Jisa yemplekuru mana e mew rili
(Matyu 12.9-14; Luk 6.6-11)
3
Kaire wongke kore Jisas pai pari mow kori ka wu yuru mana wongke mew wunini samo rili.
2 Uma plai isi naine koii namo nire samo nuru Jisas fa wu ese yemplekuru mana mew wunini e rili namo e kaire Sabat,
sa nu ese kotim wu.
3 Jisas yireni mana mew wunini e ri namo nanrona,
“Yene yemei wiyeri nu pinuma mingklari ungklama mee.”
4 Ka wu yarile nu nanrona,
“Lo e mone yire fika mone kaire e Sabat?
Ese mone mangke nale uporo nu uma wee misimori nu?
Ese mone memplekuru laip nunini wee mufro nu rili?”
Ka nu fei nire mi wongke wu.
5 Jisas yemei yeri ka nama ronsane yuru nu ka wu wolpuna neni wamo nu.
Wu wolpuna neni nu uma fei fa wolpalone nu uma plai.
Ka wu yireni mana mew rili namo nanrona,
“Yene sukaryale mew yeneni.”
Wu sukaryale mew woneni ka mew woneni uporo kore.
6 Nanrona fane nu Farisi nupone mow kori namo ka panro moile ka wampane nro nu painri numale nu uma e Herot.
Ka nu nakle nemnoku napu rokoi ese nufu Jisas ri.
Umpinuma mingklari nemnoku naine nupi piyewa
(Matyu 12.15-16; Luk 6.17-19)
7 Jisas yakle nu disaipol woneni nupone mokoi namo ka nu painri fun Galili.
Ka uma pinuma mingklari re nupenene wu.
Pinuma mingklari namo e noloni provins Galili,
ka distrik Judia,
8 ka e taunwamo Jerusalem,
ka e Idumea,
ka e pike yeye repo e nupi Jordan,
ka e noloni mokoi pitpitiri e naine ekrene taun wamo plainrane nu nouw Tair ka Saidon.
Uma pinuma mingklari namo noloni Jisas,
e fika nu nupu mi e ommo mingklari e Jisas yangkeye.
9 Nanrona fane wu yirengkle nu disaipol woneni nanrona,
pone pem bot pitiri wongke yolowi yapa ekrene nro,
e fika uma pinuma mingklari ese nemnangkaro ki ka nurome ki,
sa ki ese kulkari bot.
10 Isi wu yemplekuru pinuma mingklari e nenrinine.
Nanrona fane nu pinuma e nenrine namo neingkari nire niyele nu pinuma mingklari namo fa nu re ese painri mew noku Jisas fa nu ese uporo.
11 Nu uma e opola fafaile konraloye namo nuru Jisas,
nu fa firipanro ekrene wu rewyen ka nangke mi kero ka nireni nanrona,
“Yene Auna e God!”
12 Jisas yali mi kero nu opola fafaile namo ese fi nolmane wu sa fina.
Jisas yuꞌpu 12pla aposel
(Matyu 10.1-4; Luk 6.12-16; Aposel 1.13)
13 Ka ingke se Jisas pai pari koii arwola pitiri wongke ka wu youw nu uma e wu wone yuꞌpu namo,
ka nu noloni wu.
14 Ka wu yuꞌpu 12pla uma nro,
ka wu youw nu “aposel.”
Wu yuꞌpu nu fa nu ese nane naine plau ka ese yawale nu painri ka nopro mi e God,
15 ka wu yali nu noula ka kero fa nuꞌpolene opola fafaile e nenene nu pinuma namo ese nupole nu.
16 Wu yuꞌpu nu 12pla uma namo Saimon (Jisas yane wu noula wongke sa Pita),
17 ka wu yem Jems,
Sebedi auna,
yane ino wunini Jon,
Jisas yane noula “Boanerges” wuyane.
Noula wuyaneni namo nomu sa nanrona Uma e Nemi Yariye.
18 Ka wu yem Andru,
ka Filip,
ka Batolomyu ka Matyu,
ka Tomas,
ka Jems Alfius auna,
ka Tadius ka Saimon,
sa wongke e nu uma Selot,
19 ka Judas Iskariot,
mana fina e yina Jisas pai mew e nu iim uma ka nangke fafaile wu.
Jisas ka Belsebul
(Matyu 12.24-32; Luk 11.14-23; 12.10)
20 Ka Jisas pai mow wongke.
Ka uma mingklari wamo noloni nemnoku kore.
Nanrona fane Jisas yakle nu disaipol woneni fei no ommo.
21 Moka ka nu ori oikenra woneni nupu mi e nu plai nanrona “Wu kungkumple pu.”
Nanrona fane nu noloni numane painri nupole nu uma mingklari namo.
22 Plai e nu tikse e lo e taunwamo Jerusalem noloni ka nu nire nanrona,
“Belsebul fa konraloye wu.
Belsebul namo wu sa ira mana e nu opola fafaile,
ka wu fa yane kero Jisas ka wu fa yuꞌpoleye nu opola fafaile.”
23 Ka Jisas youw nu noloni wu ka wu yirengkle nu mi riri mingklari nanrona,
“Satan ese yuꞌpole Satan kore wee onne?
Ese onne!
24 Le nu uma e kantri wokera peperi plol plainre ka nopu none kore,
kingdom namo ese fi yeri kero.
25 Le nu uma e fa naine mow wokera naine ka nemnopune none kore,
nu ese fi samo nemnoku nai plau,
nu ese peperi painri ka nai nonkeila.
26 Nanrona fane le Satan yakle nu opola fafaile nopu none kore,
kingdom e Satan ese fei yeri kero.
Wu ese firpalo ka kero wunini ese pekimo.”
27 “Mana wongkea ese fi yekri mow e mana wongke ka pari monre ka yuꞌpu ommo wunini.
Onnele.
Wu ese yukaro mewrew e mana namo kero se,
sa wu ese yekri ka pari mow monre wunini ka pekiyuꞌpu ommo wunini.”
28 “Ki kire mi alwone pone,
God ese yuꞌpole nale fafaile mingklari ka mi fafaile e nu pinuma fa nangkene.
29 Le mana wongke ke yire mi fafaile Holi Spirit,
sa God ese fi yuꞌpole nale fafaile namo.
Nale fafaile namo ese yangkana yeye wu nanrona.”
30 Jisas yopro mi namo e fika nu isi ouwnire Holi Spirit waiye Jisas nanrona wu sa opola fafaile wongke fa yane kero wu.
Moka ka nu inompi e Jisas
(Matyu 12.46-50; Luk 8.19-21)
31 Ka e taim namo Jisas moka yakle nu inompi woneni noloni plele mow ka nu neri moile.
Nu nireni mana wongke pari monre ka youw Jisas.
32 Uma mingklari naine mamane Jisas namo,
nireni Jisas nanrona,
“Jisas,
yene ama yakle yene inompi ka pinofe nanerine moile nire nuru yene.”
33 Ka Jisas yarile nu nanrona,
“Fina sa ki ama ka ki inompi?”
34 Wu yuru ronsane nu uma e naine mamane wone namo ka wu yirengkle nu nanrona,
“Pone puru,
ki ama ka ki inompi sa ki kakle maime mele.
35 Nu fopi e nupene wolpuna e God,
sa naine yukaine inompi ka pinefe ka ama kinini.”