Jesús da de comer a cinco mil hombres
6
Jesú Jerusalén'pʉ judío maja na ya boje rʉmʉ ca-tʉjʉ ejaricʉ ca-tunucoami Galileapʉre tunu.
Topʉre ãcʉ̃ Galilea macá ra ʉtabʉcʉrápʉ ape nʉgoapʉ ca-peñawĩ.
Ti raana tunu Tiberia wamecʉti.
2 Camaja cʉ̃ cá-áti iñoorije mena ca-riaye cʉnare cʉ̃ ca-netooro tʉjʉrã capaarã cʉ̃ ca-ʉjawã.
Jesús alimenta una multitud (Juan 6.1-15)
3 To bairi jã quena cʉ̃ buerã cʉ̃ mena ape nʉgoapʉ peña ejarã ʉ̃taʉpʉ wamʉ aá,
jã ca-ruiwʉ.
4 Ti paʉ ca-ano judío maja na ya boje rʉmʉ pascua ca-aniparo petoacã ca-rʉjawʉ.
5 Jesú camaja capaarã cʉ̃ na ca-ʉjaro tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwĩ Felipere:
—¿Noopʉ ʉgariquere mani wapayera aánaatí to cõo capaarãre na mani ca-nuupere?
6 Felipere ¿dope bairo cʉ̃ yʉatí?
¿Noo cõo yʉre cʉ̃ nʉcʉbʉgotí?
ĩi,
to bairo cʉ̃ ca-jeniñawĩ Jesú.
Jesú cʉ̃ majuuna,
meere,
ca-maji tʉgawĩ dope bairo cʉ̃ cá-átipere.
7 To bairi Felipe cʉ̃ ca-ĩi yʉʉwĩ Jesúre:
—Jicã cʉma camajocʉ cʉ̃ ca-paarije wapa cõo pan na mani ca-wapaye nuubato quena,
nipetirãre petoriacã ca-anie bʉquetiboro.
8 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii jã mena macacʉ André,
Simón Pedro bai oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesúre:
9 —Atopʉre ãmi cawimaʉ jicãʉ.
Jicã wamo canacã rupaa cebada mena na cá-átaje pan're cʉgomi.
To bairi wai pʉgarã cʉgomi.
Atie ʉgariqueacã,
ati maja paarãacãre na eja tuaqueti majuucõaboro.
10 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii oco bairo ca-ĩiwĩ Jesú:
—Na rui rotiya nipetirãre.
To na ca-ruiro caroaro ta cʉto ca-ãmʉ.
To bairi ca-ruiwã nipetirã.
Jicã wamo canacã mil majuu caʉmʉa ca-ãma.
11 To na ca-ruiro Jesú pan rupaa ca-newĩ.
Ne,
Diore,
“Ñuu majuucõa atiere jãare mʉ ca-joorije,”
cʉ̃ ĩi nʉcʉbʉgo,
yepapʉre ca-ruirãre tiere ca-bate ricawowĩ.
To bairona cá-ámí wai quenare.
Na ca-ʉgagaro cõo na ca-nuuwĩ.
12 Na ca-ʉgagaro cõo na ca-ʉga yapiro bero oco bairo jã ca-ĩiwĩ Jesú cʉ̃ buerãre:
—Na ca-ʉga rʉgarijere yajire ĩirã tiere jee neoña,
jã ca-ĩiwĩ Jesú.
13 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro jicã wamo cõo pan rupaa ca-anibatajere jã ca-jee neo jiroowʉ doce piiri majuu.
14 Topʉ camaja paarãacã to bairo Jesú cʉ̃ cá-áti eñoro tʉjʉrã oco bairo ca-ame ĩiwã:
—Tirʉmʉpʉ macana,
“Atígʉmi ati yepapʉ jicãʉ Dio ye quetire ca-buio majuʉ,”
na ca-ĩi buio jʉgoyeyericʉ ãcʉmi anina.
Cariapena anibaumi,
ca-ame ĩiwã.
15 To bairi camaja seeto ti yepa ʉpaʉ cʉ̃ jõogarã cʉ̃ ca-ne aágabama Jesúre.
Cʉ̃ maca to bairo cʉ̃ na cá-átigarijere tʉjʉʉ jicãʉna anigʉ ʉ̃taʉpʉ ca-wamʉcoami yua.
Jesús camina sobre el agua
16 Cabero ñamicaa ca-ani nutuati paʉ ʉtabʉcʉrápʉ jã ca-roaápʉ.
Jesús camina sobre el agua (Juan 6.16-22)
17 Roaá,
Capernaumpʉ aágarã cumuapʉ eja jãa,
jã ca-peña jʉgowʉ.
To cõo canaioro bero ca-ãmʉ yua.
Jesú jã tʉpʉ ca-ejaquẽmi mai.
18 Jã ca-peña aáti paʉ wino seeto ca-papu nutuapʉ.
To bairi paca majuu ca-jabewʉ.
19 Yoaro jicã wamo cõo canacã kilómetro jã cá-aá nutuati paʉ Jesú jã tʉpʉ atígʉ oco buipʉ cʉ̃ cá-atí nutuato jã ca-tʉjʉ joowʉ.
Cʉ̃ tʉjʉrã seeto jã ca-acʉawʉ.
20 To bairo jã ca-acʉa tʉjʉro tʉjʉri:
—Yʉna yʉ ãa.
Uwiqueticõaña,
jã ca-ĩiwĩ Jesú.
21 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro cumuapʉ cʉ̃ jã ca-jãa rotiwʉ.
Cʉ̃ ca-eja jãaro bero ape nʉgoa tʉpʉ nemoo jã ca-ejacoapʉ.
La gente busca a Jesús
22 Ape rʉmʉ maca camaja ape nʉgoapʉ ca-tua ricarã ca-ani tʉjari cumua mena jã ca-peñariquere ca-majiñupa.
“Jesú cʉ̃ buerã mena peña aáquẽmi,”
ca-ĩi majiñupa.
El pan de vida (Juan 6.22-71)
23 Petoacã bero ca-ejayuparã aperã Tiberia macá cumuu mena.
Pan're Jesú na cʉ̃ ca-nuuricaropʉ ca-ejayupa.
Jesú,
“Ñuu majuucõa atie jãare mʉ ca-joorije,”
Diore cʉ̃ ca-ĩricaro bero ca-ʉgaricaropʉ ca-ejayupa.
24 Ti paʉpʉ ejari Jesú cʉ̃ buerã quena na ca-mano tʉjʉrã ti cumuu eja jãa,
aá,
Capernaumpʉ Jesúre ca-macarã ejayupa.
Jesús, el pan de la vida
25 To bairi na ca-peña ejari nʉgoa tʉpʉ peña ejarã,
Jesúre cʉ̃ bʉga eja,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã:
—¿Ʉpaʉ,
dope bairo bairi mʉ peña ejari ati nʉgoapʉre?
26 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩi yʉʉwĩ Jesú:
—Cariapena mʉja yʉ ĩi.
Pan mʉja ca-ʉga yapirique jʉgori yʉre mʉja maca.
Yʉ cá-áti iñoorique macare ¿dope bairo ĩigaro to ĩití?
mʉja ĩi api majiquẽe.
27 Mʉja ʉgarique jetore wapatagarã paaqueticõaña.
Tie yoaro mee peticoa.
Mʉjaare yʉ ca-joogarije macare macaña.
Tie maca anicõa aninucugaro.
To bairi yʉ Pacʉ Dio yʉre ca-joowĩ,
catícõa aninucupere camajare na mʉ joogʉ ĩi,
na ca-ĩiwĩ Jesú.
28 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã:
—¿Dope bairo jã áticʉti Dio cʉ̃ ca-boorijere caroaro áti peogarã?
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã.
29 To bairo na ca-ĩi jeniñaro:
—Dio mʉjaare cʉ̃ cá-áti rotirije oco bairo ãa:
Yʉre,
cʉ̃ ca-jooricʉre mʉja api nʉcʉbʉgo rotimi,
na ca-ĩi yʉʉwĩ Jesú.
30 To bairi:
—¿Ñee unie jãare mʉ áti iñoʉatí jã ca-api nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi?
¿Dope bairije mʉ ácʉatí?
ca-ĩi jeniñawã tunu.
31 Mani ñicʉ jãa maná ca-wame cʉtiere ca-ʉgayupa.
Cʉ̃ ye queti ucarica pũuripʉ ca-ĩirore bairona tie ʉgarique ʉmʉrecóo macajere Dio cʉ̃ ca-joorique ca-añupa,
ca-ĩiwã Jesúre.
32 To bairo na ca-ĩiro,
oco bairo na ca-ĩi yʉʉwĩ Jesú:
—Cariapena mʉjaare yʉ ĩi:
Moisé ʉgarique ʉmʉrecóo macaje majuu na ca-jooquẽjupi.
Yʉ Pacʉ maca ʉgarique ʉmʉrecóo macaje majuure ca-joʉ ãmi,
caroare.
33 Dio ʉgarique catícõa aninucurije ca-joorije uniere joʉ yʉre ca-joowĩ ʉmʉrecóopʉ ca-ãnacʉre ati yepa macana tʉpʉ,
na ca-ĩiwĩ Jesú.
34 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Ʉpaʉ,
tie ʉgarique jãare joocõa aninucuña,
cʉ̃ ca-ĩiwã.
35 To bairo na ca-ĩiro:
—Yʉna yʉ ãa ʉgarique catícõa aninucurijere ca-joʉ.
Yʉre ca-apiʉjarã ñigo riaquetigarãma.
Yʉre ca-api nʉcʉbʉgorã ñeme jipiquetigarãma.
To bairo na ĩi,
yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre ñe unie rʉjaquetigaro na ca-ani wariñuu anipere ĩi buio majioʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
To bairo ĩi oco bairo na ca-ĩinemowĩ tunu:
36 —Ca-jʉgoye mʉjaare yʉ ĩibapʉ:
Yʉre tʉjʉbana quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe.
37 Yʉ Pacʉ,
“Cʉ̃re api nʉcʉbʉgogarãma yʉ Macʉre,”
cʉ̃ ca-ĩirã nipetirã yʉre api nʉcʉbʉgogarãma.
Yʉre na ca-api nʉcʉbʉgoro na booqueticõa yʉ baiquetigʉ.
38 Ʉmʉrecoopʉ ca-ãnacʉ yʉ cá-apʉ́ yʉre ca-jooricʉ cʉ̃ ca-boorijere átigʉ.
Yʉ majuuna yʉ ca-boorije átigʉ mee yʉ cá-apʉ́.
39 Yʉ Pacʉ yʉre ca-jooricʉ yʉre cʉ̃ ca-jooricarãre na ca-yajiro booquẽemi.
To bairi ati ʉmʉrecóo ca-petiro nare yʉ ca-tunu catíoro boomi.
40 Yʉ Pacʉ oco bairo camaja na cá-áti majuupe macare boomi:
Camaja nipetirã yʉ ca-aniere ca-majirã,
caroaro yʉre ca-tʉgooñarã,
yʉre ca-nʉcʉbʉgorã na ca-catícõa aninucupere boomi.
To bairi ati ʉmʉrecóo ca-petiro nare yʉ tunu catíogʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
41 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã judío maja ʉparã cʉ̃ ca-wada paiyuparã.
Jesú,
“Ʉmʉrecoo macaje ʉgarique majuu yʉ ãa,”
cʉ̃ ca-ĩiro apirã oco bairo cʉ̃ ca-wada pai coteyuparã:
42 —Ani Jesúna ãmi.
José macʉna ãmi.
Cʉ̃ pacʉ,
cʉ̃ paco mani ca-majirã jeto ãma.
¿Nope ĩi ʉmʉrecóopʉ ca-ãnacʉ yʉ ca-rui apʉ́ cʉ̃ ĩití?
43 To bairo na ca-ĩiro apii oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Yʉre wada paiqueticõaña.
44 Jicãʉ maca cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-booro yʉre apiʉja majiquẽemi.
Yʉ Pacʉ yʉre na ca-nʉcʉbʉgopere cʉ̃ ca-joorã jeto yʉ apiʉja majima.
Yʉre ca-apiʉjarãre ati ʉmʉrecóo ca-petiro na yʉ tunu catíogʉ.
45 Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana oco bairo ca-ucayupa:
“Dio nipetirãre na majiogʉmi cʉ̃ yere.”
To bairi nipetirã yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-buiorijere ca-api nʉcʉbʉgorã yʉre apiʉjama.
46 Jicãʉ maca yʉ Pacʉ Diore ca-tʉjʉricʉ maami.
Cʉ̃ mena ca-ãnacʉ jicãʉna yʉ ãa cʉ̃ ca-tʉjʉricʉ.
47 Cariape mʉja yʉ ĩi.
Yʉre ca-nʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma.
48 Yʉna yʉ ãa ʉmʉrecóo macaje ʉgarique majuure catícõa aninucuriquere ca-joʉ.
To bairi ca-catícõa aninucurijere yʉ joo.
49 Mʉja ñicʉ jãa camaja na ca-aniquẽtopʉ,
ñee manopʉ maná na ca-ĩrije ʉgariquere ca-ʉgayupa Dio na cʉ̃ ca-joorijere.
Tiere ʉgabana quena ca-bai yaji peticoajupa.
50 Yʉ maca,
ape wame ʉgarique ʉmʉrecóo macaje macare mʉjaare yʉ buio.
Tiere ca-ʉgarã catícõa aninucugarãma.
51 Yʉna yʉ ãa tie ʉgarique ʉmʉrecóopʉ ca-rui atácʉ.
Tiere ca-ʉgarã catícõa aninucugarãma.
Ʉgarique yʉ ca-joorije yʉ rupaʉ ãa.
Ati yepa macana na ca-catícõa aninucuparore bairo ĩi atie ʉgariquere yʉ joogʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
Caroorije mani cá-átie wapa cʉ̃ rupaʉpʉre manire cʉ̃ ca-bai yajibojapere ĩi,
na ca-ĩi buiobami Jesú tiere.
52 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã judío maja ʉparã oco bairo ca-ame ĩi wada netowã:
—¿Ani dope bairo cʉ̃ rupaʉre manire cʉ̃ ʉga rotibocʉtí?
53 To bairo na ca-ame ĩiro oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Cariapena mʉja yʉ ĩi.
Yʉ rupaʉre ʉgaquẽna,
yʉ riíre etiquẽna mʉja catícõa aninucuquetigarã.
54 Yʉ rupaʉre ca-ʉgarã maca,
yʉ riíre ca-etirã maca catícõa aninucugarãma.
Na ca-bai yajiricaro bero ati yepa ca-petiro nare yʉ tunu catíogʉ.
55 Yʉ rupaʉ ʉgarique majuu ãa.
Yʉ rií etirique majuu ãa.
Tie ʉgarique ati yepa macajere bairo aniquẽe.
To bairi petiquetigaro.
56 Yʉ rupaʉre ca-ʉgarã,
yʉ riíre ca-etirã yʉ mena macanana ãma naa.
Yʉ quena na menana yʉ ãa.
57 Yʉ Pacʉ,
yʉre ca-jooricʉ catícõa aninucumi.
Cʉ̃ jʉgori yʉ ãa.
To bairi yʉ rupaʉre ca-ʉgarã yʉ jʉgori catícõa aninucugarãma.
58 Ʉmʉrecoopʉ macaje ʉgarique majuu ca-rui atáje yʉ buio.
Atie ʉgarique maná ca-wame cʉtaje,
mʉja ñicʉ jãa na ca-ʉgariquere bairo aniquẽe.
Tie manáre ʉgabana quena ca-bai yaji peticoajupa naa.
Yʉ rupaʉre ca-ʉgarã maca catícõa aninucugarãma,
ca-ĩiwĩ Jesú.
59 Atiere Capernaumpʉ judío maja na neñapo buerica wiipʉ to bairijere na ca-ĩi buiowĩ Jesú.
Palabras de vida eterna
60 Jesúre ca-ʉjarã to bairo cʉ̃ ca-buiorijere apirã oco bairo ca-ĩiwã:
—Atie cʉ̃ ca-buiorije majirio neto.
Noa tiere api puo majiquetiborãma.
61 To bairo na ca-ĩrijere majii oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—¿To bairo yʉ ca-ĩi buiorijere mʉja api tʉjooquẽetí?
62 ¿Dope bairo mʉja tʉgooñabocʉtí ca-jʉgoye yʉ ca-ãnatopʉ yʉ ca-tunu wamʉ aáto mʉja ca-tʉjʉata?
63 Catíriquere mani ca-cʉgoro mani rupaʉ catí.
Catíriquere mani ca-cʉgoquẽto mani rupaʉ wapa maa.
Mepʉ yʉ ca-buioeje ʉgarique,
etirique maca yeri macaje ãa.
Ca-catícõa aninucurijere ca-joorije ãa.
64 Jicãarã mʉja mena macana yʉ ca-buiorijere api nʉcʉbʉgoquẽema,
ca-ĩiwĩ Jesú.
Ca-maji tʉgawĩ Jesú cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgoquetiparãre.
Cʉ̃re ca-ñeeparãre na ca-wadajãpaʉ quenare ca-maji tʉgawĩ.
65 Oco bairo ca-ĩiwĩ Jesú tunu:
—To bairo jicãarã yʉre mʉja ca-nʉcʉbʉgoquẽto maca,
mepʉ mʉjaare yʉ ca-ĩie wamere bairona yʉ ĩi tunu:
Jicãʉ maca cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-booro yʉre apiʉja majiquẽemi.
Yʉ Pacʉ yʉre na ca-api nʉcʉbʉgoro cʉ̃ cá-átana jeto yʉre apiʉja majima,
ca-ĩiwĩ Jesú.
66 To bairo cʉ̃ ca-buiorijere api tʉjooquetibana capaarã cʉ̃re ca-ʉjabatana cʉ̃ ca-ʉja janacõawã.
67 To bairo cʉ̃ na ca-ʉja janaro tʉjʉʉ Jesú cʉ̃ buerãre oco bairo jã ca-ĩi jeniñawĩ:
—¿Mʉja quena yʉre mʉja aáweogatí?
68 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉwĩ Simón Pedro:
—Ʉpaʉ,
¿noa macare jã ʉjabocʉtí?
Mʉ jeto mʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre catícõa aninucuriquere mʉ buio.
Noo apeĩ jã ca-api nʉcʉbʉgopaʉ mácʉmi.
69 To bairi mʉrena jã nʉcʉbʉgo tʉga.
“Jicãʉna mʉ ãa caroaʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,”
mʉre jã ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgo,
cʉ̃ ca-ĩiwĩ Simón Pedro.
70 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro,
Jesú jã ca-ĩiwĩ:
—Doce majuu yʉ mena ca-aniparãre mʉjaare yʉ ca-bejewʉ.
To bairo mʉjaare yʉ ca-bejerique to ca-anibato quena jicãʉ mʉja mena macacʉna Sataná yaʉ ãmi yua.
71 To bairo ĩi Simón,
Iscariote macʉ,
Judas Iscariotere cʉ̃ ĩi ca-ĩiwĩ Jesú.
Judas jã mena macacʉ anibacʉ quena cabero Jesúre ca-ñeeparãre ca-wadajãwĩ.