Los hermanos de Jesús no le creían
7
Jesú camajare to bairo na cʉ̃ ca-buioro bero Galilea yepapʉre ca-ani teñawĩ.
Judea yepapʉre cá-aágaquẽmi mai topʉ ca-ãna judío maja cʉ̃ na ca-jĩagaro maca.
2 Ti paʉ ca-ano judío maja na ñicʉ jãa wiiriacã camaja máni paʉpʉ na ca-aninucuñariquere tʉgooña ʉjagarã cá-ámá.
To bairi ti boje rʉmʉ ca-aniparo jʉgoyeacã Jesú bairã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã:
3 —Atopʉ tuaquẽja.
Judeapʉ aácʉja,
topʉ macana mʉre ca-tʉjoorã quena mʉ cá-áti iñoorijere na tʉjʉato ĩi.
4 Nii apeye uniere cá-áti majii ucʉ̃ aperã na ca-tʉjʉrona ácʉmi,
camaja yʉre na majiato ĩi.
Ca-yajioropʉ áti iñooquetiboʉmi.
Mʉa cá-áti iñoʉ mʉ ãcʉ̃.
To bairi camaja nipetirã mʉre na majiato ĩi,
baujaro áti iñoʉja camaja capaarã na ca-tʉjʉ jooropʉ,
ca-ĩiwã.
5 Cʉ̃ bairã anibana quena,
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi Jesú,”
cʉ̃ ca-ĩi nʉcʉbʉgoquẽma.
To bairi oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
6 —Noo yʉ ca-booro yʉ aá majiquẽe.
Yʉ Pacʉ rooro yʉ ca-tamuopere rotiquẽemi mai.
Mʉja maca noo mʉja ca-booro mʉja aá maji.
7 Ati yepa macana Diore ca-apiʉjaquẽna mʉjaare tʉjʉtee majiquẽema.
Yʉ macare yʉ tʉjʉteebʉjama,
“Caroorije cá-ána mʉja ãa,”
na yʉ ca-ĩrije jʉgori.
8 Mʉja jetona boje rʉmʉre tʉjʉrãja.
Topʉ yʉ cá-aápa paʉ majuu aniquẽe mai.
To bairi yʉ aáquẽe yʉa,
ca-ĩiwĩ Jesú.
9 To bairo na ĩi,
Galileapʉna ca-tuacõawĩ.
Jesús en la fiesta de las chozas
10 To bairi cʉ̃ bairã Jerusalén'pʉ boje rʉmʉ ca-tʉjʉrã aáma.
Na beropʉ Jesú quena boje rʉmʉ recomacapʉ ca-ani nutuati paʉpʉ cá-aámi.
Camaja capaarã cʉ̃ na ca-tʉjʉ jooropʉ cá-aáquẽmi paro.
Cʉ̃re na ca-tʉjʉ majiqueti paʉ maca cá-aámi.
11 To bairi ti boje rʉmʉ ca-ano judío maja ʉparã Jesúre macarã,
“Jõo ca-aniepaʉate ¿noopʉ cʉ̃ anicʉtí?”
ca-ĩiñuparã.
12 Topʉ ca-ãna paarãacã camaja Jesú cʉ̃ ca-aniere ca-ame ĩi wada netowã.
“Caroaʉ ãmi,”
cʉ̃ ca-ĩiñuparã jicãarã.
Aperã maca,
“Caroaʉ me ãmi.
Camaja na ca-tʉgooña mawijioro cá-áti paii ãmi,”
ca-ĩiñuparã.
13 To bairi judío maja ʉparãre na uwirã nipetirã na ca-apijoropʉ,
“Caroaʉ ãmi Jesú,”
ca-ĩi wadaquẽma.
14 Jerusalén'pʉ boje rʉmʉ recomaca ca-ani atí paʉpʉ Jesú Dio wiipʉ jãa,
camajare na ca-buio jʉgowĩ.
15 Cʉ̃ ca-buiorijere apirã judío maja ʉparã ca-api acʉacoama.
—Ani ca-buequetacʉ anibacʉ quena ¿dope bairo to cõo cʉ̃ majití?
ca-ĩiwã.
16 To bairi Jesú na ca-ĩiwĩ:
—Yʉ ca-buiorije yʉ ye me ãa.
Yʉ Pacʉ,
yʉre ca-jooricʉ ye macaje maca ãa.
17 Noo Dio cʉ̃ ca-boorije cá-átigaʉ ucʉ̃ yʉ ca-buiorijere,
“Cariapena ãa,”
ĩi majigʉmi.
“Dio cʉ̃ ca-rotiro mena buiomi.
Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-booro mena buioquẽemi,”
ĩi majigʉmi.
18 Jicãʉ cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-booro camajare buioʉ,
yʉre na nʉcʉbʉgoato ĩina to bairona buiomi.
Apeĩ Dio cʉ̃ ca-rotiro mena ca-buioʉ maca camaja Diore na nʉcʉbʉgoato ĩi buiomi.
To bairo cá-ácʉ cariape buiomi.
Ca-ĩitoquẽcʉ ãmi.
19 Dio cʉ̃ ca-rotiriquere mʉjaare ca-jooyupi Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ.
To bairo cʉ̃ ca-joobato quena jicãʉ maca tie Dio cʉ̃ ca-rotiriquere mʉja átiquẽe.
To bairi ¿nope ĩirã yʉre mʉja jĩagatí?
na ca-ĩiwĩ Jesú.
20 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã:
—¿Noa mʉre na jĩagatí?
Wãtire ca-cʉgoʉ mʉ ãcʉ̃,
cʉ̃ ca-ĩiwã.
21 Jesú na ca-ĩiwĩ:
—Sábado,
yerijãrica rʉmʉ ca-ano cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ cá-aá majiro yʉ tʉjʉ acʉarã yʉre mʉja jĩaga.
22 ¿Ñeere ĩirã mʉja acʉatí?
Moisé circuncisión átajere mʉja cá-áti rotiyupi.
To bairo Moisé cʉ̃ ca-rotirije jʉgoye mʉja ñicʉ jãa nemoona to bairo cá-áti jʉgo ájupa.
Ape paʉra mʉja punaa na ca-buiari rʉmʉ bero jicã semana cõo sábado anigaro.
23 To bairi Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere cõoricaro átigarã circuncisión mʉja áa mʉja punaare sábado ca-anibato quena.
To bairo átibana quena sábado ca-ano jicãʉre cʉ̃ riaye yʉ ca-netooro tʉjʉrã ¿ñeere ĩirã yʉre mʉja tʉjʉ punijinití?
24 Yʉ ca-aniecʉtiere majiquetibana quena,
“Ñuuquẽemi,”
yʉre ĩi tʉgooñaqueticõaña.
Caroaro majirãpʉ yʉ ca-aniere caroaro mʉja ĩi majigarã,
na ca-ĩiwĩ Jesú.
Jesús habla de su origen
25 To bairo Jesú camajare cʉ̃ ca-ĩi buiori paʉ aperã Jerusalén macana oco bairo ca-ĩiwã:
—¿Anina na ca-jĩaganucuʉ cʉ̃ anibautí?
26 Nipetirã na ca-tʉjʉ jooropʉ camajare buioʉ áami.
Na ca-tʉjʉ majiropʉ camajare cʉ̃ ca-buiobato quena,
“Janaña,”
cʉ̃ ĩi tutiquẽema mani ʉparã.
To bairi,
“Ani Dio Macʉ cʉ̃ ca-jooricʉna ãcʉmi,”
¿cʉ̃re na ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgotí?
27 Ani,
“Dio joogʉmi jicãʉ cʉ̃ ca-bejericʉ,”
Dio ye quetire ca-buiorã ca-aniñaricarã na ca-ĩricʉ aniquẽcʉmi.
“Topʉ macacʉna ãmi,”
cʉ̃ mani ĩi maji.
Dio cʉ̃ ca-jooricʉ majuu cʉ̃ ca-ãmata,
“Topʉ macacʉ ãmi,”
mani ĩi majiquetiborã,
ca-ĩiwã.
28 Jesú yua camajare na cʉ̃ ca-ĩi buiori paʉ to bairo na ca-ĩi wadaro apii tutuaro mena na ca-ĩiwĩ yua:
—“Cʉ̃re jã maji,
cʉ̃ cá-atátopʉre jã maji,”
yʉre mʉja ĩibapa.
Jocarãna mʉja ĩi.
Yʉre ca-majiquẽna mʉja ãa.
Dio cariape cá-ácʉ yʉre ca-joowĩ.
To bairi yʉ majuuna yʉ ca-booro mena yʉ cá-atíquẽpʉ.
Dio maca cʉ̃ ca-jooepaʉ yʉ ãa.
Cariape ca-ĩi ãmi yʉre ca-jooricʉ.
Cʉ̃re ca-majiquẽna mʉja ãa.
29 Yʉ maca caroaro cʉ̃re yʉ maji,
cʉ̃ tʉpʉ ca-ãnacʉ aniri,
ca-ĩiwĩ Jesú.
30 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apigateerã cariapena presopʉ cʉ̃ ca-jõogabajuparã.
Rooro cʉ̃re na cá-átipe ca-rotiquẽjupi Dio mai.
To bairi cʉ̃ ca-ñee majiquẽjuparã.
31 Camaja capaarã cʉ̃ ca-nʉcʉbʉgowã.
Cʉ̃re nʉcʉbʉgori oco bairo ca-ame ĩiwã:
—¿Dio cʉ̃ ca-bejericʉ Cristo acʉ́ ani cʉ̃ cá-áti iñoorije netoro cʉ̃ áti majiquetibautí?
ca-ame ĩiwã.
Los fariseos mandan polisías a llevarse preso a Jesús
32 Fariseo maja maca,
“Ani Dio cʉ̃ ca-bejericʉna ãmi,”
camaja Jesú na ca-ĩi buioro ca-queti apiyuparã.
To bairi fariseo maja sacerdote maja ʉparã mena Dio wiire ca-coterã,
polisía maja Jesúre na ñeato ĩirã na ca-jooyuparã.
33 To bairi Jesú maca oco bairo na ca-ĩiwĩ camajare:
—Mʉja mena yoaroacã mee yʉ anigʉ.
Cabero yʉre ca-jooricʉ tʉpʉ yʉ aácoagʉ.
34 To bairi yʉre macabana quena yʉre mʉja bʉgaquetigarã.
Yʉ cá-aáti paʉpʉre mʉja aá majiquetigarã.
35 Judío maja ʉparã ca-ame ĩi jeniñawã:
—¿Noopʉ cʉ̃ aácʉatí ani,
“Yʉre mʉja bʉgaquetigarã,”
ca-ĩi?
¿Judío maja griego maja tʉpʉ cá-aá batericarãre cʉ̃ buio teñaʉ aácʉatí?
¿Griego maja quenare cʉ̃ buio teñaʉatí?
36 ¿Dope bairo ĩi,
“Yʉre macabana quena yʉre mʉja bʉgaquetigarã,”
manire cʉ̃ ĩití?
ca-ame ĩi jeniñañuparã.
Ríos de agua viva
37 Jesú na ca-boje rʉmʉ áti yaparori rʉmʉ ca-ano wamʉnʉca,
tutuaro mena camajare oco bairo na ca-ĩi buiowĩ:
—Oco etigarã,
yʉ tʉpʉ atí,
etirã ajá.
38 To bairi mʉja yeripʉre ria oco ca-uma yuaánucucõarore bairona anigaro,
Dio ye queti ucarica pũuripʉ ca-ĩricarore bairona mʉjaare yʉ ĩi buio,
ca-ĩiwĩ Jesú.
To bairo na ĩi,
mʉja yeripʉ caroa anicõa aninucugarã yʉre apiʉjaya ĩigʉ,
ca-ĩiwĩ Jesú.
39 Oco ca-uma yuaánucucõarije buioʉ Espíritu Santore cʉ̃ ca-bairijere ĩi buioʉ ca-ĩiwĩ Jesú.
Cʉ̃a Espíritu Santona Jesúre ca-api nʉcʉbʉgorã menapʉre anigʉmi ĩi,
ca-ĩiwĩ.
Espíritu Santo cʉ̃ cá-atíparo jʉgoye ca-ãmʉ mai.
Jesú ca-bai yajiricʉ ca-tunu catíipʉ ʉmʉrecóopʉre cʉ̃ ca-aniparopʉre ca-tunu aáquẽmi mai.
To bairi Espíritu Santo jã menapʉre anigʉ cá-atíquẽmi mai.
División entre la gente
40 Aperã Jesú cʉ̃ ca-buiorijere apirã oco bairo ca-ĩiwã:
—Cariapena ãa,
ani,
“Dio ye quetire ca-buioʉ majuu atígʉmi,”
tirʉmʉpʉ macana na ca-ĩiñaricʉna ãmi Jesú,
ca-ĩiwã.
41 Oco bairo ca-ĩiwã aperã tunu:
—Ani,
“Dio joogʉmi caroaʉ majuu cʉ̃ ca-bejericʉre Cristo,”
na ca-ĩricʉna ãcʉmi,
ca-ĩiwã.
Aperã maca:
—Dio cʉ̃ ca-joʉna cʉ̃ ca-ãmata Galilea macacʉ aniquetiboʉmi.
42 Dio ye queti ucarica pũuropʉ oco bairo ĩrica wame ãa:
“Dio cʉ̃ ca-joʉ David ãnacʉ pãrami aniri cʉ̃ ãnacʉ cʉ̃ ca-ãna maca macacʉ,
Belén macacʉ anigʉmi.
Cʉ̃ pãrami ca-ani buipeaʉpʉ anigʉmi,”
ĩi ucarique ãa,
ca-ĩiwã aperã.
43 Camaja Jesúre jicãro cõo ca-tʉgooñaquẽma.
To bairi ricati jeto ca-tʉgooñawã.
44 Aperã presopʉ cʉ̃ jõogarã cʉ̃ ca-ñeegawã.
Cʉ̃ ñegabana quena cʉ̃ ca-ñee aáquẽma mai.
Las autoridades no creen en Jesús
45 Dio wii ca-coterã polisía maja maca fariseo maja tʉpʉ,
sacerdote maja ʉparã tʉpʉ cá-aáma tunu.
Topʉ na ca-ejaro tʉjʉrã oco bairo na ca-ĩiwã sacerdote maja ʉparã:
—Jesúre cʉ̃ ñeeña ĩirã mʉjaare jã ca-joobapʉ.
¿Nope ĩirã cʉ̃re mʉja ñe atíquẽtí?
ca-ĩiñuparã.
46 Polisía maja maca oco bairo na ca-ĩi yʉʉyuparã:
—Jicãʉ maca cʉ̃re bairo ca-ĩi buioʉre jã apiñaqueti majuucõanucu,
ca-ĩiwã.
47 Fariseo poa macana oco bairo na ca-ĩiñuparã tunu:
—¿Mʉja quena cʉ̃ ca-ĩitorijere mʉja apiʉjatí?
48 Caroaro api majiña.
Jicãʉ maca ʉpaʉ ca-ãcʉ̃ o fariseo majocʉ ucʉ̃ cʉ̃ api nʉcʉbʉgoquẽema.
49 Cʉ̃ ca-buiorijere ca-api nʉcʉbʉgorã Dio cʉ̃ ca-rotiriquere ca-majiquẽna jeto ãma.
To bairi rooro baigaro nare,
ca-ĩiñuparã.
50 Nicodemo,
ñamipʉ Jesúre ca-tʉjʉ ejaricʉ fariseo maja mena macacʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ cʉ̃a:
51 —Manire ca-rotirije oco bairo mani roti:
Camajocʉ rooro cʉ̃ cá-átiere caroaro majiquetibana quena,
cʉ̃ ca-buioquẽtona cʉ̃ ca-popiyeyequetipe ãa.
Cʉ̃ ca-buioro bero,
roorije cʉ̃ cá-átaje majiri bero cariapena cʉ̃ ca-popiyeyepe ãa,
na ca-ĩiñupʉ Nicodemo.
52 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Mʉ quena Galilea macacʉ mʉ ãtí?
Dio ye queti ucarica pũuripʉ caroaro bueya.
Tiere caroaro bueri,
“Jicãʉ maca Dio ye quetire ca-buiori majocʉ Galilea macacʉ aniquẽemi,”
mʉ ĩi majigʉ,
ca-ĩiñuparã.
53 To bairo ame ĩri bero Jerusalén'pʉ boje rʉmʉ ca-ejaricarã na ye wiiripʉ ca-tunu peticoajuparã.
