Jesús sana al paralítico de Betesda
5
Ca-rotibojaʉ macʉre cʉ̃ ca-netooro bero Jesú judío maja na boje rʉmʉ ca-anopʉ tʉjʉ aácʉ Jerusalén'pʉ ca-tunu aámi yua.
2 Ti maca Jerusalén ʉ̃ta mena ʉmʉaro jani jãarica maca ca-ãmʉ.
Ti janiropʉre jicã jope oveja ca-wamecʉti jope ca-ãmʉ.
Ti jope tʉ ujagarã na ca-quenoorica coro pairi coro ca-ãmʉ.
Ti coro hebreo ye mena Betesda ca-wamecʉpʉ.
Ti coro tʉpʉre jicã wamo canacã arʉari ca-biaya mani arʉari ca-ãmʉ.
3-4 Ti arʉaripʉre capaarã ca-riarã yepapʉ ca-cuñawã.
Capea ca-tʉjʉ majiquẽna,
cá-aá majiquẽna,
ca-rooye tuaricarã quena ca-ãma.
Rupaʉri ca-bʉʉrã quena ca-ãma.
Ti coropʉre majiña mano jicãniri Dio tʉ macacʉ ca-rui ejanucuñupʉ.
Rui ejari ocore to ca-wãrero cá-átinucuñupʉ.
To bairo cʉ̃ cá-áto bero ti coropʉ ca-roca ñua jʉgoʉre cʉ̃ riaye ca-netonucuñupe.
To bairi Dio tʉ macacʉ ángel ocore to ca-wãrero cʉ̃ cá-áto coterã topʉ ca-cuñawã.
5 Topʉre jicãʉ ca-riaʉ ca-ãmi.
Treinta y ocho cʉmari to bairona ca-riayecʉcʉ ca-ãmi.
6 To bairi Jesú ti coro tʉpʉ neto aácʉ topʉ ca-cuñaʉre ca-tʉjʉwĩ.
Yoaro cʉ̃ ca-riayecʉto tʉjʉri cʉ̃ ca-ĩi jeniñawĩ Jesú:
—¿Mʉ riaye ca-netoro mʉ bootí?
cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesú.
7 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Jesúre ca-ĩi yʉʉwĩ ca-riaʉ:
—Ʉpaʉ,
yʉre cá-átinemoʉ máni majuucõami.
To canacã nina oco ca-wãreri paʉ ti coropʉ yʉ ca-jañagaro aperã yʉ jʉgoye jañanucuma,
cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesúre.
8 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Wamʉnʉcaña.
Mʉ ca-cuñari ajerore ne aácʉja,
cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesú.
9 To bairo cʉ̃ ca-ĩirona ca-ñuucoami.
Meere,
ca-ñuʉ aniri wamʉnʉca,
cʉ̃ ca-cuñari ajerore nee,
cá-aá jʉgowĩ.
Cʉ̃ ca-netori rʉmʉ sábado ca-ãmʉ,
judío maja na ca-yerijãnucuri rʉmʉ.
10 To bairi Jesú cʉ̃ ca-netoo catíoricʉ cʉ̃ ca-cuñari ajerore cʉ̃ ca-ne aáto tʉjʉrã judío maja ʉparã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã:
—¿Nope ĩi yucʉ yerijãrica rʉmʉ to ca-anibato quena mʉ ca-cuñari ajerore mʉ ne aáteñatí?
To bairo manire ca-rotiquẽtie ãa.
11 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩi yʉʉwĩ ca-riabatacʉ:
—Yʉre ca-riaye netooecʉ,
“Mʉ ca-cuñari ajerore ne aácʉja,”
yʉ ĩiwĩ,
na ca-ĩiwĩ.
12 Oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã tunu:
—¿Ñamʉ majuu to bairo mʉre cʉ̃ áti rotirí?
13 Jesúre ca-majiquẽcʉ ca-ãmi mai ca-riabatacʉ.
Jesú maca cʉ̃re cʉ̃ netoo yaparo capaarã camaja watoapʉ cá-aá ajuyacoami Jesú.
To bairi Jesúre ca-tʉjʉ majiquẽmi ca-riaye cʉtibatacʉ.
14 Cabero Jesú maca Dio wiipʉ ca-riabatacʉre bʉga ejaʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwĩ:
—Caroare mʉ ápa.
Meere ca-netooricʉpʉ mʉ ãa.
Caroorije mʉ átinemoquẽpa.
Caroorije mʉ cá-átinemoata netoro rooro majuu mʉ baigʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
15 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩiro apii judío maja ʉparãre ca-buioʉ aájupʉ:
—Yʉre ca-netoo catíoricʉ Jesú ca-wamecʉcʉ ãmi.
16 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã judío maja ʉparã Jesú sábado ca-ano camajare cʉ̃ ca-netoorique quetire ca-majiñuparã.
To bairi cʉ̃re punijinirã cʉ̃ ca-jĩagayupa.
17 To bairo na ca-bairo oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Yʉ Pacʉ caroa macajere cá-átinucuʉ ãmi.
Yʉ quena cʉ̃re bairo caroa macajere yʉ átinucu.
18 Judío maja,
sábado ca-ano ca-riarãre na netoʉ áti rotiquetaje áami Jesú ĩirã cʉ̃ ca-jĩagawã.
Cabero,
“Dio yʉ Pacʉ ãmi,”
cʉ̃ ca-ĩrijere apirã netobʉjaro cʉ̃ ca-jĩagawã.
“To bairo ĩi,
‘Dio mena jicãro ca-ãcʉ̃ yʉ ãa,’
ĩi áami,”
ca-ĩiwã judío majare ca-jʉgo ãna.
La autoridad del Hijo de Dios
19 To bairo na ca-ame ĩiro oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Cariape majuu mʉjaare yʉ buiogʉ.
Yʉ Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majuuna áti iñooriquere yʉ áti majiquẽe.
Yʉ Pacʉ cʉ̃ cá-átigarijere majiri cʉ̃ ca-rotirije mena jeto tiere yʉ áti maji.
Nipetirije yʉ Pacʉ yʉ cá-átipe cʉ̃ ca-booro majiri tiere yʉ átinucu.
20 Yʉ Pacʉ yʉre maii nipetirije cʉ̃ cá-átinucurijere yʉ iñoomi.
Yucʉacã cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ yʉ ca-netooeje netoro yʉ áti iñoo rotigʉmi caberopʉre.
Tiere mʉja tʉjʉ acʉa majuucõagarã.
21 Yʉ Pacʉ camaja ca-bai yajiricarãre tunu catíocoami.
Cʉ̃re bairona yʉ quena yʉ ca-tunu catíogarãre na yʉ tunu catíogʉ.
22-23 Yʉ Pacʉ camajare na tʉjʉ bejequẽemi.
Yʉ macare camajare yʉ tʉjʉ beje rotimi.
Camaja yʉ Pacʉre nʉcʉbʉgoma.
To bairo cʉ̃ na ca-nʉcʉbʉgorore bairona yʉ quenare na nʉcʉbʉgoato ĩi to bairona yʉre tʉjʉ beje rotimi.
Yʉre cá-áti nʉcʉbʉgoquẽna yʉ Pacʉ yʉre ca-jooricʉ quenare áti nʉcʉbʉgoquẽema.
24 Cariapena mʉjaare yʉ ĩi.
Yʉ ca-buiorijere ca-apirã,
Dio yʉre ca-jooricʉre ca-nʉcʉbʉgorã catícõa aninucugarãma.
Popiyeye ecooquetigarãma.
Ca-popiye tamuoboricarã anibana quena catícõa aninucurique cʉgo tʉgama,
meere.
25 Cariape yʉ ĩi tunu.
Petoacã rʉja camaja yʉre na ca-apiʉjaparo.
Meere,
yʉre na ca-apiʉjari yʉtea ani tʉga.
Yʉre ca-apiʉjaquẽna maca ca-bai yajiricarãre bairona ãma.
Yʉ ca-buiorijere ca-apirã maca tiere ána catícõa aninucugarãma.
26 Yʉ Pacʉ camajare ca-anicõa aninucurijere ca-joʉ ãmi.
To bairi yʉ quenare camajare ca-anicõa aninucurijere na yʉ ca-jooro yʉ rotimi.
27 Camajare ca-bejei mʉ anigʉ,
yʉ ca-ĩi cũuwĩ Dio yʉre.
To bairi camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri camajare yʉ bejenucu.
28 To bairo yʉ ca-ĩrijere apirã acʉaqueticõaña.
Jicã rʉmʉ nipetirã ca-bai yajiricarã quena yʉ ca-buiorijere apigarãma.
Tiere apirã maja operipʉ ca-anibatana tunu catícoagarãma tunu.
29 Caroaro cá-átinucuricarã ca-catícõa ãna aninucugarãma.
Caroorije cá-átana macare na popiyeyegʉmi Dio,
nare tunu catíori.
Pruebas de la autoridad de Jesús
30 ’Yʉ majuu jicãʉna camajare yʉ beje majiquẽe.
Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-booro cʉ̃ ca-rotirore bairona yʉ beje maji.
Yʉ majuuna yʉ ca-booro yʉ cá-átigarijere yʉ átiquẽe.
Yʉ Pacʉ yʉre ca-jooricʉ cʉ̃ ca-boorijere yʉ áa.
To bairi yʉ cá-átie cariape ãa.
31 Yʉ cá-áti aniere,
“Caroa jeto ãa,”
yʉ majuuna yʉ ca-ĩibato quena,
“Cariape ĩimi,”
yʉre mʉja ĩi nʉcʉbʉgo majiquetiborã.
32 Apeĩ ãmi yʉ cá-áti aniere,
“Caroa jeto ãa,”
ca-ĩi.
To bairo ca-ĩi yʉ Pacʉ ãmi.
“Mʉ cá-áti anie caroa jeto ãa,”
yʉre cʉ̃ ca-ĩrije cariapena ãa.
To bairi yʉre cʉ̃ ca-ĩrijere mʉja ca-api nʉcʉbʉgope anibapa.
33 Juan ca-bautisari majocʉpʉre yʉ ca-bairijere mʉja ca-jeniña roti jooyupa.
Cariape majuu mʉjaare ca-yʉʉyupi cʉ̃a.
34 Yʉ ca-bairijere,
“Caroa majuu ãa,”
camaja yʉre na ca-ĩipere macaʉ mee yʉ áa.
Caroorije mʉja cá-átie wapare mʉjaare Dio cʉ̃ ca-netoobojape macare yʉ boo.
To bairo boʉ atiere mʉjaare yʉ buio.
35 Juan ca-jĩa buju jʉgori majocʉre bairona ca-ãmi.
Ca-jĩa bujurica ca-ʉ̃ʉ bujuro caroaro buju.
Tia jĩa bujurica ca-ʉ̃ʉ bujurore bairona ca-ãmi Juan caroaro yʉ ye quetire buioʉ.
Cʉ̃ ca-buiorijere apirã jicã rʉmʉriacã jeto tiere mʉja ca-api wariñuuwʉ.
36 Yʉ cá-áti iñoorije maca Juan cʉ̃ ca-buiorique netoro ca-anie ãa.
Yʉ cá-áti iñoorije yʉ Pacʉ cʉ̃ cá-áti rotirique ãa.
To bairo yʉ cá-áti iñoorije tʉjʉri cariapena,
“Mani Pacʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi,”
yʉre mʉja ca-ĩi majipe anibajupa.
37 Yʉ Pacʉ,
yʉre ca-jooricʉ yʉ ca-aniere caroaro buiomi.
Dio cʉ̃ ca-wadarijere mʉja ca-apiquetibato quena,
cʉ̃ ca-baurijere mʉja ca-tʉjʉquetibato quena to bairona yʉre buiomi yʉ Pacʉ.
38 Yʉre ca-jooricʉre mʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
To bairi cʉ̃ ca-buiorijere mʉja apiʉjaquẽe.
39 Catícõa aninucuriquere jã bʉgagarã ĩirã Dio ye queti ucarica pũurore nʉcʉbʉgorique mena mʉja buecõa aninucu.
Ti pũuro ca-ĩrijere buerã yʉ ye quetirena mʉja buenucubapa.
40 Catícõa aninucuriquere boobana quena yʉre mʉja api nʉcʉbʉgogaquẽe.
41 ’Camaja,
“Caroaro majuu ca-buioʉ ãmi,”
yʉ na ca-ĩiro yʉ macaquẽe.
42 Mʉja yeripʉre caroaro yʉ tʉjʉ maji.
Diore mʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
43 Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-rotiro mena yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉre.
To bairo yʉ ca-baibato quena yʉre mʉja booquẽe.
Aperã maca mʉja tʉpʉ na majuuna na ca-booro mena ca-ejarã na ca-anibato quena caroaro nare mʉja apiʉja na macare.
44 Aperã,
“Caroarã mʉja ãa,”
mʉjaare na ca-ĩrijere seeto mʉja boo.
Dio jicãʉ ca-ãcʉ̃ maca,
“Caroarã mʉja ãa,”
mʉjaare cʉ̃ ca-ĩipe macare mʉja macaquẽe.
To bairo ca-bairã aniri dope bairo yʉre mʉja áti nʉcʉbʉgo majiquẽe.
45-46 “Yʉ Pacʉ Diopʉre,
‘Ñuuquẽema,’
manire ĩi wadajãgʉmi,”
yʉre ĩi tʉgooñaqueticõaña mʉjaa.
Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ maca,
“Ñuuquẽema,”
Diore mʉja ĩiboʉmi.
“Cʉ̃ ca-ucarique cõo apiʉjarã Dio tʉpʉ mani aágarã,”
mʉja ĩi tʉgooñabapa.
Cʉ̃ ca-ucarique yʉ ye quetina ca-ãmʉ.
To bairi cʉ̃ ca-ucariquere ca-apiʉjarã majuu mʉja ca-ãmata yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoborã.
To bairi Moisé cʉ̃ ca-ucariquere ca-api nʉcʉbʉgorã majuu mʉja ca-aniquẽto maca,
“Ñuuquẽema,”
mʉja ĩiboʉmi Moisé.
47 Yʉ ye quetire cʉ̃ ca-ucariquere mʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
To bairi yʉ ca-buiorije quenare mʉja apiʉjaquẽe,
na ca-ĩiwĩ Jesú.
