Lo que hace impuro al hombre
7
Cabero fariseo maja aperã judío majare cabuerã jicãarã Jerusalén'pʉ ca-ãnana Jesú tʉpʉ cá-ajuparã.
2 Jesú buerãre jicãarã wamo cojequẽnana na ca-ʉgaro ca-tʉjʉyuparã fariseo maja.
“Ʉgagarã jʉgoye manire bairo wamo cojequẽema Jesú buerã.
To bairi caroorã ãnama,”
na ca-ĩi tʉjʉyuparã fariseo maja Jesú buerãre.
3 Fariseo maja,
judío maja nipetirã na ñicʉ jãa na cá-áti jʉgo atajere bairona cá-áti ʉjayuparã.
To bairi caroaro na wamorire cojeri bero jeto ca-ʉganucuñuparã.
4 Na ca-ʉgarique nuniri paʉpʉ ca-wapayera aátana tunu ejarã to bairona na wamorire ca-cojenucuñuparã.
Na ñicʉa na cá-átinucurique cõo cá-átinucuñuparã.
To bairona etirica baparire na ca-pio jãanucuri rʉri quenare,
na come rʉri quenare ca-cojenucuñuparã.
To bairo mani cá-átiquẽpata Dio,
“Caroorã ãma,”
mani ĩi tʉjʉboʉmi ĩirã,
to bairo cá-átinucuñuparã ti wamere yua.
5 To bairi Jesú buerã na ca-wamo cojequẽto tʉjʉrã Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã fariseo maja,
judío majare cabuerã:
—¿Nope ĩirã mani ñicʉa na cá-átinucuriquere na átiquẽetí?
Na wamorire cojequẽnana ʉgarã rooro ána áama,
ca-ĩiñuparã.
6 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Cariapena ca-ĩi ucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ mʉja ca-baipere.
Oco bairo ca-ĩi ucayupi:
Ati maja,
“Diore ca-mairã jã ãa,”
ĩibana quena na yeripʉ yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽema.
7 To bairi jocarãna,
“Diore cá-áti nʉcʉbʉgorã jã ãa,”
ĩinucuma.
Na majuuna na ca-buerijere,
“Atie Dio cʉ̃ ca-rotirique ãa,”
ĩima.
“Na cá-átinucurije Dio ye mee ãa,”
ca-ĩi ucayupi Isaía.a
8 Dio cʉ̃ ca-roti majuurijere mʉja átiquetinucu,
camaja na cá-átinucurije macare cá-áti ʉjarã aniri.
To bairi etirica bapare cojerique,
ape rʉri cojerique jetore mʉja tʉgooñanucu.
Capee wame mʉja majuuna mʉja ca-tʉgooñari wame átinucu,
Dio cʉ̃ ca-roti majuurijere tʉgooñaquẽnana.
9 ’Dio ye macare mʉja reecõanucu,
mʉja ñicʉa na cá-áti jʉgo átaje jetore átigarã,
na ca-ĩinemoñupʉ Jesú.
10 —Oco bairo ca-ĩi ucayupi Moisé:
“Mʉja pacʉare na nʉcʉbʉgoya.
Rooro na pacʉare ca-ĩirã unare na ca-jĩa reepe ãa.”
11 Mʉja maca ti wamere mʉja bai netoonucu,
oco bairo mʉja pacʉare na ĩri:
“Atie niyerure mʉjaare yʉ joo majiquẽe,”
mʉja pacʉare jocarãna na mʉja ĩi.
“Dio ye ca-anipe ãa,
cʉ̃re yʉ ca-joope.
To bairi mʉjaare yʉ átinemo majiquẽe,”
mʉja pacʉare jocarãna na mʉja ĩi.
12-13 Mʉja majuuna mʉja ye niyerure maibana to bairo na mʉja ĩitonucu.
To bairi nare átinemogaquetiri nare ca-nʉcʉbʉgoquẽna mʉja ãa.
To bairo ĩi tʉgooñabana Dio cʉ̃ ca-rotirica wamere mʉja bai netoonucu.
“Mʉja pacʉare na nʉcʉbʉgoya,”
Dio cʉ̃ ca-rotirica wamere mʉja bai netoonucu,
na átinemoquẽnana.
To bairije mʉja ñicʉ jãa na cá-áti jʉgo átaje capee wame mʉja átinucu.
14 To bairo na ĩi yaparo camajare na pijo,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Caroaro yʉ apiya,
yʉ ca-buiorijere majigarã.
15 Camaja na majuuna roorije na yeripʉ na ca-tʉgooñarije jʉgori caroorã ãma.
Na ca-ʉgarije jʉgori mee caroorã ãma.
16 Noa yʉre ca-apirã yʉ ca-ĩi buiorijere caroaro apiʉjaya.
17 Ĩi yaparo camaja capaarã watoapʉ ca-ãnacʉ na cá-aáweoyupʉ Jesú.
Aá,
cʉ̃ buerã mena wiipʉ ca-jãacoajupʉ.
Wiipʉ cʉ̃ ca-jãaro bero,
cʉ̃ buerã ti wame cõorique mena cʉ̃ ca-buioriquere cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
18 To bairo cʉ̃re na ca-ĩi jeniñaro:
—¿Mʉja quena tiere mʉja api puoquẽetí?
na ca-ĩiñupʉ.
—Camaja na ʉgarique unie jʉgori rooye tuaquetinucuma.
19 Na ca-ʉgarije na yeripʉ jañaquẽe.
Na ca-ʉgari wame cõo paropʉ eja,
to cõona yajicoapa.
To bairo ĩi,
nipetiro ʉgarique caroa jeto ãa ĩi,
to bairo ca-ĩiñupʉ Jesú.
20 Apeye na ca-ĩinemoñupʉ Jesú tunu:
—Camaja na majuuna caroorije na cá-átie na rooye tuu.
21-22 Camaja na yeripʉ caroorije na ca-tʉgooñari wame cõo caroorije átinucuma.
Ato canacã wame majuu na cá-átinucurije ãa:
Áti epericarã cʉtaje,
jee rutirique,
aperãre jĩarique,
apeĩ nʉmore eperico cʉtaje,
aperã na ca-cʉgorijere tʉjʉ ʉgoorique,
aperãre rooro átaje,
ĩitorique,
aperãre wada pairique,
mani majuuna,
“Aperã netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ãa,”
ĩi tʉgooñarique,
caroaro tʉgooñaquẽtie.
23 Atie nipetiri wame camaja caroorije na majuuna na yeripʉ na ca-tʉgooñarije jʉgori rooye tuama.
Una mujer extranjera que creyó en Jesús
24 Jesú Genesaret'pʉ ca-ãnacʉ Tiro,
Sidón ca-wamecʉti macaripʉ cá-aájupʉ.
Topʉ eja,
topʉ cʉ̃ ca-ejarijere na ca-majiro ca-booquẽjupʉ,
aperã capaarã yʉ tʉpʉ neñarema ĩi.
To bairi jicã wiipʉ ca-jãacoajupʉ.
To bairo baibacʉ quena dope bairo baii ca-yaji majiquẽjupʉ.
25-26 Nemoona Jesú cʉ̃ ca-ejarijere ca-apiyupo jicão ca-wãti jãa ecoorico paco.
Apero macaco,
Sirofenicia macaco ca-añupo.
Jesú cʉ̃ ca-ejarijere queti apio,
Jesú tʉ ejao,
rʉpopatuaripʉ ca-ejacumuñupo.
Ejacumuri wãti cõ macoacãpʉ ca-ãcʉ̃re ca-buu roca rotiyupo.
27 Jesú maca cõ ca-ĩiñupʉ:
—Aperã Israel maja ca-aniquẽnare yʉ cá-átinemoro cawimarã ye ʉgariquere na emari yaiare nare nuʉre bairo yʉ átiboʉ.
Cawimarãre ca-nu jʉgope ãa,
cõ ca-ĩiñupʉ Jesú.
28 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Ʉpaʉ,
cariape mʉ ĩi.
To bairo yaiare cawimarã ye ʉgariquere ca-jooquetipe to ca-anibato quena na ca-ʉga ruiri cajawa ẽoropʉ ca-ñaa rerijere ʉganucuma yaia.
To bairona ca-ĩiñupo Jesúre,
yʉ quena apeo yʉ ca-anibato quena,
Israel majare na átinemo yaparoʉ petoacã yʉ quenare yʉ átinemoña ĩo,
ca-ĩiñupo Jesúre.
29 To bairo cõ ca-ĩiro oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Caroaro yʉre mʉ ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgori wamere apii,
wãti mʉ macopʉre ca-ãcʉ̃re,
meere yʉ buu roca tʉga.
Meere,
yʉre ca-ĩi nʉcʉbʉgoo aniri tunu aácoja,
cõ ca-ĩiñupʉ.
30 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩiro cõ ya wiipʉ ca-tunucoajupo.
Tunu eja,
cõ macore cõ cuñaricaropʉ ca-pejaore cõ ca-tʉjʉyupo,
meere wãti cõpʉre ca-anibatacʉ cʉ̃ ca-butiricopʉre yua.
Jesús sana a un sordomudo
31 Jesú Tiro ca-wamecʉtopʉ ca-ãnacʉ ca-buti aájupʉ.
Buti aácʉ Sidón ca-wamecʉtopʉ to bairi Decápoli ca-ani macaripʉ ca-neto aájupʉ.
To neto aá,
Galilea ʉtabʉcʉrá tʉ ca-ejayupʉ tunu.
32 Topʉ jicãʉ ca-api majiquẽcʉ,
caroaro ca-wada majiquẽcʉre Jesú tʉpʉ cʉ̃ ca-neajuparã,
mʉ wamo mena cʉ̃ ñiga peori cʉ̃ netooña ĩirã.
33 To bairi Jesú aperobʉjaacã camaja na ca-tʉjʉquẽtopʉ cʉ̃ ca-ne aájupʉ.
Topʉ cʉ̃ ne aá,
cʉ̃ wamo jũari mena cʉ̃ amoo operipʉre ñu nʉcori bero cʉ̃ wamo jũare ʉcoo wareri cʉ̃ ñemerore ca-pañañupʉ.
34 To bairo cʉ̃ ñemerore paña,
ʉmʉrecóopʉ tʉjʉ mʉgori ca-yeri jinijãñupʉ.
Yaparo:
—¡Efata!
cʉ̃ ye mena ca-ĩiñupʉ.
Cʉ̃ amoo tujuya ĩi,
to bairo ca-ĩiñupʉ.
35 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩirona ca-api majii,
caroaro ca-wada majii ca-añupʉ,
meere yua.
36 To bairi topʉ ca-ãnare,
“Aperãre na buio batequeticõaña,”
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Seeto buioquẽja cʉ̃ ca-ĩibato quena seetobʉja capaarãre na ca-buio bateyuparã.
37 Seeto majuu tʉjʉ acʉari oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Nipetiri wamere caroaro átinucumi Jesú.
Ca-api majiquẽna quenare na ca-api majiro áami.
Ca-wada majiquẽna quenare na ca-wada majiro áami,
ca-ĩiñuparã.
