Jesús en Nazaret
6
Jesú Capernaumpʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ ya macapʉ ca-tunu aájupʉ.
Cʉ̃ buerã quena cʉ̃ mena cá-aájuparã.
Marcos 6.1-29
2 To bairi judío maja na ca-yerijãri rʉmʉ ca-ano Jesú na ca-neñapo bueri wiipʉ Dio ye quetire na ca-buio jʉgoyupʉ.
Camaja capaarã cʉ̃ ca-buiorijere apirã ca-api acʉacoajuparã.
Api acʉari oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—¿Noopʉ atie cʉ̃ ca-buio majirijere cʉ̃ ca-majiñuparí?
¿Dope bairo majuu to bairije cá-áti majiña maniere cʉ̃ cá-áti majiñuparí?
3 Atona ca-aninucuecʉna ãmi.
Yucʉ pãiri mena macajere cá-átinucuecʉ macʉ,
María macʉna ãmi.
Jacobo,
José,
Juda,
Simón na jʉgocʉna ãmi.
Cʉ̃ bairã romiri quena mani tʉna aninucuma,
ca-ame ĩiñuparã.
To bairo ĩi tʉgooñarã cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgogaquẽjuparã.
4 To bairo cʉ̃re na ca-nʉcʉbʉgogaquẽto tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Jicãʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ucʉ̃ aperopʉ cʉ̃ ca-buio teñaro to macana cʉ̃ api nʉcʉbʉgorãma.
Cʉ̃ ya maca macana maca,
cʉ̃ yarã majuu,
cʉ̃ ya wii macana jeto cʉ̃ nʉcʉbʉgoquẽnama,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
5-6 To bairi topʉ cʉ̃ ca-bʉcʉarica macapʉ capee cá-áti majiña mani wame cá-áti iñooquẽjupʉ,
cʉ̃re na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto tʉgooñarique paibacʉ.
Jicãarãacã jetore ca-riarãre na ñiga peori na ca-netoo catíoyupʉ baii pʉa.
Cabero to tʉacã ca-ani macaripʉ cʉ̃ ye quetire ca-buio teñanucuñupʉ.
Jesús manda a los discípulos a predicar
7 Cabero Jesú cʉ̃ buerã doce canacãʉre cʉ̃ tʉpʉ neori pʉgarãri jeto cʉ̃ ye quetire na ca-buio teña roti jʉgoyupʉ.
To bairi camaja na yeripʉ ca-wãtia jañarãre na ca-buu reeboja majipe quenare na ca-jooyupʉ.
8 Apeye unie na ca-cʉgorijere na ca-jee aá rotiquẽjupʉ.
Wajopoa uno,
ʉgarique,
niyeru quenare na ca-jee aá rotiquẽjupʉ.
Tuericʉ jetore na ca-ne aá rotiyupʉ.
9 Rʉpo jutii na ca-cʉtarije jeto,
na jutii na ca-jañarije jeto menare na ca-jooyupʉ.
Na ca-wajoa jañape macare na ca-jee aá rotiquẽjupʉ.
10 Oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Caroaro mʉjaare ca-ani rotii ucʉ̃ ya wiipʉ jãa ejarã ti wiipʉna anicõaña ti macapʉ mʉja ca-ani rʉmʉri cõo.
11 Noo mʉjaare aperã na ca-booquẽto,
Dio ye quetire mʉja ca-buioro na ca-apigaquẽto topʉ mʉja buti weogarã.
Buti aána mʉja rʉporipʉre jita ca-tujarijere pa bate reeya.
To bairo ána,
mʉjaare jã ca-buioro mʉja ca-apigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio,
na ĩi iñoorã mʉja átigarã.
Cariapena mʉjaare yʉ ĩi.
Dio camajare cʉ̃ ca-bejepa rʉmʉ ca-ano ti maca macanare mʉjaare ca-booquetanare seeto na popiyeyegʉmi.
Sodoma,
Gomora macana tirʉmʉpʉ macanare cʉ̃ ca-popiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
12 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro bero cá-aácoajuparã yua.
Aá,
camajare,
“Caroorijere mʉja cá-átinucurijere tʉgooña jʉtiriti wajoaya,”
ca-ĩi buio teñanucuñuparã.
13 To bairi capaarã camajare na yeripʉ ca-wãtia jañarã quenare ca-ree buubojayuparã,
Dio cʉ̃ ca-tutuarije mena.
Capaarã ca-riayecʉna quenare ʉje mena wareri na ca-netoo catíonucuñuparã.
La muerte de Juan el Bautista
14 To bairi camaja nipetirã Jesú ca-riarãre ca-netoo catíorijere ca-queti apiyuparã.
To bairi Ʉpaʉ Herode quena ca-queti apiyupʉ.
Tiere queti apiri oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Juan camajare bautisari majocʉ na ca-rʉpoa pa ta rocaricʉpʉ anibacʉ quena tunu catíricʉmi.
Ca-tunu catíricʉ aniri capee majuu áti iñoo netonucuʉmi,
ca-ĩiñuparã jicãarã.
15 Aperã maca oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Aniquẽcʉmi.
Tirʉmʉpʉ macacʉpʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías ca-aniñaricʉ tunu catíricʉmi,
ca-ĩiñuparã.
Aperã maca:
—Cʉ̃ quena tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori majare bairona ca-baii ãcʉmi,
ca-ĩiñuparã.
16 To bairo na ca-ĩiro apii Herode maca oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Tirʉmʉpʉ yʉ ca-rʉpoa pa ta roca rotiricʉna ãcʉmi.
Juan bautisari majocʉna tunu catíricʉmi,
ca-ĩiñupʉ Herode.
17 Herode to jʉgoyepʉ Herodía ca-wamecʉco jʉgori Juan're presopʉ cʉ̃ ca-ñee aá rotiyupʉ.
Cõ Herodía cʉ̃ bai Felipe ca-wamecʉcʉ nʉmo ca-añupo.
To bairo cõ ca-anibato quena Herode maca cõ ca-neñupʉ.
To bairo cʉ̃ cá-áto tʉjʉri Juan bautisari majocʉ Herodere oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
18 —Mʉ bai nʉmore nʉmo cʉtiqueticõaña.
To bairi mʉ cá-átie ñuuquẽe,
ca-ĩiñupʉ.
19 To bairo cʉ̃ ca-ĩinucurije wapa Herodía Juan're seeto tʉjʉ punijiniri Herodere,
“Mʉ polisíare cʉ̃ jĩa rotiya Juan're,”
ca-ĩibajupo.
To bairo ĩibaco quena dope bairo cá-áti majiquẽjupo.
20 Herode maca Juan're,
“Ca-ñuʉ ãmi,
caroorije mácʉ ãmi,”
ca-ĩi majiñupʉ.
To bairo ĩi majiri Juan're rooro na cá-áti rotiquẽjupʉ.
Juan cʉ̃ ca-buiorijere api acʉari,
“¿Dope bairo ĩigʉ cʉ̃ ĩití?”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairo ĩi tʉgooñabacʉ quena caroaro cʉ̃ ca-apiganucuñupʉ.
21 Cabero Herode cʉ̃ ca-buiarica rʉmʉ ca-ano boje rʉmʉ ca-quenooñupʉ.
Boje rʉmʉ quenoo,
cʉ̃ mena macana cʉ̃ ẽoro ca-rotirã,
cʉ̃ yarã polisía maja ʉparãre,
aperã Galilea yepa macana ca-ani majuurã quenare na ca-pii neoñupʉ,
yʉ boje rʉmʉ tʉjʉrã ajá ĩi.
To bairo ca-bairi paʉ Herodía Juan're cõ ca-jĩa rotipere ca-tʉgooña bʉgayupo.
22 To bairi Herode cʉ̃ ca-pii neoricarã nipetirãre na ca-jʉgo ʉgayupʉ.
Na ca-ʉgari paʉ Herodía maco jãa ejari na ca-baja iñooñupo.
Cõ ca-baja iñoorijere Herode jãa aperã cʉ̃ mena ca-ruirã seeto majuu ca-tʉjʉ wariñuuñuparã.
Tiere tʉjʉ wariñuuri Herode oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Herodía macore:
—Noo mʉ ca-boorije,
yʉre mʉ ca-jenigari wamere mʉ yʉ joogʉ.
23 To bairi cʉ̃ ca-piiricarã na ca-apiropʉ:
—Ĩitoricaro mano ĩi mʉ yʉ ĩi,
to bairi yʉ ca-rotiri yepa quenare mʉ ca-jeniata ca-recomaca mena mʉ yʉ joo maji,
cõ ca-ĩiñupʉ.
24 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apio,
cõ paco tʉpʉ aá,
cõre ca-jeniñañupo:
—¿Ñee unie macare cʉ̃re yʉ jenioatí?
ca-ĩiñupo.
To bairo cõ ca-ĩiro apio oco bairo cõ ca-ĩiñupo cõ paco maca:
—Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa ta neri na ne apáro,
cʉ̃ ĩi jeniya,
ca-ĩiñupo.
25 To bairo cõ ca-ĩiro nemoona Herode tʉpʉ jãa ejari oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupo:
—Yucʉacã yoaro mee Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa tari jotʉ bapa mena ne jãari yʉre na joato,
ca-ĩiñupo.
26 To bairo cõ ca-ĩiro apii Ʉpaʉ Herode seeto majuu ca-tʉgooña jʉtiritiyupʉ.
Nipetirã topʉ ca-neñaporã na ca-apiro,
“Mʉ ca-boori wame yʉ mʉ ca-jeniata mʉ yʉ joogʉ,”
ca-ĩricʉ aniri dope bairo ca-ĩito majiquẽjupʉ.
27 To bairi,
“Yʉ jooquẽe,”
ca-ĩi majiquẽjupʉ.
To bairi nemoona Ʉpaʉ Herode cʉ̃ polisíare Juan rʉpoare ca-pa ta neatí rotiyupʉ.
28 To bairi polisía preso wiipʉ aá,
Juan rʉpoare pa ta,
jotʉ bapapʉ ne jã atíri Herodía macore cõ ca-jooyupʉ.
Cõre cʉ̃ ca-jooro cõ maca cõ pacore ca-joo netoñupo yua.
29 Juan're to bairo na cá-áti rocariquere queti apiri cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiʉjanucuricarã atí,
cʉ̃ rupaʉ ãnatore ne aá,
cʉ̃ ca-yaa rocayuparã.
Jesús da de comer a cinco mil hombres
30 Cabero Jesú cʉ̃ ca-buio teña rotiricarã tunu ejarã,
nipetirije na cá-átajere,
na ca-buio teñarique quenare cʉ̃ ca-buioyuparã.
Marcos 6.30-56
31 Na ca-buio yaparoro Jesú nare:
—Jitá,
petoacã mani yerijãgarã camaja na ca-manopʉ,
ca-ĩiñupʉ.
Camaja capaarã na tʉpʉre nairo majuu na ca-ejaro dope bairo cá-áti ʉga majiquẽjuparã.
32 To bairi Jesú cʉ̃ buerã mena na jeto cumua mena eja jãa,
camaja manopʉ cá-aácoajuparã.
33 Camaja capaarã topʉ na cá-aáto ca-tʉjʉyuparã.
To bairi Jesúre tʉjʉ majiri cʉ̃ cá-aátopʉ macaa macana ca-ano cõo maapʉ nipetirã ca-atʉ jʉgocoajuparã,
na ca-peña ejaparopʉre aána.
34 To bairi Jesú topʉ roca tuu,
ma eja,
na paarãacãre ca-tʉjʉyupʉ.
Na tʉjʉri na ca-bopaco tʉjʉyupʉ,
oveja nuuricarã nare ca-cotei manare bairona ca-ãna na ca-ano maca.
To bairi capee wameri na ca-ĩi buio jʉgoyupʉ.
35 To bairi ñamicaa ca-ano cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ aáti oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Naio aáto bai.
Atopʉre maca maa.
36 To bairi camajare to cõona na tunu aá rotiya.
Topʉ tunu aáti macaripʉ na wapaye ʉgara aáparo.
37 To bairo na ca-ĩiro apii Jesú na ca-ĩiñupʉ cʉ̃ buerãre:
—Mʉjaana ʉgarique na nuuña.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro na maca cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—¿Pairo,
dosciento rʉmʉri wapataricaro cõo mena pan rupaarire jã wapayera aánaatí,
nare nugarã?
ca-ĩiñuparã.
38 To bairo na ca-ĩiro:
—Tʉjʉñaja.
¿Mʉjaa noo canacã pan rupaari mʉja cʉgotí?
ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apiri bero cʉ̃ ca-buioyuparã:
—Jicã wamo canacã rupaa ãa.
To bairi wai quena pʉgarã ãma,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
39 To bairo na ca-ĩiro apii,
camaja na ca-ano cõo ricati poari jeto caroa ta yepa ca-anopʉ na ca-rui rotiyupʉ Jesú.
40 To bairi jicã poarire cien majuu camaja ca-ruiyuparã.
Ape poarire cincuenta majuu camaja ca-ruiyuparã.
41 To bairi Jesú pan rupaarire,
na wai pʉgarãre neri jõ bui maca tʉjʉ mʉgori Dio cʉ̃ Pacʉre ca-ĩi wariñuu nʉcʉbʉgoyupʉ.
To bairo ĩi yaparo,
pan rupaarire pe mʉto,
cʉ̃ buerãre na ca-jooyupʉ,
camajare na bate rotii.
Wai quenare to bairona pe mʉto,
na ca-bate rotiyupʉ.
42 To bairo cʉ̃ cá-átiere camaja nipetirã ca-ʉga yapicoajuparã.
43 Na ca-ʉga yapi rʉgarije doce piiri jiraro majuu ca-jee neoñuparã.
44 Tiere ca-ʉgaricarã cinco mil majuu ca-añuparã caʉmʉa jeto ãnaa.
Cãromia,
cawimarã ca-cõoñaquẽjuparã.
Jesús camina sobre el agua
45 Jesú camajare ʉgarique na nuuri bero cʉ̃ buerãre:
—Cumuare peña jʉgoya.
Ĩi nʉgoa Betsaidapʉ mʉja ani yuuwa camajare yʉ cá-aátaje uitoye,
na ca-ĩiñupʉ.
46 To bairo cʉ̃ buerãre ĩi,
camaja paarãacãre na aátaje uí yaparo ʉ̃taʉpʉ ca-wamʉ aájupʉ,
Diore cʉ̃ ĩi jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ.
47 Canaiori paʉ bero Jesú buerã cumua mena ʉtabʉcʉrá recomacapʉ ca-pajayuparã.
Jesú maca jõ boepʉ jicãʉna ca-anicõañupʉ.
48 Seeto wino ca-papuro popiye ca-tamuoñuparã,
apero maca ca-papu jooro cariape maca wee aágarã.
To bairi Jesú cumuare na ca-wee eja atí majiquẽto ca-tʉjʉyupʉ.
To bairi ca-bujuparo jʉgoye na tʉpʉ aácʉ oco buina cá-aácoajupʉ.
Nare neto aácʉ ca-baibajupʉ.
49 To bairo oco bui cʉ̃ cá-atí nutuato tʉjʉrã,
ca-bai yajiricʉ wãti ãcʉmi ĩirã ca-tʉjʉ acʉa awajayuparã.
50 Na nipetirã cʉ̃ ca-tʉjʉ acʉayuparã.
To bairo na ca-tʉjʉ acʉaro Jesú maca nemoona oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Uwiqueticõaña.
Yʉna yʉ ãa,
mʉja ʉpaʉna.
Tʉgooña uwi acʉaqueticõaña,
na ca-ĩiñupʉ.
51 To bairo na ĩri bero na mena cumuapʉre ca-eja jãañupʉ.
Cʉ̃ ca-eja jãari paʉna wino ca-papu janacoajupe.
Wino ca-papu janaro tʉjʉrã seeto ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
52 Ca-jʉgoye pan rupaarire Jesú cʉ̃ cá-áti bʉoriquere ca-tʉjʉricarã anibana quena cʉ̃ cá-áti maji netorijere ca-tʉgooña majiquẽjuparã.
Na yeri mena ca-tʉgooña puoquẽjuparã.
Jesús sana a los enfermos en Genesaret
53 To bairo bairi bero peña,
Genesaret ca-wamecʉtopʉ ca-peña ejayuparã.
Topʉ ejarã na cumuare jia tu poo,
ca-maa nʉcañuparã.
54 Topʉ na ca-maa nʉcari paʉ to macana nemoona Jesúre ca-tʉjʉ majiñuparã.
55 To bairi nipetiropʉ atʉ aá,
ti yepa macana ca-riaye cʉnare na ca-jee atí rotiyuparã.
To bairo na ca-ĩiro apirã ca-riaye cʉnare na ca-cuñarije mena,
“Topʉ ãmi Jesú,”
camaja na ca-ĩiropʉ na ca-jee ejayuparã.
56 To bairi Jesú noo cʉ̃ ca-anopʉ macaripʉ,
macari tʉjaropʉ ca-riaye cʉnare jee atí,
macari recomacapʉ na cũuri,
Jesúre oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeninucuñuparã:
—Mʉ jutiiro yapa jetore jã pañagarã.
To bairo átiri jã netogarã,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairi cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañaricarã ca-neto petiyuparã na ca-riaye cʉtiere yua.