El ejemplo de los trabajadores malvados
12
Cabero Jesú buio majiorica wame mena nare buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Jicãʉ cʉ̃ ya wejepʉ ʉje miji wẽerire ca-oteyupʉ.
Ote yaparo ti wejere ca-jani jãacõañupʉ.
To bairo átiri jicã paʉ ʉ̃taa ca-pairicapʉre ca-rupa coro ʉje ocore cʉ̃ ca-ripe jãapa corore ca-quenooñupʉ.
Áti yaparo ca-ʉmʉari wii cá-ájupʉ jee rutiri maja na cá-ató na ca-tʉjʉ cotepa wiire.
To bairo áti yaparo aperopʉ aáteñaʉ aágʉ aperãre oco bairo na ca-ĩi cũuñupʉ:
“Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya.
Yʉre mʉja ca-cotebojaro mʉjaare yʉ joogʉ ca-recomaca ca-ricare.”
To bairo na ĩi cũu yaparo aperopʉ cá-aáteñaʉ aájupʉ.
2 ’Cabero ʉje ca-ricacʉti yʉtea ca-ano jicãʉ cʉ̃ paabojari majocʉre cʉ̃ ca-jooyupʉ cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã tʉpʉre.
“Yʉ ye ʉje ricare na ricawo joato,
nare jeniija,”
cʉ̃ ca-ĩi jooyupʉ.
3 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii ca-jenii aábajupʉ.
Cʉ̃ ca-ejaro wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca cʉ̃ ñee,
cʉ̃ ca-quẽñuparã,
cʉ̃ joogaquẽna.
To bairo na cá-áto bʉgaquẽcʉna ca-tunucoajupʉ.
4 Cabero ti weje ʉpaʉ apeĩ cʉ̃ paabojari majocʉre ca-joobajupʉ tunu.
To bairo cʉ̃ ca-jooro cʉ̃ quena cá-aábajupʉ.
Cʉ̃ ca-ejaro ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã ʉ̃ta rupaa mena cʉ̃ reerã cʉ̃ rʉpoare camiroyeri,
rooro cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã.
5 To bairo cʉ̃ quenare na ca-joogaquẽto tʉjʉʉ,
ti weje ʉpaʉ apeĩre ca-joobajupʉ tunu.
Ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca topʉ cʉ̃ ca-ejarona cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã.
Cabero capaarã ca-joonemobajupʉ tunu.
Topʉ na ca-ejaro ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca jicãarãre na pawa,
aperãre na ca-jĩa reecõañuparã.
6 ’To bairo na cá-áto bero jicãʉ ca-rʉjayupʉ mai,
cʉ̃ macʉ,
seeto cʉ̃ ca-mai majuʉ.
To bairi na nipetirãre na ca-reero bero cʉ̃ macʉ quenare cʉ̃ ca-joobajupʉ.
Ʉpaʉ macʉ ãmi ĩirã yʉ macʉre cʉ̃ nʉcʉbʉgogarãma ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
7 To bairi ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca cʉ̃ macʉrena cʉ̃ ca-jooricʉre cʉ̃ tʉjʉrã oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
“Anina ãmi caberopʉ ati wejere cʉ̃ pacʉ yere ca-cʉgo ʉjapaʉ.
Cʉ̃re mani jĩa rocacõato.
To bairo ána tiere mani majuuna mani cʉgogarã.”
8 To bairo ĩirã cʉ̃ ñee,
cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã.
Cʉ̃ jĩa yaparo,
ti weje tʉjaropʉ cʉ̃ rupaʉ ãnatore ca-rocacõañuparã.
9 —To bairo cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotibatana to bairo rooro na cá-átajere tʉjʉʉ,
¿dope bairo nare átacʉmi mʉja ĩi tʉgooñatí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
—Cʉ̃ majuuna atí,
cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarãre na ca-jĩa ree roti peocõañupʉ.
Na jĩa ree rotiri bero aperã macare na ca-jooyupʉ ti weje ʉje wejere.
10 ’¿Nope ĩirã Dio Wadariquepʉ tirʉmʉpʉ macana oco bairi wamere na ca-ĩi ucariquere mʉja tʉgooña majiquẽetí?
Oco bairo ĩi ucarique ãa:
Ʉ̃ta wiire weegarã jicã ʉ̃taare ca-beje rocacõañuparã,
tia ñuuquẽe ĩirã.
Tia na ca-rocabatacarena ca-ne cũuñuparã aperã maca,
atie ñuu majuucõa ĩirã.
To bairi tierena wii pucua ca-aniparore ca-wee peo jʉgoyuparã,
tia mena mani ca-cõoñaata cariape anigaro ĩirã.
11 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ̃ cá-átaje ãa.
Tiare cʉ̃ ca-nee wee peoro caroaro jã tʉjʉ wariñuu,
ĩi ucarique ãa,a
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú sacerdote majare.
12 Ti wame queti buio majiorica wamere Jesú cʉ̃ ca-buioro apirã,
cʉ̃re ca-ñeegarã maca,
“Jesúre mani ca-booquẽtierena ĩigʉ ĩimi,”
ĩi punijinirã nemoona cʉ̃ ca-ñeegabajuparã.
To bairo Jesúre ñegabana quena camaja macare uwibana to cõona janari cá-aácoajuparã.
El asunto de los impuestos
13 Cabero fariseo maja na mena macana jicãarãre Herode ya poa macana menare na ca-jooyuparã Jesú tʉpʉre.
Ca-majiriori wame cʉ̃re mani ca-ĩi jeniñarijere ricati cʉ̃ ca-ĩi yʉata,
“Carooʉ ãmi,
ca-bai buicʉcʉ ãmi Jesú,”
ʉparãre cʉ̃ mani ĩi wadajãgarã ĩirã,
Jesúre na ca-jeniña roti jooyuparã.
14 To bairi na ca-jooricarã Jesú tʉpʉ ejarã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Dio yere cariapena ca-buioʉ mʉ ãa.
Ĩitoquẽcʉna mʉ buionucu.
“To bairona na yʉ ca-ĩi buioro yʉ tutiborãma,”
mʉ ĩi tʉgooñaquẽe.
Camaja jicãrore bairo na mʉ tʉjʉ.
To bairi jã ĩi buioya:
Roma macana ʉparã jãare ca-rotirã niyeru jãare na ca-jeninucurijere nare jã ca-jooro,
¿cʉ̃ rotibocʉtí Dio?
¿Nare ca-wapayepe to ãtí?
¿O nare ca-wapayequetipe to ãtí?
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
15 Jesú maca na ca-ĩitorijere,
rooro cʉ̃re na cá-átigarijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã roorije Jesú cʉ̃ ĩi bui cʉ́paro ĩirã yʉre mʉja jeniñatí?
Niyeru cuire neajá.
Yʉ tʉjʉpa.
16 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro niyeru cuire neatíri cʉ̃ ca-iñooñuparã.
Jesú ti cuire tʉjʉri:
—¿Ñamʉ wame to tujatí?
¿Ñamʉ cʉ̃ ca-baurije majuu to tujatí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Ʉpaʉ majuu,
Roma macacʉ cʉ̃ ca-baurije ãa.
Cʉ̃ wame tuja,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
17 To bairo na ca-ĩiro:
—Baiyupa ʉpaʉ Roma macacʉre cʉ̃ jooya cʉ̃ ye ca-anipere.
Dio ye quenare mʉjaare cʉ̃ ca-jenirijere cʉ̃ jooya,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩi yʉʉro apirã ca-api acʉacoajuparã.
La pregunta sobre la resurrección
18 Cabero tunu saduceo maja na ca-ĩirã Jesúre ca-jeniñarã ejayuparã.
“Ca-bai yajiricarã tunu catíquetigarãma,”
ca-ĩi buionucurã ca-añuparã saduceo maja.
To bairi Jesú tʉpʉ eja,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
19 —Camajare cabuei,
oco bairi wame ca-rotirijere ca-ucayupi Moisé:
“Jicãʉ nʉmocʉti ca-punaa mácʉna cʉ̃ ca-bai yajiata ca-bai maca cʉ̃ nʉmo cʉ́paro cʉ̃ jʉgocʉ nʉmo ca-anibatacore.
Cabero cõ mena ãcʉ̃ cʉ̃ ca-macʉ cʉti jʉgoʉ,
ca-bai yajiricʉ macʉ maca anibojagʉmi,”
ca-ĩi ucayupi Moisé,
Jesúre ca-ĩiñuparã.
20 —To bairi siete ca-ãnacʉ jicãʉ punaa ca-añuparã.
Ca-ani jʉgoʉ ca-nʉmo cʉtibajupʉ.
Punaa mácʉna ca-bai yajiyupʉ.
21 Punaa mácʉna cʉ̃ ca-bai yajiro bero cʉ̃ bai,
cʉ̃ bero macacʉ cõrena ca-wapearicore ca-nʉmo cʉtibajupʉ.
Cʉ̃ quena to bairona punaa mácʉna ca-bai yajicoajupʉ.
Cʉ̃ bero macacʉ quenare to bairona ca-baiyupe tunu.
22 To bairo jetona jicãʉ punaa siete ca-anibatana cõ jicãorena nʉmo cʉtiba,
punaa manana ca-bai yaji peticoajuparã.
Na ca-bairo bero na nʉmo ca-anibataco quena ca-bai yajicoajupo,
cõ quena.
23 Na nipetirã jicãʉ punaa sietepʉna cõre ca-nʉmo cʉtibajuparã.
To bairi ca-bai yajiricarã tunu catírãpʉ ¿nii nʉmo maca cõ ãcoatí?
ca-ĩi jeniñañuparã.
24 To bairo na ca-ĩrijere apii oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉja tʉgooña mawijia.
Dio Wadariquere mʉja api majiquẽe.
Dio cʉ̃ cá-áti majirije quenare mʉja majiquẽe.
25 Ca-bai yajiricarã tunu catírãpʉ ca-nʉmoa cʉtiquẽna,
ca-manapʉa cʉtiquẽna anigarãma.
Dio tʉ macana ángel majare bairo ca-bairã anigarãma.
26 Ape wame mʉjaare yʉ buionemogʉ ca-bai yajiricarã na ca-tunu catírijere.
Moisé quena cʉ̃ ca-ucarique mʉja buericarã.
Ca-ñee mani yepapʉ jicãʉ yucʉ turo ca-ʉ̃ro watoapʉ oco bairo ca-ĩi wadayupʉ Dio Moisére:
“Diona yʉ ãa.
Mʉ ñicʉ jãa Abraham,
Isaá,
Jacobo ca-aniñaricarã Ʉpaʉna yʉ ãa,”
ca-ĩiñupʉ Dio Moisére.
27 To bairo ĩi,
Dio tʉpʉ catíma mai,
ĩi,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
—Dio ca-bai yajiricarã Ʉpaʉ aniquẽemi.
Ca-catícõa aninucurã Ʉpaʉ maca ãmi Dio.
Tiere mʉja tʉgooña mawijia,
na ca-ĩiñupʉ Jesú saduceo majare.
El mandamiento más importante
28 Cabero apeĩ judío majare cabuerã mena macacʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ.
Jesú mena saduceo maja seeto na ca-ame wadaro ca-apiricʉ ca-añupʉ.
To bairi Jesú caroaro nare cʉ̃ ca-yʉʉ majirijere apiri oco bairo Jesúre ca-ĩi jeniñañupʉ cʉ̃ quena:
—Moisé cʉ̃ ca-rotirique ¿di wame maca ca-ani majuuri wame to ãtí?
ca-ĩiñupʉ.
29 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Ape wame rotirique netoro ca-ani majuurije oco bairo ĩrique ãa:
“Israel maja,
apiya.
Mani Ʉpaʉ Dio jicãʉna ãmi mani Ʉpaʉ.
Apeĩ maami.
30 To bairi mani Ʉpaʉ Diore nʉcʉbʉgoya.
Seeto cʉ̃ maiña.
Mʉja yeri mena,
mʉja ca-tʉgooñarije mena,
mʉja ca-tʉgooña ocabʉtirije mena,
nipetirije mʉja ca-tʉgooña majiro cõo,
mʉja Ʉpaʉ Diore cʉ̃ mai nʉcʉbʉgoya.”
To cõona ãa ca-ani majuuri wame.
31 Ti wame bero macá wame tiere bairobʉjana ãa tie quena.
Oco bairo ãa:
“Mʉja majuuna mʉja ca-mairore bairona aperã quenare na maiña.”
Apeye tie netoro ca-anie maa,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
32 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii judío majare cabuei oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Cariapena mʉ ĩi.
To bairona ãa.
Dio jicãʉna ãmi.
Apeĩ cʉ̃ netobʉjaro ca-rotii mácʉmi.
33 Diore mani ca-mai nʉcʉbʉgorije,
mani yeri mena,
mani ca-tʉgooñarije mena,
mani ca-tʉgooña ocabʉtirique mena mani ca-mairije ape wame netoro ca-ani majuurije ãa.
To bairi mani majuuna mani ca-mairore bairona aperãre mani ca-mairije caroa ãa.
Waibʉcʉrã joe buje mʉgorique netoro ca-ani majuurije ãa Diore mani ca-mairije,
aperãre mani ca-mairije maca,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
34 Jesú maca caroaro cʉ̃ ca-yʉʉro apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Petoacã mʉre rʉja Ʉpaʉ Diore cariapena mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoparo.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro bero cʉ̃ jeniña uwirã jicãʉ mácana Jesúre ca-ĩi jeniña nemoquẽjuparã.
¿De quién es hijo el Cristo?
35 Jesú Dio wiipʉ camajare na buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã judío majare cabuerã,
“Cristo,
Dio cʉ̃ ca-joʉ David pãramipʉ anigʉmi,”
na ĩinucutí?
na ca-ĩiñupʉ.
36 —David cʉ̃ majuuna Espíritu Santo cʉ̃ ca-majirije jʉgori oco bairo ca-ĩi ucayupi:
Dio ʉmʉrecóopʉ ca-ãcʉ̃ cʉ̃ Macʉre yʉ Ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca,
yʉ mena ca-rotii anigʉ.
Yʉ mena ruiri mʉ ca-rotiro mʉre ca-tʉjʉ tutirãre na yʉ reegʉ,”
ca-ĩiñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre,
ca-ĩi ucayupi David tirʉmʉpʉre.b
37 To bairo ĩi,
“Cristo yʉ Ʉpaʉ ãmi,”
ĩi to bairo ca-ĩi ucayupi David,
Dio cʉ̃ ca-joopaʉ Cristore.
To bairo,
“Ʉpaʉ,”
David cʉ̃ ca-ĩata ¿Dope bairo cʉ̃ pãramipʉ ca-ãcʉ̃ maca Cristo cʉ̃ anibocʉtí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Ʉpaʉ David ãnacʉ netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ãa ĩi,
to bairo ca-ĩiñupʉ Jesú.
Capaarã camaja topʉ ca-ãna nipetirã seeto cʉ̃ ca-api wariñuuñuparã cʉ̃ ca-ĩi buiorijere.
Jesús acusa a los maestros de la ley
38 Jesú camajare buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Judío majare cabuerãre caroaro na tʉjʉ majiña.
Jutii caroa ca-yoerije jaña teñaganucuma,
aperã caroaro manire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã.
To bairi maca recomacapʉ na cá-aáteñari paʉri camaja nare na ca-ñuu roti nʉcʉbʉgopere booma.
39 Neñapo buerica wiiripʉ aána ʉparã ye cumu pãiripʉ jeto ruigama.
Boje rʉmʉ quenare ʉparãre bairo aperã jʉgoye ʉgaganucuma.
40 Ca-wapearicarã romiri ca-bopacoorã romiri apeye uniere na joorã pairo majuu wapa jeninucuma.
To bairo átiri na ca-cʉgorije nipetirore jee weonucuma.
To bairo ca-bopacoorã ca-wapearicarã romiri yere ca-jee pairã anibana quena Dio wiipʉ jãari yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotonucuma,
camaja jãare na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã.
Nana ãma aperã netoro Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
La ofrenda de la viuda pobre
41 Jesú Dio wiipʉ Jerusalén macá wiipʉ ãcʉ̃ camaja na ca-niyeru jãanucuri pata tʉ ca-ruiyupʉ.
Dio wii na ca-quenoope wapare na ca-jãari pata ca-añupe.
Camaja ti patapʉ na ca-niyeru jãaro ca-tʉjʉcõa ruiyupʉ.
Aperã pairo ca-niyeru cʉgorã ti patapʉre pairo ca-jãañuparã.
42 To bairo na cá-áti ani paʉna jicão ca-wapearico ca-bopacoo ca-ejayupo.
Cõ quena pʉga cui niyeru cuiriacã ca-wapa mániacãre ti patapʉ ca-jãañupo.
43 To bairo cõ cá-áto tʉjʉʉ cʉ̃ buerãre pijori oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi.
Atio ca-wapearico ca-bopacoo maca Dio cʉ̃ ca-tʉjʉro aperã nipetirã na netoro joomo.
44 Na maca pairo ca-cʉgorã aniri nare ca-rʉjarijere jooma.
Cõ maca,
“Ca-bopacoo yʉ ãa,”
ĩi tʉgooñaquẽcona nipetiro cõ ca-cʉgobatajeacãre joomo.
Cõ ca-ʉga catíboriqueacãre joo peocõamo,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
