Jesús da de comer a cuatro mil personas
8
Jesú camaja na ca-riaye cʉtiere cʉ̃ ca-netooro bero camaja capaarã cʉ̃ tʉpʉ ca-neñapoyuparã tunu.
Topʉ ãnaa na ca-ʉgapere ca-cʉgoquẽjuparã.
To bairo na ca-bairo tʉjʉʉ Jesú cʉ̃ buerãre pijori na ca-ĩiñupʉ:
2 —Ati maja paarãacãre yʉ bopaco tʉjʉcʉpʉ.
Mani mena na ca-ano itia rʉmʉ neto.
To bairi na ʉgarique peticoapa.
3 Ca-ñigo riarãrena na ye wiiripʉ na yʉ ca-tunuo jooata ma recomacana riañaborãma.
Aperã ca-yoaropʉ cá-atána ãma,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
4 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã cʉ̃ buerã Jesúre:
—Mani atopʉ camaja manopʉre dope bairo átiri ati maja capaarãre na mani ʉgarique nuu majiquẽe.
5 To bairo na ca-ĩiro Jesú na ca-jeniñañupʉ:
—¿Noo canacã majuu pan rupaa mʉja cʉgotí?
To bairo na cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Siete rupaari majuu jã cʉgo,
ca-ĩiñuparã.
6 To bairo na ca-ĩiro apiri camajare na ca-rui rotiyupʉ Jesú yepapʉre.
Na rui roti yaparo pan rupaarire jee,
Diore ca-ĩi nʉcʉbʉgoyupʉ.
Ĩi yaparo ti rupaare pe mʉto,
cʉ̃ buerãre na ca-jooyupʉ,
camajare na bate jooya ĩi.
7 To bairi wai quenare petoacã ca-cʉgoyuparã.
Na quenare joori jʉgoye Diore ca-ĩi nʉcʉbʉgoyupʉ Jesú tunu.
Ĩi yaparo na quenare ca-bate rotiyupʉ.
8 To bairo cʉ̃ cá-átiere caroaro ca-ʉga yapi peticoajuparã.
Na ca-ʉga yapi rʉgarijere siete piiri majuu ca-jee neoñuparã.
9-10 Tiere ca-ʉgaricarã cuatro mil majuu ca-añuparã camaja nipetirã ãnaa.
To cõona nare aátaje uiri bero,
cumuapʉ eja jãa,
cá-aácoajupʉ cʉ̃ buerã mena Dalmanuta ca-wame cʉtopʉ aácʉ.
Los fariseos piden una señal milagrosa
11 Jesú cʉ̃ buerã mena Dalmanutapʉ ca-ejayuparã yua.
Topʉ na ca-ejaro fariseo maja Jesú mena seeto capee ca-wadayuparã.
¿Dio cʉ̃ ca-jooricʉna cʉ̃ ãtí?
ĩirã ʉmʉrecóo ca-bairije uniere cʉ̃ cá-áti iñoo rotibajuparã.
12 To bairo na ca-ĩiro Jesú yeri jinijãri oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã ati yʉtea macana ʉmʉrecóo macajere áti iñooriquere na tʉjʉgatí?
Cariapena mʉjaare yʉ ĩigʉ.
Ʉmʉrecoo macajere mʉjaare yʉ áti iñooqueti majuucõagʉ,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
13 To bairo na ĩi yaparo cumuapʉ eja jãa,
ape nʉgoapʉ ca-peñacoajupʉ cʉ̃ buerã mena tunu.
La levadura de los fariseos
14 Ape nʉgoapʉ peña aána Jesú buerã na ca-ʉgapere ca-jeequẽjuparã.
Pan jicãna ca-ne aájuparã bairã pʉa.
15 To bairi oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Caroaro tʉgooña majiña.
Fariseo maja,
to bairi Ʉpaʉ Herode na ya wame pan to wauato ĩirã levadura na ca-ĩrije tiepʉ na ca-ajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja,
na ca-ĩibajupʉ cʉ̃ buerãre.
16 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere api majiquetibana:
—Pan mani ca-ʉgape mani ca-jee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi,
ca-ame ĩiñuparã cʉ̃ buerã.
17-18 To bairo na ca-ame ĩrijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã,
“Pan mani ca-ʉgapere mani ca-jee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi,”
yʉre mʉja ame ĩití?
¿Mʉjaare yʉ cá-átinemoro mʉja majiriticoatí?
Caroaro yʉ cá-átajere tʉjʉbana quena,
yʉ ca-buiorijere apibana quena mʉja tʉgooña majiquẽe.
Mʉja majuuna mʉja yeripʉ mʉja tʉgooña majigaquẽna.
19 To jʉgoye jicã wamo canacã pan rupaari mena jicã wamo canacã mil ca-ãna camajare na yʉ ca-nuepere ¿mʉja tʉgooñaquẽetí?
¿Noo canacã pii majuu na ca-ʉga rʉgarijere mʉja ca-jee neorí?
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Cʉ̃ buerã maca:
—Doce piiri majuu jã ca-jee neowʉ,
ca-ĩiñuparã.
To bairo na ca-ĩiro na ca-ĩinemoñupʉ Jesú tunu:
20 —Ape ni quenare siete rupaari pan rupaari mena bapari canacã mil ca-ãna camajare yʉ ca-nuuwʉ.
¿Ti paʉ quenare noo canacã pii majuu mʉja ca-jee neorí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
—Siete piiri majuu jã ca-jee neowʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
21 To bairo na ca-ĩiro na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—To bairo yʉ cá-átajere majibana quena ¿nope ĩirã mʉja api majiquẽetí mai?
na ca-ĩiñupʉ.
To bairo ĩi pan macaje meere ĩi,
ca-ĩiñupʉ.
Fariseo maja jocarãna na ca-buerijere caroaro tʉgooña majiri na apiʉjaquẽja ĩi,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús sana a un ciego en Betsaida
22 Jesú cʉ̃ buerã mena ʉtabʉcʉrãre peña,
ape nʉgoa Betsaida ca-wamecʉti macapʉ ca-peña ejayuparã.
Ti macapʉ na ca-ejaro Jesú tʉpʉ jicãʉ ca-cape tʉjʉquẽcʉre ca-ne ejayuparã.
Jesú tʉpʉ cʉ̃ ne ejari,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñuparã:
—Anire cʉ̃ pañari cʉ̃ netooña,
seeto cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
23 To bairi Jesú ca-cape tʉjʉquẽcʉre cʉ̃ wamo mena tʉ̃ga aáti maca tʉjaropʉ cʉ̃ ca-ne aájupʉ.
Cabero Jesú cʉ̃ ʉcoo mena cʉ̃ ca-tu wareyupʉ cʉ̃ capere.
To bairo áti yaparo Jesú cʉ̃ wamori mena cʉ̃ capere ca-ñiga peoyupʉ.
To bairo átiri cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ:
—Yʉ tʉjʉ camajare baii pʉa.
Yucʉre bairo ca-baurã aáteñama,
ca-ĩiñupʉ.
25 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Jesú cʉ̃ capere cʉ̃ wamori mena ca-ñiga peonemoñupʉ tunu.
To bairo cʉ̃ cá-átopʉna caroaro majuu ca-tʉjʉ majiñupʉ yua.
To canacã wame cariape ca-tʉjʉ majiñupʉ.
26 To bairi Jesú:
—Macapʉre aáquẽja.
Mʉre yʉ ca-netoorijere aperãre buio batequẽcʉna mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
Pedro declara que Jesús es el Cristo
27 Cabero Jesú cʉ̃ buerã mena Césarea Filipo tʉ ca-ani macaripʉ cá-aájuparã.
Topʉ na jʉgo aácʉ oco bairo cʉ̃ buerãre na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú:
—Camaja yʉ ca-bairijere wadapenirã,
¿Ñamʉ majuu cʉ̃ ãcʉmi,
na ĩinucutí?
ca-ĩiñupʉ.
28 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyuparã:
—Jicãarã,
“Juan bautisari majocʉ ca-jĩa ecooricʉ ãnacʉ ca-tunu catíricʉ ãcʉmi,”
mʉre ĩima.
Aperã,
“Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ,
Elías ca-aniñaricʉ tunu ejaricʉmi,”
mʉre ĩinucuma.
Aperã maca,
“Apeĩ Dio ye quetire ca-buioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ ca-tunu catíricʉ ãcʉmi,”
mʉre ĩima,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
29 Jesú cʉ̃ buerãre na ca-ĩi jeniñanemoñupʉ tunu:
—Mʉja maca,
¿ñamʉ majuu ãcʉmi,
yʉre mʉja ĩi tʉgooñatí?
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Pedro maca cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ:
—Tirʉmʉpʉ macana,
“Camaja tʉpʉ joogʉmi Dio jicãʉ ca-ani majuʉre,”
na ca-ĩricʉna mʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
30 To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩriquere aperãre na ca-buio rotiquẽjupʉ Jesú.
Jesús anuncia su muerte
31 Cabero Jesú cʉ̃ buerãre oco bairo na ca-buio jʉgoyupʉ:
—Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ anibacʉ quena seeto yʉ popiye tamuogʉ.
Cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã,
sacerdote maja ʉparã,
judío majare cabuerã nipetirã yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre.
To bairo yʉre na ca-jĩabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catígʉ.
32 Caroaro na api majiato ĩi,
cariape to bairije na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
To bairije na cʉ̃ ca-ĩi buioro Pedro aperobʉjaacã cʉ̃ ne aáti:
—¡To bairo ĩiqueticõaña!
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi tutiyupʉ.
33 To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ buerãre amojore tʉjʉri Pedrore cʉ̃ ca-tutiyupʉ Jesú:
—¡Sataná,
yʉre aáweoya!
ca-ĩiñupʉ.
Pedro Sataná cʉ̃ ca-ĩigari wamere cʉ̃ ca-ĩiro ĩi,
to bairo Pedrore cʉ̃ ca-ĩi tutiyupʉ Jesú.
To bairi:
—Dio cʉ̃ ca-boorijere mʉ tʉgooñaquẽe.
Camaja na ca-boorije macare mʉ tʉgooña mʉa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedrore.
34 Cabero Jesú cʉ̃ buerã aperã camaja quenare pii neojori na ca-buioyupʉ:
—Yʉ mena macana anigarã mʉja majuuna mʉja cá-átigarijere tʉgooñaqueticõaña.
To canacã rʉmʉ yʉ ca-boorije macare áti ʉjaya.
Yʉre na ca-jĩagarore bairona mʉja quenare na ca-jĩagarije to ca-anibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña.
35 Noa,
“Yʉ majuuna yʉ ca-boorije yʉ átigʉ,”
ca-ĩirã Dio tʉpʉ to canacã rʉmʉ catírique bʉgaquetigarãma.
To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja ca-boorije átiquẽna,
yʉ ca-boorije macare ána,
yʉ ye quetire apiʉjarã,
caroa ãnajere mʉja bʉgagarã.
36-37 To bairi jicãʉ ati yepa macaje apeye unie nipetirije ca-cʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ̃ ca-anibope macare ca-tʉgooñaquẽcʉ ucʉ̃ catírique bʉgaquetigʉmi.
To bairi cʉ̃ yeri maca Sataná tʉpʉ aá,
cʉ̃ ca-baiata ñuuquetiboro.
Sataná tʉpʉ cʉ̃ cá-aáquetipere wapaye majiquetiboʉmi,
ati yepa macaje nipetiro cʉ̃ ca-cʉgorije to ca-anibato quena.
38 Ati yʉtea macana caroorã,
yʉre ca-nʉcʉbʉgoquẽna watoapʉ ãnaa,
“Jesú yarã jã ãa,
cʉ̃ ye quetire ca-apiʉjarã jã ãa,”
ĩi boboqueticõaña.
Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ,
yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-aji baterije mena,
cʉ̃ tʉ macana ángel maja mena.
Ti paʉ ca-ano yʉre ca-boboricarãre yʉ quena na yʉ bobogʉ.
“Yʉ ca-buericarã me ãma,”
yʉ quena na yʉ ĩigʉ.
