Conspiración para prender a Jesús
22
Pan levadura na ca-ĩrije ca-wauorije ca-ajuya manie na ca-ʉgapa rʉmʉ pascua rʉmʉ jʉgoyeacã ca-añupe yua.
Lucas 22.1-38
2 To bairi sacerdote maja ʉparã,
judío majare cabuerã Jesúre cʉ̃ ca-jĩagayuparã.
“¿Dope bairo cʉ̃ áti ñeeri cʉ̃ mani jĩarãatí?”
ca-ame ĩiñuparã.
To bairo ĩibana quena camajare na ca-uwiyuparã,
capaarã cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgorã na ca-ano maca.
3 To bairo na ca-ĩri paʉre Judas Iscariote ca-wamecʉcʉpʉre ca-jãañupʉ Sataná.
Jesú cʉ̃ cabuerã doce canacãʉ mena macacʉ ca-anibajupʉ Judas.
4 To bairi cʉ̃re Sataná cʉ̃ ca-jãaro cá-aácoajupʉ Judas sacerdote maja ʉparã,
aperã Dio wii coteri maja tʉpʉre.
Na tʉpʉ eja,
Jesúre dope bairo cʉ̃re na cá-áti ñeepere na mena ca-wadapeniñupʉ.
5 To bairo cʉ̃ ca-ĩi wadajãrijere apirã,
seeto ca-wariñuuñuparã:
—To bairo jã mʉ ca-ĩi buioro niyeru mʉre jã wapayegarã,
Judare cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
6 —Jaʉ,
na ca-ĩiñupʉ Judas.
“Jaʉ,”
na ĩi,
“¿Dope bairo áti Jesúre cʉ̃ yʉ wadajãʉatí ʉparãpʉre,
aperã yʉre na ca-majiquẽtopʉ?”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ Judas.
La Cena del Señor
7 Cabero pan ca-wauorije mena ca-ajuya manie na ca-ʉgari rʉmʉ majuu ca-añupe.
Ti rʉmʉna ca-añupe Diore tʉgooñari nuuricʉ waibʉcʉ oveja na ca-ĩi cawamaʉre na ca-jĩanucurica rʉmʉ.
Pascua rʉmʉ ca-ano to canacã cʉma to bairo jeto cá-átinucuñuparã ti rʉmʉ unore.
8 To bairi ti rʉmʉ ca-ano Pedrore,
Juan're oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Pascua boje rʉmʉ macaje mani ca-ʉgapere quenoo yuurãja.
9 To bairo nare cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Noopʉ jã quenoo yuurãatí?
cʉ̃re ca-ĩi jeniñañuparã.
10 To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro:
—Jerusalén macapʉre aánaja.
Maca ejarã jicãʉ cʉ̃ mʉja tʉjʉgarã ca-oco jotʉ tu peo aácʉre.
Cʉ̃ tʉjʉrã di wii cʉ̃ ca-jãa aáti wiire cʉ̃ mʉja ʉja jãa aágarã.
11 Cʉ̃ mena jãa aá,
oco bairo ti wii ʉpaʉre cʉ̃ mʉja ĩigarã:
“Jãare ca-majioʉ oco bairo jã ĩi joomi,
‘¿Noopʉ to ãtí pascua boje rʉmʉ ca-ano yʉ cabuerã mena yʉ ca-ʉgapa arʉa?
cʉ̃ ĩi jeniñarãja ti wii ʉpaʉre,’
jã ĩi joomi,”
cʉ̃ mʉja ĩigarã.
12 To bairo cʉ̃ mʉja ca-ĩiro,
ca-bui macá arʉa,
ca-pairi arʉa,
quenoo yaparorica arʉare mʉja iñoogʉmi.
Ti arʉapʉ mani ca-ʉgapere quenoo yuurãja,
na ca-ĩiñupʉ Jesú Pedrore,
Juan're.
13 To bairi macapʉ cá-aácoajuparã na pʉgarã.
Aá,
ca-bʉga ejayuparã Jesú cʉ̃ ca-ĩricarore bairona.
To bairi ti arʉapʉre pascua ca-ano na ca-ʉgapere ca-quenoo yuuyuparã.
14 Nipetiro na ca-quenoo yaparoricaro bero Jesú cʉ̃ cabuerã mena ʉgagarã ca-neñapoyuparã ti arʉapʉre.
15 Ʉgarica cajawa tʉ na ca-rui petiro tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Atie pascua macaje ʉgarique mʉja mena seeto yʉ ʉgaga yʉ ca-popiye tamuoparo jʉgoye.
Atie pascua macaje mʉja mena yʉ ca-ʉga tʉjarije anigaro bai.
16 Cariape mʉjaare yʉ ĩi:
Atie pascua macajere mʉja mena yʉ ʉganemoquetigʉ.
Cabero tunu Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ̃ ca-jõori paʉ ca-anopʉ,
tiere mʉja mena yʉ ʉganemogʉ,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
17 To bairo na ĩi,
etirica jotʉre nee,
Diore,
“Ñuubʉja,”
cʉ̃ ĩi,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Atie etiriquere neri etiya mʉja ca-ano canacãʉna.
18 Cariapena mʉjaare yʉ ĩi:
Atie ʉje wẽe rica ocore Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ̃ ca-jõoparo jʉgoye yʉ etinemoquetigʉ.
19 To bairo na ĩi,
ʉgarique pan're ca-neñupʉ Jesú.
Tiere nee,
Diore,
“Ñuubʉja,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ tunu.
To bairo Diore cʉ̃ ĩi,
ʉgarique pan're pe bate,
na ca-ricawoyupʉ.
Na ricawo,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ:
—Atie yʉ rupaʉ ãa.
Mʉjaare yʉ ca-bai yajibojapere tʉgooñari ʉgaya atiere,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
20 Ʉgarique pan're ricawori bero tunu etirica jotʉre nee,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Dio,
“Camaja caroorije na cá-átiere na yʉ majiriogʉ,”
ca-ĩi cũuwĩ.
Mʉjaare yʉ ca-rií yajibojape jʉgori jeto majiriomi Dio caroorije mʉja cá-átajere.
Yʉ rií ca-yuyurijena mʉja ye wapa anigaro.
To bairi atiere etirã ti wamere tʉgooñaña.
21-22 ’Yʉre baigaro Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na ca-ĩi ucaricarore bairona.
To bairi jicãʉ ati cajawapʉ mani mena ca-ʉga ruii yʉre ca-jĩaparãre yʉ wadajãgʉmi.
To bairo ca-ĩire seeto ñuuquetigaro cʉ̃re na ca-ĩiñupʉ Jesú.
23 To bairo Jesú na cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Ni maca mani mena macacʉ to bairo ca-ĩipaʉ cʉ̃ ãtí?
ca-ame ĩi jeniñañuparã.
Se discute quién sería el más importante
24 Jesú to bairo na cʉ̃ ca-ĩi buioro bero cʉ̃ cabuerã oco bairo ca-ame ĩi wada netoñuparã:
—¿Ni maca cʉ̃ ãcʉ̃atí manire ca-jʉgo ani majuupaʉ?
ca-ame ĩi wada netoñuparã.
25 To bairo na ca-ame ĩi wada netorijere apii oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Ati yepa macana na ʉparã tutuaro na rotima.
“Jã ʉparã caroaro jã rotima,
caroaro jã átinemoma,”
jãare na ĩato ĩirã tutuaro na rotima.
26 Mʉja maca nare bairo baiqueticõaña mʉjaa.
Nii aperãre ca-jʉgo anipaʉ anigʉ cawatoa macacʉre bairona cʉ̃ anicõato.
Nii aperãre ca-rotii anigʉ nare ca-paabojaʉre bairo maca cʉ̃ anicõato.
27 Oco bairo ĩima camaja:
“Caʉpaʉ ca-ani majuʉ ãmi.
Cʉ̃re ca-paabojaʉ maca cawatoa macacʉ ãmi,”
ĩima camaja.
Yʉ maca mʉja Ʉpaʉ anibacʉ quena mʉjaare ca-paabojaʉre bairona yʉ ãa.
28 ’Aperã rooro yʉre na ca-ĩi eperije to ca-anibato quena yʉ menana mʉja anicõa.
Yʉre mʉja aáweoquẽe.
29 To bairi yʉ Pacʉ Ʉpaʉ yʉre cʉ̃ ca-jõoricarore bairona yʉ quena mʉjaare ʉparã mʉjaare yʉ jõogʉ.
30 To bairi Ʉpaʉ yʉ ca-ani paʉpʉ yʉ mena eti,
ʉga,
mʉja áti ruigarã.
Israel macanare doce canacã poari macanare mʉja rotigarã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús anuncia que Pedro lo negará
31 Jesú Simón Pedrore oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Simón,
apiya.
Sataná wadajãgami,
caroorije mʉja cá-átiparore bairo ĩi.
Trigo aperire ti ajerire jʉgá papu bate reericarore bairona mʉja átigami Sataná.
32 To bairi Diore mʉ yʉ jenibojawʉ,
yʉre mʉ ca-apiʉja nʉcʉbʉgo janaquetiparore bairo ĩi.
To bairi yʉre ca-tutirãre uwibacʉ,
yʉre mʉ ca-ĩitoro bero tunu yʉre ca-tʉgooña ocabʉtii ãcʉ̃pʉ aperã yʉ cabuerãre na mʉ tʉgooña ocabʉtiogʉ,
Pedrore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
33 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Ʉpaʉ,
presopʉ mʉre na ca-joata yʉ quena yʉ aágʉ.
Mʉre na ca-jĩaata quena yʉ quenare na jĩato,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón Pedro.
34 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Pedro,
cariape mʉ yʉ ĩi.
Ati ñamina ãbocʉ cʉ̃ ca-piiparo jʉgoye itiani,
“Jesúre cʉ̃ yʉ majiquẽe,”
na mʉ ĩitogʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
Se acerca la hora de prueba
35 Cabero Jesú oco bairo na ca-ĩi jeniñañupʉ cʉ̃ cabuerãre:
—Tirʉmʉ mʉjaare yʉ ca-buio teña rotiro mʉja wajopori mʉja niyeru,
mʉja rʉpo jutii jee aáquẽnana mʉja cá-aápʉ.
To bairona mʉja ca-buio teñaropʉ ¿noo cõo mʉja ca-boori wame mʉja to ca-rʉjarí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ.
—Jã ca-rʉjaquẽpʉ.
Caroaro jã ca-baiwʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
36 To bairo na ca-ĩiro:
—Yucʉacã ca-wajoporicʉna jee aánaja.
Niyeru jãarica poori quenare jee aánaja.
Nii ca-jarerica pãi mácʉ cʉ̃ ye jutii ca-bui macajere nuni wapa jee,
jarerica pãi macare cʉ̃ wapayeato.
37 Oco bairo mʉjaare yʉ ĩi buio:
Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa yʉ ca-baipere:
“Caroorãre átatore bairona cʉ̃ átigarãma,
cʉ̃ popiyeyerã,”
ĩi ucarique ãa.
To bairona yʉre átigarãma yucʉra,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
38 Cʉ̃ cabuerã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Ʉ̃jʉ,
Ʉpaʉ,
atona pʉga pãi jarerica pãirire jã cʉgo.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Ñuugaro,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Jesús ora en Getsemaní
39 To bairo na ĩri bero Jerusalén ca-ãnacʉ ca-buti aájupʉ Jesú.
Buti aácʉ,
cʉ̃ ca-bainucuricarore bairo,
Olivo ca-wamecʉtii ʉ̃taʉpʉ cá-aájupʉ.
Cʉ̃ cabuerã quena cʉ̃ ca-ʉja aájuparã.
Lucas 22.39-71
40 Topʉ ejaʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Diore cʉ̃ jeniya,
Sataná mʉjaare cʉ̃ ca-wadajãquetiparore bairo ĩirã,
na ca-ĩiñupʉ.
41 To bairo na ĩi,
na jʉgoyebʉjaacã cá-aájupʉ ʉ̃taa ree ejooricaro cõo yoaroacã.
Aá,
yepapʉre rʉpopatuapʉ tuatu cumuri Diore cʉ̃ ca-jeniñupʉ:
42 —Caacʉ,
ca-ĩiñupʉ.
—Mʉ ca-booata yʉ ca-popiye tamuope yʉre to ca-baiquẽto ája.
To bairo mʉre yʉ ca-jenirije to ca-anibato quena mʉ maca mʉ ca-boori wame ája.
Yʉ maca yʉ ca-boori wame átiquẽja,
ca-ĩiñupʉ Jesú Diore.
43 To bairo cʉ̃ ca-ĩri paʉna ʉmʉrecóo macacʉ jicãʉ ángel cʉ̃ tʉna ca-buianʉca ejayupʉ,
tʉgooña ocabʉtiriquere cʉ̃ joʉ.
44 Jesú seeto yeri tʉgooñarique pairique mena ca-tamuoñupʉ.
To bairo baibacʉ Diore ca-jeninemoñupʉ tunu.
Seeto ca-ajipuayupʉ.
Cʉ̃ ca-ajipuarije riíre bairo ca-wẽeñupe yepapʉre.
45 To bairo Diore cʉ̃ ĩi yaparo wamʉnʉca,
cʉ̃ cabuerã tʉpʉ aá,
ca-canirãre na ca-ejayupʉ.
Yoaro jʉtiriti cote anibana wʉgo ejari ca-canicoajuparã.
46 To bairo ca-canirãre na tʉjʉʉ:
—¿Nope ĩirã mʉja canití?
¡Yupiya!
Diore cʉ̃ jeniya,
Sataná manire cʉ̃ ca-wadajãro caroorije jã átiqueticõato ĩirã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu.
Llevan preso a Jesús
47 To bairo na cʉ̃ ca-ĩi wada ani paʉna,
camaja capaarã ca-ejayuparã.
Judas ca-wamecʉcʉ,
Jesú cʉ̃ cabuerã mena ca-anibatacʉ na ca-jʉgo ajupʉ.
Na jʉgo atí,
Jesú tʉ eja,
caroarona,
“Manibaparé,”
ĩri cʉ̃ ca-ñee pabarioyupʉ.
48 To bairo cʉ̃ cá-áto:
—Judas,
¿nope ĩi caroaro roti pabariori yʉre ca-jĩaparãre yʉ tʉpʉ na mʉ jʉgo ejatí?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
49 Jesú mena ca-ãna maca cʉ̃ na ca-ñeegaro tʉjʉrã,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
—Ʉpaʉ,
¿jarerica pãiri mena na mani quẽrãatí?
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
50 To bairo na ca-ĩri paʉna Jesú cʉ̃ cabuei sacerdote maja ʉpaʉ cʉ̃ paabojari majocʉ jicãʉre cʉ̃ ca-amooro pa ta rocacõañupʉ,
cariape nʉgoa macatore.
51 To bairo cʉ̃ cá-áto tʉjʉʉ Jesú maca:
—Átiqueticõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ cabueire cʉ̃ ĩi,
cʉ̃ ca-pa taricʉre cʉ̃ amoorore paña,
cʉ̃ ca-tu quenoocõañupʉ.
52 Cabero cʉ̃re ca-ñeegarãre,
sacerdote majare,
Dio wii coteri majare,
aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã jee rutiri majocʉre ánare bairo jarerica pãiri,
yucʉ rʉcari jee atíri,
yʉ mʉja áti ñeegatí?
53 To canacã rʉmʉ Dio wiipʉ mʉja mena yʉ ca-ano to bairo yʉre mʉja cá-áti ñeequẽpʉ.
Yucʉra mʉja ca-boorijere mʉja átigarã.
Sataná caroorije ʉpaʉ cʉ̃ ca-boorije mʉja cʉ̃ cá-áti rotirijere mʉja átigarã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Pedro niega conocer a Jesús
54 To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro bero Jesúre cʉ̃ ca-ñe aájuparã sacerdote maja ʉpaʉ ya wiipʉ.
Topʉ cʉ̃ na ca-ñe aáto Pedro quena na beropʉ ca-ʉja aájupʉ.
55 Jesúre cʉ̃ na ca-ne aáti wii jania amojorerica janiro pupeapʉ ca-peero rioyuparã Dio wii paabojari maja.
Peero rio átiri ca-juma ruiyuparã.
To bairo na ca-bairo tʉjʉʉ Pedro quena na tʉ ca-juma ejanumu ajupʉ.
56 Peero ca-ʉ̃ʉ bujuro cʉ̃ ca-juma ruiro cʉ̃ tʉjʉo jicão paabojari majoco caroaro cʉ̃ tʉjʉ quenoo,
oco bairo ca-ĩiñupo to ca-ãnare:
—Ani quena Jesú mena ca-aninucuepaʉ ãmi,
ca-ĩiñupo.
57 To bairo cõ ca-ĩrije apii:
—Cʉ̃ yʉ majiquẽe,
ca-ĩiñupʉ Pedro.
58 Petoacã bero apeĩ Pedrore cʉ̃ tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Mʉa Jesú cabuerã mena macacʉna mʉ ãa mʉ quena,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yʉ baiquẽe yʉa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
59 Jicã hora yoaroacã bero apeĩ ca-ĩiñupʉ tunu:
—Ani Jesú mena macacʉna ãmi,
jocʉ mee yʉ ĩi.
Cʉ̃ quena Galilea macacʉ ãmi,
ca-ĩiñupʉ.
60 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¡Yʉ mʉ ca-ĩrijere yʉ majiqueti majuucõa,
name!
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi ani paʉna ãbocʉ ca-piiyupʉ yua.
61 Ãbocʉ cʉ̃ ca-piiro Jesú cʉ̃ ca-amojore nʉca tʉjʉyupʉ Pedrore.
Cʉ̃ ca-amojore nʉca tʉjʉro Pedro ca-tʉgooña bʉgayupʉ Jesú cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩriquere.
“Ati ñami ãbocʉ cʉ̃ ca-piiparo jʉgoye itiani,
‘Cʉ̃ yʉ majiquẽe,’
mʉ ĩitogʉ,”
mani Ʉpaʉ Jesú cʉ̃ ca-ĩriquere ca-tʉgooña bʉgayupʉ.
62 Ti wamere tʉgooña bʉga,
buti aá,
ca-otiyupʉ Pedro seeto,
jʉtiritibacʉ.
Se burlan de Jesús
63 Jesúre ca-ñeericarã cʉ̃ ĩi eperi cʉ̃ ca-payuparã.
64 Cʉ̃ capere juti ajero mena jia bipecõari cʉ̃ ca-pa epeyuparã.
Cʉ̃ pa átiri:
—¿Ni maca mʉre cʉ̃ paarí?
Dio ye quetire buiori majocʉ mʉ ca-ãmata mʉ majuuna tʉgooña bʉga majiri jã buioya,
cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã.
65 Ape wame capee caroorije cʉ̃ ca-ĩi wada epeyuparã Jesúre.
Jesús delante de la Junta Suprema
66 Ca-bujuri paʉ yua,
cabʉcʉrã rotiri maja,
sacerdote maja ʉparã,
aperã judío majare cabuerã ca-neñapoyuparã,
Jesúre cʉ̃ jeniñagarã.
To bairi Jesúre cʉ̃ ca-ne aájuparã na ca-wadapeniri arʉapʉ.
67 Cʉ̃ ne aá,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
—Mʉa Dio cʉ̃ ca-jooricʉna Cristona mʉ ca-ãmata mʉ ca-aniere jã ĩi buioya.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro:
—To bairo mʉjaare yʉ ca-buiorije to ca-anibato quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquetiborã.
68 Ape wame mʉjaare yʉ ca-jeniñarije to ca-anibato quena yʉre mʉja yʉquetiborã.
69 Yucʉ bero mena to cõona Dio tʉ ruiri cʉ̃ mena yʉ rotigʉ,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
70 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Mʉa Dio Macʉna mʉ ãtí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
To bairo na ca-ĩiro:
—Cʉ̃na yʉ ãa,
mʉja ca-ĩirore bairona,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
71 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—To cõona aperã caroorije cʉ̃ ca-ĩi wadarijere ca-apiricarã na ca-buiorijere mani apinemoqueticõato.
Mani majuuna,
meere,
Jesú cʉ̃ ca-ĩrijere mani apicõa,
ca-ame ĩiñuparã.