesú Dio wiipʉ ãcʉ̃ niyeru Dio wii na ca-quenoope wapa na ca-jãari patapʉ camaja niyeru na ca-jãaro ca-tʉjʉyupʉ.
Pairo ca-cʉgorã ti patapʉre pairo ca-jãañuparã.
Lucas 21.1-28
2 Na berore ca-wapearico ca-bopacoo pʉga tiiriacã ca-wapa mániacãre ca-jãañupo.
3 Tiere cõ ca-jãaro tʉjʉʉ Jesú oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi.
Atio ca-wapearico ca-bopacoo maca Dio cʉ̃ ca-tʉjʉro aperã nipetirã na netoro joo netocoamo.
4 Na maca pairo ca-cʉgorã aniri nare ca-rʉjarijere jooma.
Cõ maca,
“Ca-bopacoo yʉ ãa,”
ĩi tʉgooñaquẽcona nipetirije cõ ca-cʉgobatajeacãre joomo.
Cõ ca-ʉga catíboriqueacãrena joo peocõamo,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús dice que el templo será destruído
5 Aperã Dio wii ca-aniere wadapenirã Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Tʉjʉya ati wiire Dio wii.
Caroa wii majuu anicõa.
Ʉ̃ta rupaa caroa rupaa mena jeto áta wii ãa.
Diore na ca-joorique mena caroa jeto ca-bauri wiire cá-ájupa.
6 To bairo na ca-ĩiro:
—Ape rʉmʉpʉ atie mʉja ca-tʉjʉrije nipetirije ree peocõagarãma aperã.
Ʉ̃ta rupaa na ca-peobataje jicã rʉjaricaro mano ree peticõagarãma aperã.
Señales antes del fin
7 Cabero Jesúre cʉ̃ ca-jeniñañuparã:
—Jãare ca-majioʉ,
¿noo cõopʉ to bairoatí mʉ ca-ĩri wame?
¿Dope bairo jã majirãatí to bairo ca-baiparo jʉgoye?
8 To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Aperã mʉjaare na ca-ĩitorijere mani apiʉjare ĩirã caroaro tʉgooña majiña.
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉna yʉ ãa.
Cristo Dio cʉ̃ ca-joʉ cʉ̃ ca-ejari paʉ ani tʉga,”
ĩitogarãma.
To bairo na ca-ĩitorijere api nʉcʉbʉgoqueticõaña.
9 Camaja amequẽri ame jĩagarãma.
Camaja ati yepa macana na ʉparãre ĩi punijiniri na reegarãma.
To bairo ca-bairijere queti apirã uwiqueticõaña.
To bairo jeto baigaro mai.
To ca-baibato quena ati ʉmʉrecóo ca-petiparo rʉjagaro mai,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
10 To bairo na ĩi,
oco bairo na ca-ĩinemoñupʉ Jesú:
—Jicã maja ape maja mena amequẽgarãma.
Jicã yepa macana ape yepa macana mena amequẽgarãma na ʉparã na ca-amequẽ rotiro.
Ati yepa nipetiropʉ to bairo jeto ame átigarãma.
11 Ati yepa seeto nanaagaro.
Ape paʉri ʉgarique ca-mano ñigo boagarãma camaja.
Ape paʉri riaye tamuo yaji petigarãma.
Ʉmʉrecoopʉre ca-uwiorije ape wame mʉja ca-tʉjʉñaquẽtie baugaro.
12 ’To bairo ca-baiparo jʉgoye yʉ ye quetire ca-apigateerã rooro atigarãma mʉjaare.
Na neñapo buerica wiiripʉ mʉja ñe aánucu,
mʉja jeniñacõari,
presopʉ mʉja joogarãma,
yʉre mʉja cá-áti nʉcʉbʉgorije wapa.
Maca ʉparã tʉripʉ mʉja joogarãma,
“Na popiyeyeya,”
ĩirã.
13 To bairo mʉjaare na cá-átibato quena caroaro na mʉja boca buiocõagarã yʉre mʉja cá-áti nʉcʉbʉgorijere.
14 Mʉjaare na ca-ĩi jeniñaparo jʉgoye,
“Oco bairije na mani ĩi yʉʉ majigarã rooro manire na cá-átiquetiparore bairo ĩirã,”
ĩi tʉgooña yuuqueticõaña.
15 Yʉ maca mʉjaare yʉ majiogʉ nare mʉja ca-ĩi yʉʉpere.
To bairi mʉjaare ca-tʉjʉ tutirã mʉja wada neto majiquetigarãma.
16 Mʉja pacʉa,
mʉja bairã,
mʉja yarã majuu,
mʉja mena macana anibana quena mʉja wadajãgarãma mʉjaare ca-tʉjʉ tutirãre.
To bairo mʉjaare na ca-wadajãro jicãarãre mʉjaare jĩa reegarãma.
17 Yʉre ca-apiʉjarã mʉja ca-ano maca camaja to canacã maca macana mʉja teegarãma.
18 To bairo mʉjaare átibana quena,
jĩacã jicã wame uno mʉja áti rooye tuuquetigarãma mʉja catíriquere.
19 To bairi yʉre api nʉcʉbʉgocõa aninucuña.
To bairo bairã catírique majuu mʉja bʉgagarã.
20 ’Uwamarã capaarã Jerusalén macare na ca-jotoo ame jorero na tʉjʉrã,
“Meere ati macare rocagarã áama,”
mʉja ĩi tʉjʉ majigarã.
21 To bairi Judea yepapʉ ca-ãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo.
Camaja Jerusalén macapʉre ca-ãna aperopʉ na ruti aáparo.
Maca tʉjaro ca-ãna macapʉ na tunu piya atíquẽparo.
22 Ti paʉna Jerusalén macanare Dio nare cʉ̃ ca-popiyeyeri rʉmʉri anigaro.
Dio ye queti ucarica pũuri ca-ĩirore bairona na baigaro.
23 Ti paʉre rooro nare anigaro ʉta pacoa romirire,
aperã cawimarãacãre ca-ũpuorã romiri quenare.
Atʉ ruti aá majiquetigarãma.
Ti paʉ judío majare seeto popiye tamuorique nare anigaro Dio nare cʉ̃ ca-popiyeyerije jʉgori.
24 Camaja capaarã bai yajigarãma ame jĩarique jʉgori.
Aperãre na jee aá bate cʉgogarãma aperoripʉ.
To bairo na átiri Jerusalén macare jĩa baurio rocacõagarãma.
Judío maja ca-aniquẽna to bairije átigarãma ati macapʉre.
“To cõona ája,”
Dio nare cʉ̃ ca-ĩri paʉ ca-anopʉ janagarãma yua.
Cómo vendrá el Hijo del Hombre
25 ’To bairi ʉmʉrecóopʉre ricati ca-baurije anigaro.
Muipu ca-ajii,
ñami macacʉ muipu quena,
ñocoa quena ricati ca-baurã anigarãma.
Ria capaca yari mar seeto paca jabe ocacʉtigaro.
Pairo ca-jabe ocacʉto apirã camaja ati yepa macana seeto acʉa uwigarãma.
26 Ñocoa quena yuguigarãma.
To bairi,
“¿Dope bairo to bairoatí ati yepapʉ?
¿Ñeere ĩiro to baití?”
ĩi tʉgooñagarãma camaja,
uwi netobana.
27 To bairo ca-bairi paʉna yʉ ca-tutuarije mena yʉ rui atígʉ.
To bairo baii bujeri bʉrʉapʉ seeto yʉ ca-aji baterije mena yʉ cá-ató tʉjʉgarãma camaja.
28 To bairi atie ca-uwiorije ca-bai jʉgoro tʉjʉrã tʉjʉ wariñuu ocabʉticõaña.
Ati yepapʉ ca-bairijere nemoo manire netoo catíogʉ atígʉmi Jesú ĩirã wariñuu ocabʉtiya,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
29 To bairo na ĩi,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú tunu:
—Higuera ca-wamecʉtii,
ape wame yucʉ ca-bairije quenare tʉgooñaña.
Lucas 21.29-38
30 Apeye ca-pũu ca-wajoarijere tʉjʉrã,
“Yucʉacana cʉma anigaro bai,”
ĩi majirique ãa.
31 To bairo mʉjaare yʉ ca-buiori wamerire bairo ca-bairo tʉjʉrã,
“Yucʉacã Jesú tunu atígʉmi ati yepapʉ,
Ʉpaʉ anigʉ,”
mʉja ĩi tʉjʉ majigarã.
32 ’Cariapena mʉjaare yʉ ĩi.
Atie nipetiro mʉjaare yʉ ca-ĩri wamere bairona baigaro ati yepa macaje ca-petiparo jʉgoye.
33 Ʉmʉrecoo,
ati yepa quena to cõona wajoagaro.
“To bairo yʉ átigʉ,”
yʉ ca-ĩrije maca wajoaquetigaro.
Yʉ ca-ĩi buiorore bairona baigaro.
34 ’To bairi caroaro tʉgooña maja catíya,
mʉja cá-átiere ána.
Ati yepa macajere tʉgooñarique paiqueticõaña.
Eti cumuqueticõaña.
“Caroorije jeto mani áticõa anire,”
ĩirã caroorijere átigaqueticõaña.
To bairo caroorije cá-átiquetinucurã mʉja ca-ãmata yʉre mʉja tʉjʉ acʉaquetigarã yʉ ca-tunu ejari paʉ ca-ano.
35 Camaja nipetirã na yʉ ca-popiyeyepere yʉ ruti majiquetigarãma.
36 To bairi caroaro quenoo yuuricarãre bairo yʉ ca-boorijere áticõa aninucuña.
Tie popiye tamuorique mʉja ca-netooparore bairo ĩirã Diore jenicõa aninucuña.
To bairo ána boboricaro mano yʉre mʉja boca tʉjʉgarã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
37 Ti rʉmʉrire to canacã rʉmʉ Dio wiipʉ cʉ̃ ye quetire camajare ca-buio añupʉ Jesú.
Ñami ca-ano ti macare buti aá,
Olivo ca-wamecʉtii ʉ̃taʉpʉ ca-cani ñamicʉti bujucoajupʉ.
38 To bairi ca-bujuri paʉ ca-ano camaja nipetirã Dio wiipʉ cá-aájuparã,
Jesú cʉ̃ ca-buiorijere apigarã.