Jisas yukule nu aposel rokoi fa nesapune
(Matyu 6.9-15; 7.7-11)
11
Kaire wongke Jisas pai waiye yesapuye koii wongke,
wu yesapu pekimo ka disaipol wongke yireni wu nanrona,
“Manawamo,
yene yukule mu rokoi fa mesapu yukaine isi Jon e Baptais yukuleye nu disaipol woneni.”
2 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“E pone pire pesapu,
pone es pire rona:
‘Aina,
yame mu kero fa mereri noula yeneni yeye holi.
Kingdom yeneni yolowi.
3 Ka yame mu ommo fa mo resukru mu,
ningki kaire.
4 Yuꞌpole nale fafaile e mu fa mangkeme,
e fika,
mu re ese muꞌpole nale fafaile e nu uma fa nangkene mu.
Ka yene e fi yinayane ommo fafaile nemplekare mu.’ ”
5 Ka wu yirengkle nu nanrona,
“Le mana wongke e pone namale mana wongke,
wu ese pai ningki ka yireni mana namo nanrona,
‘Konmana,
yene yake ki bret plainrikera se.
6 E fika,
fori kinini e wi amon,
wi plele mow kinini ka ki ommo onnele fane ki fei kane wu wo.’
7 “Ka mana e waiye monre namo yireni wu nanrona,
‘Yene fa yake ki eni,
ki kakle kongkom meꞌri rama la mile pu.
Ki ese fei kemei ka kawe yene ompla wongke.’ ”
8 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Ki kire mi alwone pone,
mana e mow namo ese fei yemei ka yaꞌne ompla wongke fori woneni e yuku rona wu sa fori wunini.
Es onne!
Wu ese yemei ka yane,
e fika fori woneni ese waiye yuyariye wu ompla e wu wolaye.
9 “Nanrona ki kire mi alwone pone,
yari se yene ese yem ommo e yene yariye;
yapu se yene ese yuru;
raraku rama se rama ese wolpari.
10 E fika mana fina e yariye ese yem;
mana e yapu wu ese waꞌne;
ka mana e raraku rama,
rama ese wolpari.
11 “Le wongke e pone,
auna wunini yarine nangka firala ka nangka wunini ese yaꞌne wu umele wee?
12 Ka auna woneni yarine nangka rora amu,
ese nangka yaꞌne wu aiyakrowale wee?
Onnele.
13 Pone fa pangke nale fafaile mee,
pone samo namale ommo upupu fa pali kongkom poneni.
Nanrona fane pone e namale rona Aina poneni waiye heven ese yali Holi Spirit pai nu uma fa narinene wu!”
Jisas ka Belsebul
(Matyu 12.22-30; Mak 3.20-27)
14 Jisas yuꞌpole opola e konrare mana wongke ka yangke wu mireꞌf kungku.
E opola yupone mana namo,
man e mireꞌf kungku namo yopro mi ka uma mingklari nurunpapri.
15 Ka plai e nu uma namo nire rona,
“Mana namo e yuꞌpole opola kero e Belsebul.
Belsebul wu wone sa nomu e nu opola.”
16 Plai e nu naine namo neingkari nire narine Jisas e yangke mirakol wongke yolo heven sa nu e namale rona God e yaure wu fa yangke ompla namo.
17 Ka Jisas sa namale ommo e nu wolane ka wu yireli nu nanrona,
“Le uma e Kingdom wokera nu ese ninan naile ka nopu none kore,
kingdom namo ese fi yeye kero.
Le nu uma e naine mow wokera e nemnopu none kore,
nu re e fi nemnoku nai,
nu ese poupai naile.
18 Nanrona fane,
le Satan yuꞌpu nu uma woneni fa nemnopune none kore,
ese kingdom wunini e yeri kero rongkele?
Ki kire mi namo e fika,
pone pire rona ki fa kuꞌpole ke opola kero e Belsebul.
19 Le pone pire rokoi namo nro,
ki fa kuꞌpole ke opola ka e nu uma fa nupele pone,
rokoi rongkele sa nu fa nuꞌpolene opola?
Nanrona fane,
nu uma fa nupelene pone e nopro mi alele pone.
20 Le ki kuꞌpole opola kero e God,
Kingdom e God yolowi pone pu.
21 “Le mana kero wongke yuna ommo kero ka yuruye mow woneni,
ommo mingklari woneni ese samo nainene.
22 Ka le mana kero wamo wongke yolowi wu ka yane nopu,
wu ese yuꞌpu ommo kero woneni fa yopuye e keryane wone ka yire ommo namo ese saimoro wone e waiye kero.
Ka yepiyali ommo e mow wunini pai nu uma plai.
23 “Mana e fei waiye plau ki sa yangke fafaire ki ka mana e fi yeri plau ki ka yuꞌpu pinuma sa fa yumale nu uma poinpainri rokoi fafaire.”
Opola fafaile yolowi kore
(Matyu 12.43-45)
24 Ka Jisas yire kore nanrona,
“E opola yupone mana wongke,
wu e pai koii kam ka yapu koii fa wu e samo waiye.
Wu ese yapu pai la wu fei waꞌne koii wongke ka wu ese yire wone kore rona,
‘Ki ese kaiki kore mow namo isi ki kuponeke.’
25 E wu wi kore,
wu yuru rona mow namo nu nupapake ommo ka neprene uruawa ka nangke uporo pu.
26 Ka wu e pai kore ka yumale 7pla opola ka yakle noloni naine mow namo.
Ka pone ese namale rona mana namo isi sa fafaile,
mee wu sa sam fafaile wamo.”
27 E Jisas yoproye,
pin wongke e yakle nu uma mingklari naine plau youw ka yire nanrona,
“Pin e isi yem yene ka yane roro yene sa woluporo,
e fika God blesim wu.”
28 Ka Jisas yireni wu rona,
“Mone ese mire nanrona,
God e blesim nu uma e nupu mi e wone ka nupenene sa nu e woluporo.”
Ompla e profet Jona yangke namo e waiye fa yukuye nu
(Matyu 12.39-42)
29 E pinuma mingklari nolonine nangke namba e nu uma naine namo pari wamo ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Nu uma e wermee,
sa nu uma fa nangke nale fafaile wamo.
Nu nari nire ese yukule mirakol e kero e God.
Ka ki fei kangke mirakol wongke fa nu e nuru.
Es onne!
Ompla wongke nro ese nu nuru,
sa ompla e isi profet Jona yangke.
30 Ompla e God yangke pai profet Jona isi,
fa nu uma e Ninive e namale kero e wone.
Nanrona fane,
Auna e Mana wu re ese waiye yukaine ompla e God yukule nu pinuma e wermee.
31 E God yupu kot e uma mingklari,
Kwin e Saut ese yemei yeri ka yopro mi alele e uma mingklari e wermee.
Pin namo fa waiyeye piyewa e pike isi wu wi yuru Solomon ka yupu mi e irauporo e wu.
Naminrele mana e rikepone Solomon yeri mee.
32 Nu uma e taun Ninive re ese ni neri e God yupu kot e uma mingklari,
ka nu ese nopro mi alele e nu uma e wermee.
E fika nu uma e taun Ninive nupu mi e profet Jona ka nu bilipim ka nupole nale fafaire e none nangkene.
Ka mana e rikepone profet Jona sa yeri plau pone mee.
Ali e nale e mana
(Matyu 6.22,23)
33 “Mana wongke fi fa yesana lam ka pekiyeine ka fi fa yufona yeri pike mangkam.
Wu fa yona lam yapa koii alele ka ali wunini e aliyane.
Ka e nu uma neri monre ese samo nuru koii.
34 Nama yeneni sa lam yeneni.
E nama yeneni uporo,
nalepapri yeneni re ali.
Le nama yeneni fafaile,
nalepapri yeneni ese ningkiyolo.
35 Nanrona fane yene kosamo yuru ali e yeye yene namo,
ro ali wee?
36 Nanrona fane,
le nalpapri yeneni ali ka plola fei ningkiyolo,
nale yeneni ese aliyane ka ese ali yukaine lam fa ali yene.”
6pla ommo fafaile ese nemei
(Matyu 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47)
37 E Jisas yopro pekimo,
Farisi wongke yarine wu e yane painri ka no ompla mow wunini.
Nanrona fane Jisas yane painri mow wunini ka wu pai waiye fa e wo.
38 Ka Farisi namo yuru rona Jisas fei yupene lo e none,
wu fei yaklele mew e wone se wu wo,
ka wu yurunpapri.
39 Ka Manawamo yireni wu nanrona,
“Pone Farisi pone fa sam paklele moilele e plet ka kap e pone,
ka wolpuna e pone,
pone uma fa nampalope ommo ka pangke nale fafaile mingklari.
40 Pone uma ira onnele!
E fika God e yangke nalepapri namo,
wu yangke moilele nro wee monrele plau?
41 Nanrona fane pone e puꞌpu ommo e naine plet wola ka pali nu uma e ommo onnele,
ka ommo e pone ese namkire.
42 “Pone Farisi,
pone poo,
e fika pone puꞌpu ommo pitpitiri e nengkrele poneni ka pepi 10pla kura ka kura wongke pone e pane pai God.
Ka pone fi fa wolpale nu uma ka wolape God.
Ese uporo e pone kosamo pupene nale uporo ka lo plai re ese pone pupene.
43 “Pone Farisi pone poo,
e fika pone fa wola pire paipe sia upupu fa nerine mow kori,
ka pone fa wolpalepe nu uma e nerine koii e fa uma ni nemnokune ka maketne nopro mi uporo ka pone pakle puna mew.
44 “Pone poo,
pone sa pukaine pike pulale e fa niꞌrine uma e rili ka kiprela yuforo ka nu uma poinpanrene ka fei namale rona koii namo fa niꞌrine uma,
nanrona fane nu ese fei namkire nama e God.”
45 Wongke e nu uma samo namale lo e nu Juda yireni Jisas nanrona,
“Tikse,
e yene yire mi namo,
yangke wolpuna munini rerene.”
46 Ka Jisas yireni wu kore nanrona,
“Ka pone uma e samo namale lo,
pone poo,
e fika pone fa penru ommo eni pari nu uma ka pisiporipe nu.
Ka pone fei fa mewmew plau.
47 “Pone poo,
e fika pone pompope pulale e nu profet e isi mampi poneni nuꞌfro rili.
48 Nanrona fane pone fa pire alele rona ommo e mampi poneni isi nangkene namo sa uporo.
Nu nuꞌfro profet rili ka pone pomporo pulale e nu.
49 Nanrona fane irauporo e God yire rona,
‘Ki ese kawale nu profet ka aposel painri nu uma namo.
Plai e nu,
nu ese nuꞌfro rili ka plai nu ese nangke fafaile wamo.’
50 E God yangke pike mee wi plele naminre,
nu uma nuꞌfro profet rili.
Eni e nu uma nuꞌfrone profet rili ese wi nu uma e wermee.
51 Nu ese nungkam eni wamo e nu uma e nuꞌfrone nu profet rili,
e taim e nu naiku ori e Abel wi plele taim e nu naiku ori e Sekaraia.
Nu nufu Sekaraia ri iplele e alta ka mow e God.
Mi alwone,
ki kirepi pone,
nu uma e wermee ese nungkam eni e ommo namo.
52 “Pone uma e namale lo poo,
e fika pone pekipina kii e rama e koii e fa nuꞌpune ikakro uporo.
Pone fi fa papripe,
ka nu uma plai nire panri ka pone fa mi paurepe nu.”