Jesús y la oración
11
Jicã paʉ Jesú cʉ̃ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ cá-ájupʉ.
Cʉ̃ ca-jeni nʉcʉbʉgo yaparoro cʉ̃ cabuei jicãʉ cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Jã Ʉpaʉ,
Juan bautisari majocʉ cʉ̃ cabuerãre Diore jeni nʉcʉbʉgoriquere na ca-majiowĩ.
To bairi mʉ quena jãare majioña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
Lucas 11.1-28
2 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Diore jeni nʉcʉbʉgorã,
oco bairo cʉ̃ ĩiña mʉjaa:
Jã Pacʉ,
ʉmʉrecóo macacʉ,
jicãʉna mʉ ãa caroaʉ majuu,
cá-áti nʉcʉbʉgopaʉ.
Ati yepapʉ Caʉpaʉ majuu ãña.
Ʉmʉrecoo macana caroaro mʉ ca-boorije átinucuma.
To bairo na cá-átore bairona ati yepa macana quena mʉ ca-boorijere na áparo.
3 Ʉgarique ati rʉmʉ jã ca-ʉgaparo cõo jã jooya.
4 Caroorije jã cá-átajere majirioya.
Jã quena aperã caroorije jã na cá-átajere na jã majiriogarã.
Sataná caroorijere jãare cʉ̃ cá-áti rotiro cʉ̃re jã matabojaya.
5-6 Apeye na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú tunu:
—Jicãʉ mʉja yaʉ cá-aáteñaʉ aátacʉ ñami recomacapʉ cʉ̃ ca-tunu ejaro apeĩ mʉja bapare cʉ̃ tʉpʉ aáti oco bairo cʉ̃ mʉja ĩiborã:
“Yʉ yaʉ,
ʉgarique yʉ wajoya itia joroa pan're.
Apeĩ yʉ yaʉ aperopʉ cá-aáteñaʉ aátacʉ tunu ejami.
Cʉ̃ yʉ ca-nuupe maa.
To bairi mʉ yʉ jenii apʉ́,”
cʉ̃ mʉja ĩiborã.
7 To bairo cʉ̃ mʉja ca-ĩiro wii pupeapʉi mʉja yʉʉ bujoboʉmi:
“Yʉ patowãcooquẽja.
Meere,
jope yʉ bipecõawʉ.
Yʉ punaa canirã áama.
To bairi dope bairo áti mʉ yʉ joo majiquẽe,”
ĩiboʉmi.
8 Mʉjaare ca-maii anibacʉ quena jooquetiboʉmi,
seeto canigabacʉ.
Seeto cʉ̃ mʉja ca-jeni netocõaro maca apii jooboʉmi.
Yʉre cʉ̃ patowãcoo janaato ĩi,
jopere pãa,
mʉja jooboʉmi,
ʉgariquere cʉ̃ mʉja ca-jenirije cõo,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
9 —To bairi mʉja quena to bairona Diore cʉ̃ jeniya.
Mʉja ca-jeniro mʉja joogʉmi cʉ̃re mʉja ca-jenirijere.
Jenicõa ãna mʉja bʉgagarã.
Mʉja yaʉ jopepʉ cʉ̃ ca-pii jenirore bairona mʉja átigarã Diore cʉ̃ jenirã.
To bairo mʉja ca-jenicõa ãno jope pãri camajocʉ cʉ̃ yaʉre cʉ̃ ca-joorore bairona mʉja joogʉmi Dio cʉ̃re mʉja ca-jenirijere.
10 Noa nipetirã Diore ca-jenirãre na joogʉmi na ca-jenirijere.
Ca-jeni macarã na ca-jenirijere bʉgagarãma.
Joo ecoogarãma jopepʉ ca-jeni ãnacʉre bairona.
11 ’Mʉjaa ca-punaacʉna mʉjaare naorore na ca-jeniata ʉ̃taa macare mʉja jooquẽna.
Waire na ca-jeniata aña macare mʉja jooquẽna.
12 Ãboco riare na ca-jeniata cotapa macare na mʉja jooquẽna.
13 To bairona caroare mʉja punaare na mʉja joo maji,
caroaro cá-áti majiquẽna anibana quena.
To bairi caroa na mʉja ca-joorije netoro mʉja joogʉmi mʉja Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃ Espíritu Santore cʉ̃re mʉja ca-jeniro.
Acusan a Jesús de tener el poder del demonio
14 Ape rʉmʉ Jesú wãti camajocʉpʉre ca-jañaʉre cʉ̃ ca-buu rocayupʉ.
Wãti cʉ̃pʉre cʉ̃ ca-jañaro ca-wada majiquẽjupʉ.
To bairi Jesú wãtire cʉ̃ ca-rocaro bero ca-wada majiquetibatacʉ ca-wada majicõañupʉ yua.
Tiere tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã camaja.
15 Jicãarã oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Wãtia na ʉpaʉ Sataná,
Beelsebú ca-wamecʉcʉ cʉ̃ ca-tutuarije mena na buu reimi,
ca-ame ĩiñuparã.
16 Aperã maca,
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ yʉ ãa,”
jãare ĩi,
“Tʉjʉ acʉarica wamere jã áti iñooña,”
cʉ̃ ca-ĩibajuparã.
17 Jesú maca to bairije na ca-tʉgooñarijere tʉjʉ majiri,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Jicã maca macana anibana quena na ca-amequẽata na majuuna ame jĩa peocõaborãma.
To bairo quena jicã wii macana anibana quena na ca-ame tutiata jicã wiina ani majiquetiborãma.
18 To bairona Sataná Beelsebú ca-wamecʉcʉ quena cʉ̃ yarã mena cʉ̃ ca-amequẽata cʉ̃ yarã aniquetiborãma.
To bairi cʉ̃ ca-rotirã cʉgoquetiboʉmi.
To bairi ¿nope ĩirã to bairo,
“Beelsebú cʉ̃ ca-tutuarije mena wãtiare na buu reimi,”
yʉ mʉja ĩití?
19 To bairi jocarã majuuna,
“Sataná cʉ̃ ca-tutuarije mena wãtiare na buu reimi,”
yʉre mʉja ĩi.
Mʉja yarã jicãarã na quena wãtiare na buu reema.
“Dio cʉ̃ ca-tutuarije mena na buu reema,”
na mʉja ĩinucu.
To bairi na quena,
“Jocarã ĩima,”
mʉja ĩigarãma,
“Sataná cʉ̃ ca-tutuarije mena wãtiare na buu reimi Jesú,”
yʉre mʉja ca-ĩata.
20 To bairi Dio cʉ̃ ca-tutuarije mena wãtiare na yʉ buu ree.
“To bairi Dio yere ca-rotii ãcʉmi,”
yʉre mʉja ca-ĩipe nibajupa.
To bairi mʉja popiyeyegʉmi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
21 —Camajocʉ ca-tutuaʉ nipetiro beju wamooricʉ caroaro cʉ̃ ya wiire cʉ̃ ca-cotero aperã cʉ̃ yere jee ruti majiquẽnama.
22 Apeĩ maca cʉ̃ netoro beju wamoocõaricʉ ca-ãcʉ̃ cʉ̃ ca-ejaata cʉ̃ quẽ netoboʉmi.
To bairo cʉ̃ quẽ netori cʉ̃ ca-cʉgobatajere,
cʉ̃ ca-jarerijere,
cʉ̃ ãpoa bejurori ema peocõaboʉmi,
cʉ̃ ca-quẽ netoricʉ aniri.
To bairo áti,
cʉ̃ yarãre na ricawoboʉmi cʉ̃re cʉ̃ ca-emariquere,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Sataná netoro ca-tutuaʉ yʉ ãa ĩi,
na ca-ĩi buio majioñupʉ.
23 ’ “Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi,”
yʉre ca-ĩiquẽna yʉ yarã me ãma.
Yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjagaquẽna aniri aperãre yʉre ca-apiʉjaboparãre na matarã áama,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El espíritu malo que vuelve
24 Ape wame quena oco bairo ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Wãti camajocʉre ca-buti weoricʉ oco ca-manopʉ aáteñaʉmi cʉ̃ ca-aniparore macaʉ aácʉ.
Bʉgaquẽcʉ oco bairo ĩi tʉgooñaʉmi:
“Yʉ ca-butiepaʉpʉrena yʉ tunu jãagʉ tunu,”
ĩimi.
25 Cʉ̃pʉre tunu jãagʉ caroaro owa quenoorica wiire bairo ca-ãcʉ̃re tʉjʉʉmi.
26 To baii cʉ̃ ca-ano tʉjʉri wãtia aperã siete canacãʉre cʉ̃ netoro caroorã majuure na pijo,
na menapʉ cʉ̃pʉre jãʉmi.
To bairi caroorã majuu wãtia capaarã cʉ̃ mena na ca-ano ca-jʉgoye cʉ̃ ca-ãnato netoro majuu rooro ãcʉmi,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
27 To bairije Jesú cʉ̃ ca-ĩi ani paʉ cãromio jicão camaja watoapʉ ca-ãcõ ca-ĩi awajayupo:
—¡Caroaro majuu wariñuomo mʉ ca-macʉ cʉtaco,
mʉre ca-ũpuorico!
ca-ĩiñupo Jesúre.
28 Jesú maca to bairo cõ ca-ĩi awajaro apii:
—Dio Wadariquere ca-apirã tiere caroaro cá-ána na maca wariñuu netogarãma,
cõ ca-ĩiñupʉ.
La gente mala pide una señal milagrosa
29-30 Camaja aperã capaarã Jesú tʉpʉ na ca-ejanemoro tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ:
—Ati yʉtea macana ñuuqueti majuucõama.
Caroorã aniri,
“Ca-acʉori wame jã áti iñooña,
‘Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi,’
mʉre jã ca-ĩi majiparore bairo ĩi,”
yʉ ĩima.
To bairo na ca-tʉjʉgarije to ca-anibato quena ati wame jetore na yʉ ĩi buiogʉ.
Tirʉmʉpʉre Jonás ca-wamecʉcʉre Nínive na ca-ĩri macapʉ cʉ̃ ca-jooyupʉ Dio,
yʉ ye quetire na buioʉja ĩi.
Jonáre ca-acʉori wame cʉ̃ ca-bairo ca-tʉjʉyuparã Nínive macana.
Ca-acʉori wame tʉjʉrã,
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãcʉmi Jonás,”
ca-ĩi tʉjʉyuparã Nínive macana.
To bairo cʉ̃ ca-bairicarore bairona bairo ca-acʉori wame yʉre baigaro.
Ti wame yʉ ca-bairi wame jetore tʉjʉgarãma ati yʉtea macana,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Lucas 11.29-36
31 —Caroorãre Dio na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ Seba ca-wamecʉti yepa ʉpao tirʉmʉpʉ macaco ati yʉtea macanare,
“Rooro majuu mʉja ca-apiʉjaquẽjupa mʉjaa,”
ĩi buiogomo.
Ca-yoaropʉ ca-ãnaco cá-ajupó Salomón mani ñicʉ jãa ʉpaʉ tirʉmʉpʉ macacʉ tʉpʉ,
cʉ̃ ca-buio majirijere apigo.
Yʉ maca Salomón ãnacʉ netoro ca-majii yʉ ca-anibato quena yʉre mʉja apigatee.
32 To bairi Jonás tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire Nínive macana ca-aniñaricarã nare cʉ̃ ca-buioro caroorije na cá-átiere jʉtiriticõari ca-janañuparã.
Yʉ maca Jonás netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ca-anibato quena yʉ ca-buiorijere mʉja apigatee.
Caroorije mʉja cá-átiere mʉja tʉgooñaquẽe,
mʉja janagaquẽe.
To bairi caroorãre Dio nare cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ Nínive macana tirʉmʉpʉ macana,
“Rooro mʉja ca-apiʉjaquẽjupa,”
mʉja ĩigarãma ati yʉtea macanare,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
La lámpara del cuerpo
33 Oco bairo na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú:
—Jĩa bujuriquere jĩa bujurã ca-bauquẽtopʉ mani cũuquẽe.
Apeye jotʉ ẽoro unopʉ mani cũuquẽe.
Ca-bui maca jeto mani jĩa buju peó,
camaja ca-jãa ejarã caroaro na tʉjʉato ĩirã.
34 Caroaro ca-tʉjʉ majirã mʉja ca-ãmata caroaro mʉja áti ani maji.
To bairona mʉja yeri quena Dio mena caroaro ca-yericʉna mʉja ca-ãmata caroaro mʉja áti maji.
Mʉja cape ca-rooye tuaricarã mʉja ca-ãmata apeye uniere caroaro mʉja áti majiquetiborã.
To bairona mʉja yeri Dio mena mʉja ca-ñuuquẽpata caroaro cʉ̃ mena mʉja ani majiquẽe.
35 Dio yere mʉja ca-majirije jĩa bujuriquere bairo ãa.
To bairi Dio yere mʉja ca-majibatiere mʉja ca-bai botioata ca-naitĩarije maca to ca-ano áti rooye tuuboro.
To bairi caroaro Diore áti nʉcʉbʉgocõaña.
36 Caroaro Dio mena ca-yericʉna mʉja ca-ãmata mʉja cá-áti anie caroa jeto anigaro.
To bairi caroaro jĩa bujurique mena cá-áti ãnare bairo caroaro mʉja áti ani majigarã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley
37 Jesú to bairo cʉ̃ ca-ĩi buio yaparoro jicãʉ fariseo majocʉ,
“Yʉ ya wiipʉ ʉgaʉ ajá,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairi Jesú cʉ̃ mena aá,
cʉ̃ ya wiipʉ jãa,
ʉgarica cajawa tʉ ca-ejanumuñupʉ.
Lucas 11.37-54
38 To bairo cʉ̃ ca-bairo fariseo majocʉ maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉyupʉ:
“¿Nope ĩi jã cá-átinucurore bairo cʉ̃ wamorire cojequẽcʉna cʉ̃ ejanumu ʉgatí?”
ca-ĩi acʉa tʉjʉyupʉ.
39 Mani Ʉpaʉ Jesú maca cʉ̃ ca-tʉgooñarijere tʉjʉ majii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Mʉjaa fariseo maja baujarije jeto caroa mʉja átaje cʉtibapa.
Jotʉ bapari ca-bui jeto cojericarore bairo mʉja ãa,
pupea macare ca-cojeya manore bairo.
To bairi ca-bui macare caroarã anibana quena mʉja yeri macare caroorije pairã mʉja ãa.
Aperã yere ca-emarã mʉja ãa,
fariseo majare na ca-ĩiñupʉ Jesú.
40 —Ca-majiquẽna mʉja ãa.
Jotʉ bapare ca-weo caroaro quenoomo ca-buire,
ca-pupea quenare.
To bairona Dio mani rupaʉre cá-ájupi,
mani yeri quenare cá-ájupi.
41 To bairi ca-bopacoorãre mʉja yeri mena na mai tʉjʉri na jooya mʉja ca-cʉgorijere.
To bairo mʉja cá-áto tʉjʉʉ,
“Caroarã ãma na yeripʉ quenare,”
mʉja ĩi tʉjʉgʉmi Dio mʉjaare,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
42 ’Rooro anigaro mʉjaare,
fariseo majare.
Mʉja ca-oteriquere to canacã wameacã pʉga wamo canacã ca-ricacʉto jicã mʉja joonucu Diore.
Menta na ca-ĩrijeacã,
ruda na ca-ĩrijeacã,
apeye mʉja ca-oterijeacã nipetiro ca-wapa maniere,
caroaro cõoñari mʉja joonucu Diore jicã jeto.
Tiere ca-joorã anibana quena aperãre cariape na mʉja átiquẽe.
Diore cʉ̃ mʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
To bairi Diore nʉcʉbʉgori caroaro aperãre na cá-átiparã mʉja anibapa,
Diore apeye uniere cʉ̃ joo janaquetiri,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
43 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare,
na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu.
—Camaja nipetiro na ca-tʉjʉ jooro neñapo buerica wiiripʉre ejarã ʉparã na ca-ruirije unie jetore mʉja ruiga,
camaja jãare na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã.
Macari recomacapʉre aána camaja nipetirã caroaro mʉja na ca-ñuu roti nʉcʉbʉgorijere mʉja apiga,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
44 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare,
judío majare cabuerãre.
Mʉjaa maja yaarica ope ca-bauquẽtore bairona mʉja ãa.
Camaja yaarica ope buire aábana quena,
“Camaja yaarica ope ãno,”
ĩi majiquẽnama.
Ti ope pupeapʉ ca-boarije quenare tʉjʉ majiquẽnama.
To bairo tiere na ca-tʉjʉ majiquẽtore bairona aperã mʉja yeripʉ caroorije ca-aniere tʉjʉ majiquẽema,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
45 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii jicãʉ caroaro Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere ca-bue majii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Jãare ca-majioʉ,
fariseo majare na ĩi buioʉ jã quenare to bairo jã ĩi tuticõaʉ mʉ ĩi,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
46 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Rooro anigaro mʉja quenare,
Moisé cʉ̃ ca-ucariquere cabuerãre.
Capee popiye majuu na ca-tʉgooñaro mʉja áti roti aperãre,
mʉja majuuna átiquetibana quena.
47 ’Rooro anigaro mʉjaare.
Dio ye quetire ca-buioricarã ãnana na maja operi buina caroa wiiriacã mʉja nʉco.
To bairo ána,
na ca-ãnaje oco bairo ca-añupa ĩirã mʉja áa.
Mʉja ñicʉ jãapʉ na ca-jĩa jʉgo ájupa.
48 Mʉjaa Dio ye quetire buiori maja na ca-buioriquere mʉja átiquẽe.
Yʉ quenare mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe.
To bairo baibana mʉja ñicʉ jãa na cá-átajere mʉja ca-bai buicʉti aninemorijere mʉja bai iñoo aperãre.
Dio ye quetire buiori majare ca-jĩa reecõañupa.
Mʉja maca na maja operi buirire caroa wiiriacãre mʉja nʉco.
49 ’To bairi Dio ca-jʉgoyepʉna cʉ̃ ca-majirije mena oco bairo ca-ĩiñupi:
“Nare yʉ buio roti joogʉ yʉ ye quetire ca-buioparãre.
Jicãarãre na jĩagarãma.
Aperãre to canacã wame rooro na átigarãma,”
ca-ĩiñupi Dio,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
50 —Dio ye queti buiori maja nipetirore na ca-jĩa reerique wapa na popiyeyegʉmi Dio ati yʉtea macanapʉre.
51 Ati yepa ca-ani jʉgori paʉpʉna Abel ca-wamecʉcʉre na ca-jĩa jʉgorique mena,
pʉʉʉ,
Sacaría ca-wamecʉcʉre,
Dio wii recomacapʉ na ca-jĩarique mena yapacʉ.
Cariape mʉjaare yʉ ĩi buiogʉ:
Na ca-jĩa jʉgo atáje wapa ati yʉtea macanare tamuorique anigaro,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
52 ’Rooro anigaro mʉjaare,
Moisé cʉ̃ ca-ucariquere ca-buerãre.
Tiere buebana quena aperãre cariape ca-anie macare na mʉja buioquẽe.
Cariape macaje macare mʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
To bairo ána aperã quenare tiere na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto na mʉja ĩi matanucu,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
53 To bairo cʉ̃ ca-ĩi yaparo,
buti aáto bero judío majare cabuerã,
fariseo maja quena seeto cʉ̃ ca-punijini tʉgooñañuparã.
To bairi capee cʉ̃ ca-jeniña patowãcoogayuparã.
54 To bairi seeto cʉ̃ ca-tʉjʉ coteyuparã.
“Ricati cʉ̃ ca-buioata ʉparãre cʉ̃ mani wadajãgarã,”
ĩirã ca-baiyuparã.