Jesús enseña contra la hipocresía
12
Camaja capaarã Jesúre apigarã cʉ̃ tʉpʉ ca-neñapo ejayuparã.
Capaarã majuu aniri na majuuna ca-ame cʉtayuparã.
Mai,
cʉ̃ cabuerã jetorena na neopori na ca-buio jʉgoyupʉ Jesú:
—Fariseo maja na ya wame pan to wauato ĩirã levadura na ca-ĩrije tiepʉ na ca-ajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo ĩi,
fariseo maja na ca-buiori wame ca-ĩitorijere apiʉjaqueticõaña ĩi,
na ca-ĩiñupʉ.
2-3 —Na majimi Dio caroorije na cá-átiere.
Rooro na ca-ĩrije quenare majimi Dio.
Nipetiro na cá-áti rutirije to ca-anibato quena camaja nipetirã na ca-apijoro buiogʉmi Dio,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
A quién se debe tener miedo
4 ’Yʉ mena macanare oco bairo mʉjaare yʉ ĩi buio:
Mʉjaare ca-jĩagarãre na uwiqueticõaña.
Mʉja rupaʉrire jĩari bero dope bairo áti majiquẽema mʉja catíriquere.
5 To bairi Dio jetore caroaro cʉ̃ nʉcʉbʉgoya.
Jicãʉna ãmi mʉja catíriquere caroorã ya paʉpʉ peeropʉ ca-ree majii.
To bairi caroaro cʉ̃ nʉcʉbʉgoya.
6 ’Minia wapa maama.
To bairo ca-wapa mana na ca-anibato quena jicãʉ macare majiqueticõa átiquẽemi Dio minia quenare.
7 Mʉja macare minia netoro mʉja mai tʉjʉ cotemi Dio.
To bairi camaja rooro mʉjaare na cá-átigarijere tʉgooñarique pai uwiquẽja.
Mʉja poa wẽeriacã quenare tʉjʉ cõoña majimi Dio.
To bairo mʉja ca-bairijere caroaro ca-tʉjʉ cõoña majii aniri caroaro mʉja tʉjʉ cote majimi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Los que reconocen a Jesucristo delante de la gente
8 ’Yʉre mʉja ca-nʉcʉbʉgorijere aperãre na ĩi buioya.
“Jesú yʉ Ʉpaʉ ãmi.
Caroaʉ ãmi.
To bairi cʉ̃ ca-boorijere yʉ átigʉ,”
na ĩi uwiquẽja.
To bairo ca-ĩirã mʉja ca-ano,
“Yʉ mena macana ãma,”
yʉ ĩigʉ Dio tʉ macana ángel majare.
Cariapena mʉjaare yʉ ĩi.
9 Aperã maca bobobana,
“Jesúre ca-api nʉcʉbʉgorã jã ãa,”
ĩiquẽema.
To bairo ca-ĩirãre yʉ quena,
“Yʉ yarã me ãma,”
na yʉ ĩigʉ Dio tʉ macanare,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
10 ’Camaja caroorije yʉre ca-ĩi wada pairã na ca-anibato quena na majirio majimi Dio.
Dio Espíritu Santo macare caroorije cʉ̃re na ca-ĩi wadaro majirioquetigʉmi Dio Espíritu Santore na ca-wada pairijere,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
11 ’Aperã mʉja ñe aágarãma neñapo buerica wiiripʉ,
maca ʉparã tʉripʉ quenare,
na popiyeyeya ĩirã.
To bairo mʉjaare na cá-áto ʉparã mʉjaare na ca-jeniñapere,
na mʉja ca-yʉʉpere seeto tʉgooñarique paiqueticõaña.
“¿Dope bairo na mani ĩirãatí?”
ĩi tʉgooñaquẽja.
12 Na mʉja ca-ĩi yʉʉpere mʉjaare majiogʉmi Dio Espíritu Santo maca mʉjaare na ca-jeniña tutiri paʉna.
El peligro de las riquezas
13 Jesú camajare to bairo cʉ̃ ca-ĩi buiori paʉ jicãʉ camaja watoapʉ ca-ãcʉ̃ Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Jãare cabuei,
jã pacʉ ãnacʉ ye ca-ãnajere yʉ jʉgocʉ cʉ̃ ca-cʉgorijere ricawo nuni rotiya yʉre.
14 Jesú maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ:
—“Dio cʉ̃ cũuricʉmi apeye uniere ca-rotipaʉre o jã ca-ame wada netorijere ca-buio matabojapaʉre,”
yʉre ĩi tʉgooñaqueticõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
15 To bairo cʉ̃ ĩi,
topʉ ca-ãna nipetirãre na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú tunu:
—Caroaro api majiña.
Apeye unie pairo tʉjʉ boo netoqueticõaña.
Apeye unie pairo to ca-anibato quena mʉja ca-ani wariñuuro átiquẽto.
16 To bairo na ĩi,
ati wame mena na ca-ĩi buio majioñupʉ Jesú tunu:
—Jicãʉ apeye unie capee ca-cʉgoʉ caroa yepa oterica yepa ca-cʉgoyupʉ.
Ti yepa cʉ̃ ca-oterica yepa pairo majuu ca-rica cʉjupe cʉ̃ ca-oterique.
17 Capee ca-ricacʉto tʉjʉʉ,
oco bairo ca-ĩi tʉgooñañupʉ:
“¿Dope bairo yʉ ácʉati atie capee ca-rica cʉtiere?
Noopʉ yʉ ca-cũparo maa,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
18 To bairo ĩi tʉgooña,
oco bairona ca-ĩi tʉgooña bʉga quenooñupʉ:
“Yʉ ʉgarique cũurica wiirire yʉ reecõagʉ,
ape wiiri capaca wiiri macare átigʉ.
Ti wiiri áti yaparoʉ topʉ yʉ ca-oterique ricare noo,
yʉ apeye unie yʉ ca-cʉgorije nipetirijere yʉ cũugʉ.
19 To bairo yʉ cá-áto yoaro petiquetigaro to bairo yʉ cá-áti quenoo cũurique.
To bairi yʉ yerijãgʉ.
Yerijã,
caroa ʉga,
eti,
wariñuu yʉ áticõa anigʉ,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
20 To bairo cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñaro tʉjʉri Dio maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
“Mʉ tʉgooña majiqueti majuucõa mʉa.
Ati ñamina mʉ bai yajicoagʉ.
Bai yajiri bero mʉ ca-cʉgobatajere mʉ cʉgo wariñuu majiquetigʉ.
Aperã maca tiere cʉgo ʉjagarãma,”
cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ Dio,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
21 Ti wamere queti buio majio yaparo oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—To bairona ãmi jicãʉ Diore ca-tʉgooñaquẽcʉ apeye unie jetore ca-mai jee cũu cʉgoʉ.
Ca-bopacoʉre bairo cʉ̃ tʉgooña tʉjʉmi Dio maca cʉ̃ ucʉ̃re,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Dio cuida a sus hijos
22 To bairo na ĩi yaparo cʉ̃ cabuerãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—Ape wame mʉjaare yʉ ĩigʉ:
Ati yepa macajere seeto tʉgooñaqueticõaña.
Dope bairo mʉja ca-baipere,
mʉja ca-cʉgopere,
mʉja ca-ʉgapere,
mʉja ca-jañapere nipetiro tʉgooñarique paiqueticõaña.
23 Dio manire ca-rupeoricʉ aniri mani ca-ʉgapere,
mani ca-jañapere mani joo majimi tie quenare.
24 Miniare na tʉgooñaña.
Ca-oterã me ãma naa.
“Mani ca-oterije ca-ricacʉto tiere mani ʉgagarã,”
ca-ĩirã me ãma.
Na ca-ʉgape quenoo cũurica wiiri ca-anipe quenare ca-cʉgorã me ãma.
To bairo ca-bairã na ca-anibato quena na nuumi Dio.
To bairi mʉja quenare mʉja cotegʉmi Dio,
miniacã netoro cʉ̃ cá-máirã mʉja ca-ano maca.
25 Ʉmʉabʉjaro mʉja bʉcʉanemo aá majiquẽna,
seeto tʉgooñabana quena.
26 To bairi wame cá-áti majiquẽna aniri apeye unie quenare ca-tʉgooñarique paiquetiparã mʉja ãa.
27 ’Oóre tʉgooñaña.
Paaquẽtona bʉcʉa,
owa,
caroa baucõa.
Jutii to ca-jañapere paaquẽe.
To bairo paaquetibato quena caroaro bau,
mani ñicʉ jãa ãnana ʉpaʉ Salomón ãnacʉ caroa jutii cʉ̃ ca-jañarique netoro.
28 To bairona bai tie ta.
Yoaro mee catí,
canaiori paʉ ca-anona jini,
ape rʉmʉ peeropʉ joe ree ecoocõaro.
To bairo yoaro mee ca-jinipe to ca-anibato quena caroa ca-baupere joomi Dio tie taare.
To bairi,
“Mani quenare mani ca-cʉgopere manire joogʉmi Dio,”
cʉ̃ ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgoya.
29 To bairi seeto tʉgooñarique paiqueticõaña mʉja ca-ʉgapere,
mʉja ca-etipere.
30 Ati yepa macana Diore ca-nʉcʉbʉgoquẽna seeto tʉgooñama tiere.
Mʉja macare mʉja ca-cʉgopere maji tʉgami mʉja Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ.
31 To bairi Dio ye macare tʉgooña nʉcʉbʉgo netoña,
ati yepa macaje apeye unie macare boo neto tʉgooñaquẽnana.
To bairo mʉja ca-bairo mʉja joonemogʉmi Dio ati yepa macaje mʉja ca-boo rʉjarijere,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Riqueza en el cielo
32 Oco bairo ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú:
—Petoacã ca-ãna yʉ yarã mʉjaare yʉ ĩi.
Tʉgooñarique pai uwiqueticõaña.
Mʉja Pacʉ Dio mʉjaare tʉjʉ wariñuumi.
To bairi cʉ̃ mena caroare ca-cʉgoparã mʉja ca-ano boomi.
33 Mʉja ye apeye uniere mʉja ca-cʉgorijere joo,
wapa jeeya.
Wapa jeeri,
ca-bopacoorãre na jooya.
Ati yepa macaje ca-boapere tʉgooñaquẽja.
Dio ye,
ca-boaquetipe macare tʉgooñaña.
Dio tʉpʉ mʉja ca-cʉgope ca-petiquẽtie anicõa anigaro.
Topʉre jee rutiri maja manigarãma.
Topʉ mʉja ca-cʉgorijere caroorã unaacã ca-ʉga rooye tuu reeparã manigarãma ʉmʉrecóopʉre.
34 Mʉja ca-mai netorije ca-anopʉre caroaro tʉgooñari tie jetore mʉja tʉgooñacõa aninucugarã.
To bairi Dio ye maca jetore áti tʉgooñacõaña,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Hay que estar preparados
Oco bairo ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú:
35 —Yʉ ca-tunu atípere tʉgooñari mʉja yeri macajere caroaro quenoocõaricarã ani yuuya.
Jĩa bujurique pẽo bujuricarore bairo átana anicõaña.
36 Cʉ̃ paari maja na ʉpaʉ wamo jiarica boje rʉmʉ ca-ano cʉ̃ cá-aáto bero cʉ̃ ca-tunu ejaparore cʉ̃ yuurãma.
To bairi tunu ejaʉ jopepʉ na cʉ̃ ca-jeniñaro apirã nemoo cʉ̃ boca pãa jõorãma.
37 Caniquẽnana caroaro cʉ̃re ca-yuuricarã aniri na ʉpaʉ cʉ̃ ca-tunu ejaro seeto wariñuurãma.
Cariapena mʉjaare yʉ ĩi buio.
To bairo na ca-bairo na ejaʉ,
na ʉpaʉ nemoo ʉgarica cajawapʉ na rui roti,
ʉgarique na ricawo nuʉmi.
Cʉ̃ majuuna na ʉpaʉ anibacʉ quena na ʉgarique ricawo nuʉmi.
38 To bairi ñami recomaca o ca-buju atí paʉ ca-caniquẽnare cʉ̃ ca-bʉga ejarã aniri wariñuurãma.
To bairi nare bairona cá-átiparã mʉja ãa,
yʉ ca-tunu atíparo jʉgoye mʉja yeri quenoo yuurãa.
39 Ape wame quenare tʉgooñaña.
Wii ʉpaʉ,
“Ati ñami to ca-paʉ majuu ejagʉmi jee rutiri majocʉ,”
ĩi majiquẽcʉmi.
Cʉ̃ ca-majiata caroaro bipe,
caniquẽcʉna coteboʉmi,
jee rutiri majocʉ jãaremi ĩi.
40 To bairona yʉ quenare,
“To ca-paʉ majuu tunu ejagʉmi jã Ʉpaʉ,”
mʉja ĩi majiquetigarã.
To bairi caroaro yʉ ca-tunu atípere tʉgooñarã caroaro yʉ ca-boorije jetore áticõa aninucuña,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El siervo fiel y el siervo infiel
41 To bairi Pedro maca Jesúre cʉ̃ ca-jeniñañupʉ:
—Ʉpaʉ,
¿atie camaja nipetirãre na buioʉ mʉ ĩití?
O ¿jã jetore que buioʉ mʉ ĩití?
42 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Jesú ca-ĩinemoñupʉ tunu:
—Ʉpaʉ jicãʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ̃ paabojari majocʉ jicãʉre oco bairo cʉ̃ ĩimi:
“Yʉ paabojari majare na ca-paapere na rotiya.
Na ca-ʉgapere to canacã rʉmʉ na jooya.”
43 To bairo cʉ̃ ĩri aperopʉ aáteñaʉmi.
cá-aáteñaʉ aátacʉ tunu ejaʉ cʉ̃ yere ca-rotibojaʉ cʉ̃ ca-ĩi rotiricarore bairona caroaro cʉ̃ cá-áto tʉjʉ,
seeto cʉ̃ wariñuu tʉjʉʉmi.
44 Cʉ̃ wariñuu tʉjʉri,
“Nipetiro yʉ yere yʉ ẽoro macacʉ ca-rotii mʉ anigʉ,”
cʉ̃ ĩi,
ʉpaʉ jõʉmi.
45 Cʉ̃re ca-rotibojaʉ rooro cʉ̃ cá-ápata,
“Yoaro bauquetigʉmi yʉ ʉpaʉ,”
ĩi tʉgooñari,
cʉ̃ ʉpaʉ paari majare na quẽ,
jibiorique ca-eti pairã mena eti cumu,
ʉga paca,
cʉ̃ ca-baiata rooro popiyeye ecooboʉmi.
46 “Yʉ ʉpaʉ di rʉmʉ,
noo ca-paʉ ca-ano majuu tunu atígʉmi,”
cʉ̃ ca-ĩi majiqueti paʉna cʉ̃ tunu ejaboʉmi cʉ̃ ʉpaʉ yua.
Tunu eja,
caroaro cʉ̃ ca-cotequetajere tʉjʉ,
aperã caroorã,
cʉ̃re ca-apiʉjaquẽna menapʉ cʉ̃ rocacõaboʉmi caroorã na ca-anopʉre.
47 To bairi paa coteri majocʉ cʉ̃ ʉpaʉ cʉ̃ ca-boorijere majibacʉ quena cʉ̃ ca-rotirijere átiquẽcʉna ca-bai botioʉ ucʉ̃re seeto cʉ̃ popiyeyegʉmi cʉ̃ ʉpaʉ.
48 Apeĩ macare cʉ̃ paa coteri majocʉ cʉ̃ ca-boorijere cariape cá-áti majiquẽcʉ cʉ̃ ca-ano jĩabʉjana cʉ̃ popiyeyegʉmi cʉ̃re.
To bairi na ʉpaʉ caroaro cʉ̃ ca-boorijere cá-áti majirãre,
“Caroaro ája,”
na ĩigʉmi.
Aperã na netoro ca-majirã macare,
“Seeto majuu na netoro caroaro ája,”
na ĩigʉmi na ʉpaʉ.
“Jĩabʉjana ca-majirã netoro ca-majirã mʉja ãa.
To bairi caroaro ája mʉjaa,”
na ĩigʉmi.
To bairi mʉja cá-áti majiri wame cõo mʉja cá-átipere boomi Dio,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús es causa de división
49-50 ’Ati yepapʉ yʉ ca-ejawʉ,
Dio Espíritu Santore camaja na yeripʉre joʉ acʉ́.
Na yʉ ca-jooparo jʉgoye yʉ ca-popiye tamuope anigaro.
To bairi yʉ ca-popiye tamuope yoaro mee to ca-yaparoro yʉ boobapa.
51 “Ati yepapʉ ejami Jesú,
caroa ãnajere joogʉ,”
yʉ ĩi tʉgooñaquẽja.
Yʉ ca-ejarije jʉgori camaja ricati yʉ ca-aniere tʉgooñabana ame tuti,
amequẽgarãma.
52 Camaja jicãʉ punaa anibana quena,
“Jicãrona caroaro mani anigarã,”
ĩi majiquetigarãma.
53 Jicãʉ yʉ boogʉmi.
Apeĩ maca yʉ booquetigʉmi.
To bairi ca-pacʉ cʉ̃ macʉ mena ame tutigarãma.
Ca-paco cõ maco mena ame tutigarãma.
To bairona ame bai punijinigarãma jicãʉ yʉre ca-boʉ,
apeĩ maca yʉre ca-booquẽcʉ,
to bairo anibana,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
Las señales de los tiempos
54 Camajare oco bairo na ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú tunu:
—Muipu cʉ̃ ca-roca jãa atí nʉgoa macare oco bʉrʉri mʉja ca-tʉjʉata,
“Oco ocagaro bai,”
mʉja ĩi tʉjʉ majirã.
To bairo mʉja ca-ĩirore bairona ocaro.
55 Wino ca-jõcʉ nʉgoa macai to ca-papuro tʉjʉrã,
“Ajigaro bai,”
mʉja ĩi.
To bairo mʉja ca-ĩirore bairona ajiro.
56 Mʉjaa ʉmʉrecóo macajere dope bairo ca-baurije tʉjʉrina ati yepa macajere to bairona baigaro bai,
mʉja ĩi tʉjʉ maji.
To bairo ca-tʉjʉ majirã anibana quena,
¿Nope ĩirã ato cõo mʉjaare yʉ cá-áti iñoobatie macare to bairo ĩigaro áa,
mʉja ĩi majigaquẽetí?
To bairi,
“Ca-majirã jã ãa,”
ca-ĩitorã mʉja ãa.
Procura ponerte en paz con tu enemigo
57 ’¿Nope ĩirã mʉja majuuna,
“Atie cariape macaje cá-átipe ãa,”
mʉja ĩi tʉgooña beje majiquẽetí?
¿Nope ĩirã mʉja majuuna caroare mʉja tʉjʉ beje majiquẽetí?
58 Apeĩ,
“Rooro yʉ mʉ ájupa,
to bairi yʉ mʉ wapamo,”
mʉjaare ĩi tutiri,
ʉparãpʉre cʉ̃ ca-wadajãgaro nemoo cʉ̃ mena oca quenoocõaña.
Cʉ̃ mena mʉja ca-oca quenooquẽpata ʉpaʉ jues tʉpʉ mʉja jooboʉmi.
Cʉ̃ mena mʉja ca-oca quenoata jues tʉpʉ mʉja jooquetigʉmi.
To bairo mʉja ca-ĩi oca quenooquẽpata jues tʉpʉ mʉja cʉ̃ ca-jooro cʉ̃ maca polisía maja ʉpaʉre cʉ̃ pijo átiri,
presopʉ mʉjaare cʉ̃ cũu rotiboʉmi.
59 To bairi presopʉ mʉja na ca-jooro nipetiro mʉja ca-wapamorijere mʉja ca-wapaye peoquẽpata mʉja buuquetiborãma,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
