Jesús envía a los setenta
10
Cabero mani Ʉpaʉ Jesú aperã cʉ̃ ye quetire ca-buio teñaparãre setenta majuu na ca-bejenemoñupʉ.
Nare beje,
cʉ̃ cá-aápa macaripʉre na cá-aá jʉgoyecʉti rotiyupʉ.
Pʉgarã,
pʉgarã jeto na ca-buio teña aá rotiyupʉ.
—Ca-oterique,
meere jũacoapa.
Pairo majuu rica cʉticoapa.
Ca-jeeparã maca jicãarãacã jeto ãma.
To bairo ca-oterique ʉpaʉre cʉ̃ jeniya.
“Ca-rica ca-jeenemoparãre jooya,”
cʉ̃ ĩi jeniya,
ca-ĩiñupʉ.
—Capaarã majuu ãma yʉ ye quetire ca-apiʉjaparã.
To bairi Diore cʉ̃ jeniya,
aperã nare ca-buiorã na ca-aninemoparore bairo ĩirã,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
3 —Aánaja mʉjaa,
yʉ ye quetire buiora aána.
Mʉjaare ca-uwiope to ca-anibato quena mʉjaare yʉ aá roti caroorã na ca-anopʉ.
To bairi waibʉcʉrã oveja cawimarã yaia jeto na ca-anopʉ na cá-aátore bairona mʉjaare yʉ aá roti ca-uwioropʉre.
4 Topʉ buio teñarã aána niyeru jãarica poari,
apeye jãarica poari quenare jee aáqueticõaña.
Rʉpo jutii jicã bapa mʉja ca-cʉtape jetore jee aánaja.
Ape bapa mʉja ca-wajoapere jee aáqueticõaña.
Maapʉ aperãre na bocarã yoaro wadapeni tuaqueticõaña.
5 Maca ejarã mʉja ca-ejari wii macanare na ñuu rotirã,
“Caroa ãnaje mʉjaare cʉ̃ joato Dio ati wii macanare,”
nare mʉja ĩigarã.
6 Ti wii macanare to bairo na mʉja ca-ĩi ñuu rotiro to bairona caroare na joogʉmi Dio.
“Caroaro jã mena anicõaña,”
mʉjaare ca-ĩirãre mʉja ca-ĩirore bairona caroare na joogʉmi Dio.
Caroaro mʉjaare ca-ani rotiquẽna macare caroare na jooquetigʉmi Dio.
7 Ti wiina caroaro mʉjaare na ca-ani rotiri wii jetona mʉja anicõagarã.
Ti wiina mʉjaare na ca-nuurijere ʉga,
eti,
áti anicõaña.
Mʉjaare na ca-nuurijere Dio ye quetire mʉja ca-buiorije wapayerãre bairo ána átigarãma.
To bairi ape wiiripʉ ʉga teñaquẽja.
8 Mʉja ca-ejari maca macana caroaro mʉjaare na ca-booro ʉgaya mʉjaare na ca-nuurijere.
9 Ti macapʉ ca-riaye cʉnare na catíoya.
Oco bairo na ĩi buioya:
“Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire mʉja tʉpʉ jã buiorã ejawʉ,”
na ĩi buioya.
10 Ape macare mʉja ca-ejaro ti maca macana mʉjaare na ca-booquẽpata ti maca ca-recomacapʉ aáti,
oco bairo na ĩiña:
11 “Mʉja ya maca macaje jita jã rʉporipʉre ca-tujarijere pa bate cũurã jã áa.
Jã ca-buiorijere mʉja ca-booquẽtie bui mʉja popiyeyegʉmi Dio ĩirã,
to bairona jã áa.
Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-aniere mʉja tʉpʉ jã buiorã ejabapʉ,”
na mʉja ĩi buiogarã.
12 Mʉjaare ca-booquẽnare rooro na baigaro Diore ca-booquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ.
Tirʉmʉpʉ macana Sodoma macanare na cʉ̃ ca-popiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio mʉjaare ca-booquẽnare,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Los pueblos desobedientes
13 To bairo na ĩi yaparo oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú Corasín,
Betsaida ca-wamecʉti macari macanare:
—Cabero rooro mʉja baigaro Corasín,
Betsaida macanare.
Tirʉmʉpʉ macana Tiro,
Sidón macana quena mʉjaare yʉ cá-áti iñoorijere bairona na yʉ cá-áti iñoata na yeri wajoaboricarãma na maca.
Nemoopʉna caroorije na cá-átajere jʉtiritiri áti janaboricarãma na maca.
Mʉja maca caroorije mʉja cá-átiere mʉja janagaquẽe.
14 To bairi Diore ca-apiʉjaquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ seeto mʉja popiyeyegʉmi.
Tirʉmʉpʉ macana Tiro,
Sidón macanare na cʉ̃ ca-popiyeyericaro netoro mʉja popiyeyegʉmi Dio mʉja macare,
na ca-ĩiñupʉ Jesú Corasín,
Betsaida macanare.
15 Capernaum ca-wamecʉti maca macana quenare oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—“Ʉmʉrecoopʉ Dio tʉpʉ jã aágarã,”
ĩi tʉgooñaqueticõaña mʉjaa.
Mʉjaare reegʉmi Dio caroorãre na cʉ̃ ca-popiyeyenucuri paʉpʉ,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú Capernaum macanare.
16 Na ĩi yaparo cʉ̃ cabuerã,
cʉ̃ ca-roti jooricarãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Mʉja ca-buiorijere ca-apirã yʉpʉre apirã áama.
Mʉja ca-buiorijere ca-apigaquẽna maca yʉrena apigaquẽna áama.
Yʉre ca-apigaquẽna Dio yʉre ca-jooricʉ quenare apigaquẽna áama,
na ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Regreso de los setenta
17 Cabero setenta canacãʉ majuu Jesú mena macana cʉ̃ ca-buio teña rotiricarã buio teña,
tunu ejarã wariñuurique mena ca-tunu ejayuparã.
Tunu eja,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã:
—Jã Ʉpaʉ,
ca-yeri wãtia camajapʉ ca-jañarãre,
mʉ wame mena,
“Butiya,”
nare jã ca-buti rotiro nemoona butiwã.
Jãare neto majiquẽema.
18 To bairo na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Satanáre ca-rocawĩ Dio ʉmʉrecóopʉ ca-anibatacʉre yʉ ca-tʉjʉrona.
Bʉpo cʉ̃ ca-yaberijere bairona ca-ñaa rui aámi Dio cʉ̃ ca-rocaropʉ.
To bairi mʉjaare neto majiquẽema wãtia,
Dio cʉ̃ ca-rericarã aniri.
19 Tutuariquere mʉjaare yʉ ca-joowʉ.
To bairi aña,
cotapa na mʉja ca-cʉtabato quena mʉja rooye tuuquetigarãma.
Sataná cʉ̃ ca-tutuarije netoro ca-aniere áti rotiriquere mʉjaare yʉ ca-joowʉ.
To bairi wãtia mʉja áti rooye tuu neto majiquẽema.
20 Wãtia mʉja ca-rotiro apiri na ca-butiro mʉja wariñuurã.
To bairo mʉja ca-bairije to ca-anibato quena ape wame maca seeto ca-ani wariñuuri wame majuu ãa.
Ʉmʉrecoopʉ Dio yarã na wamere cʉ̃ ca-uca tuuri pũuropʉ cʉ̃ ca-uca tuuricarã aniri maca seeto wariñuuña,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús se alegra
21 To bairo cʉ̃ cabuerãre ĩi yaparoʉ oco bairo cʉ̃ Pacʉ Diore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú,
Espíritu Santo wariñuu netoriquere cʉ̃re cʉ̃ ca-jooro:
—Caacʉ,
mʉna mʉ ãa ʉmʉrecóo,
ati yepa quenare ca-rotii.
“Meere,
ca-majirã jã ãa,”
ca-ĩi tʉgooñarãre yʉ ca-buiorijere api majiriquere na mʉ jooquẽe.
Aperã,
“Caroaro jã majiquẽe Dio yere,
cawimarãre bairona ca-majiquẽna jã ãa,”
ca-ĩi tʉgooñarã macare yʉ ca-buiorijere caroaro api majiriquere na mʉ joo.
Caroaro na majiato ĩi api majiriquere na mʉ joo.
To bairo mʉ cá-átiere tʉgooñari,
“Caroaro mʉ áa,”
mʉ yʉ ĩi wariñuu,
Caacʉ.
To bairo mʉ ca-boorore bairona na mʉ ájupa,
ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ Pacʉ Diore.
22 To bairo cʉ̃ Pacʉre cʉ̃ ĩi,
cʉ̃ cabuerãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Yʉ Pacʉ nipetiro áti majiriquere yʉ ca-joowĩ.
Yʉ ca-aniere majiquẽema camaja.
Jicãʉna ãmi yʉ Pacʉ Dio yʉ ca-aniere ca-majii.
Yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-anie quenare majiquẽema camaja.
Jicãʉna yʉ ãa cʉ̃ ca-aniere ca-majii.
Noa cʉ̃ ca-aniere na yʉ ca-majioro na quena majigarãma yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-aniere,
ca-ĩiñupʉ cʉ̃ cabuerãre.
23-24 To bairo na ĩi,
cʉ̃ cabuerãre na tʉjʉ,
aperã na ca-apiquẽtopʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Ato ca-paʉpʉre mʉja ca-tʉjʉnucuri wame,
mʉja ca-apinucuri wamere ca-tʉjʉgabajuparã capaarã tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire ca-buiorã,
maca ʉparã quena.
To bairi mʉja maca tiere ca-apinucurã,
ca-tʉjʉrã aniri wariñuuña,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
Ejemplo del buen samaritano
25 Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere caroaro cabuei jicãʉ ca-ejayupʉ Jesú tʉpʉ.
Eja,
¿dope bairo yʉ cʉ̃ ĩi yʉʉgabauparí ĩi?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Jesúre:
—Camajare ca-majioʉ,
¿dope bairo yʉ ácʉati Dio tʉpʉ anicõa aninucugʉ?
26 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—¿Moisé cʉ̃ ca-ucarica pũuripʉ dope bairo ĩi ucarique to ãtí?
Mʉa tiere mʉ ca-bueata,
¿dope bairo mʉ tʉgooñatí?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
27 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Mʉ Ʉpaʉ Diore nipetiro seeto mʉ yeri mena cʉ̃ maiña.
Mʉ ca-ocabʉtirije mena,
mʉ ca-tʉgooñarije mena Diore cʉ̃ maiña.
Aperã quenare na maiña mʉ majuuna mʉ rupaʉre mʉ ca-mairore bairona,”
ĩi ucarique ãa,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere caroaro cabuei.
28 Tiere cʉ̃ ca-ĩiro apii Jesú cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Cariapena mʉ ĩi.
To bairo ácʉ Dio tʉpʉ mʉ anicõa aninucugʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
29 To bairi,
“Caroaro aperãre ca-maii ãñupi,”
yʉre cʉ̃ ĩato ĩi,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniña nemoñupʉ Jesúre:
—¿Noa una na ãtí,
“Aperãre ca-maipe ãa,”
ca-ĩirã?
30 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro atie queti buio majiorica wame cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Jicãʉ Jerusalén mena ca-roo aáti wãpʉ Jericópʉ aácʉ ca-roo aájupʉ.
Topʉ cʉ̃ cá-aáto ma recomacapʉ jee rutiri maja tutuaro mena cʉ̃ boca ñe átiri,
cʉ̃ pa camiye,
cʉ̃ jutii,
cʉ̃ apeye unie,
nipetirijere cʉ̃ ca-ema peocõañuparã.
Cʉ̃ ca-bai yajiboro cʉ̃ áti,
cũu roca,
cá-aácoajuparã yua.
31 To bairo cʉ̃ na cá-áti cũu roca aáto bero jicãʉ sacerdote majocʉ ti wãpʉ cá-aájupʉ.
Ti wãpʉ aácʉ to bairo na cá-áti cũu rocaricʉre cʉ̃ tʉjʉba,
cʉ̃ ca-owa netocoajupʉ.
32 Cʉ̃ ca-neto aáto bero apeĩ Levita poa macacʉ cá-ajupʉ́ tunu.
Cʉ̃ quena to bairona cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ ca-owa netocoa aájupʉ.
33 Na ca-neto aáto bero ti wãana cá-ajupʉ́ apeĩ Samaria macacʉ,
judío maja na ca-teerã yaʉ.
Cʉ̃ maca na ca-quẽ rocaricʉre cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ ca-bopaco tʉjʉyupʉ.
34 Cʉ̃ bopaco tʉjʉri cʉ̃ tʉjʉ aá,
cʉ̃ na ca-quẽrique camiire cʉ̃ ca-ʉcoyeyupʉ.
Ʉje wẽeri rica oco mena cʉ̃ ca-coje ʉcoyeyupʉ,
ʉje majuu mena quena.
Áti yaparo,
juti ajeri mena cʉ̃ camiire cʉ̃ ca-dʉreyupʉ.
Cabero cʉ̃ yaʉ burro ca-umaʉ bui cʉ̃ ne peo,
cʉ̃ ca-necoajupʉ.
Cʉ̃ ne aá,
aáteñari maja na ca-canirã ejanucuri wiipʉ cʉ̃ ca-ne ejayupʉ.
Ne eja átiri,
topʉ cʉ̃ ca-cote añupʉ.
35 Ape rʉmʉ yua,
Samaria macacʉ topʉ ani,
neto aágʉ aáteñari maja na ca-canirã ejari wii ʉpaʉre niyeru cʉ̃ ca-jooyupʉ.
Pʉga rʉmʉ paarique wapayerique cõo cʉ̃ ca-wapayeyupʉ.
“Caroaro anire cʉ̃ coteya,”
ĩi cá-ájupʉ.
“Noo ca-boorije cʉ̃ mʉ cá-átinemoro cabero acʉ́ mʉ yʉ wapayenemogʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Samaria macacʉ ti wii ʉpaʉre yua.
36 To bairi ti wamere buio majio yaparo oco bairo ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucarique caroaro cabueire:
—Tiere apii ¿dope bairo mʉ tʉgooñatí?
Camaja itiarã jee rutiri maja na ca-quẽ rocaricʉre cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã.
Naa itiarã ca-tʉjʉricarã,
¿ni maca cʉ̃re cʉ̃ ca-maiñuparí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
37 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cʉ̃re ca-bopaco tʉjʉricʉ maca ca-añupʉ cʉ̃re ca-maii,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Mʉ quena to bairona ája.
Cʉ̃re ca-bopaco tʉjʉricʉ cʉ̃ cá-átatore bairona ája,
ca-ĩiñupʉ Jesú Moisé cʉ̃ ca-ucariquere caroaro ca-bueire yua.
Jesús en la casa de Marta y María
38 Jesú cʉ̃ cabuerã mena aáteñaʉ aácʉ,
ca-ejayupʉ ape macaacãpʉ.
Ti macapʉ cʉ̃ ca-ejaro Marta ca-wamecʉco cʉ̃ cá-atí rotiyupo cõ ya wiipʉ.
39 Jesú cʉ̃ ca-jãa ejaro Marta baio María ca-wamecʉco Jesú tʉ ca-ruiyupo,
cʉ̃ ca-buiorijere apigo.
40 Marta maca ʉgarique quenoorique capee ca-paarique paibʉjayupo.
To bairi Jesú tʉ cõ baio cõ ca-ruiro tʉjʉri Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupo Marta:
—Yʉ Ʉpaʉ,
yʉa jicãona capee paarique yʉ áticõabapa.
Atio yʉ baio yʉ átinemoquẽemo— cʉ̃ ca-ĩiñupo.
—¿To bairo cõ ca-bairijere cõ mʉ tʉgooñaquẽetí?
“Mʉ jʉgocore cõ átinemoña,”
cõ ĩiña,
cʉ̃ ca-ĩiñupo Marta.
41 Jesú maca oco bairo cõ ca-ĩi yʉʉyupʉ:
—Marta,
mʉa capee majuu paabaco seeto mʉ tʉgooñarique cʉti neto.
42 Mʉ baio cõ ca-apirije maca jetore ca-tʉgooñape nibapa.
María maca,
“Jesú cʉ̃ ca-buiorijere yʉ apigo,”
ĩo caroa macare átigamo.
Yʉ ca-buiorijere cõ ca-apiri wamere cõ ca-majiritiro áti majiquetigarãma aperã,
cõ ca-ĩiñupʉ Jesú Martare yua.
