Mujeres que ayudaban a Jesús
8
Cabero Jesú ape macaripʉre cá-aáteñañupʉ,
Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire buio teñaʉ.
Cʉ̃ cabuerã doce canacãʉ cʉ̃ mena cá-aájuparã.
Lucas 8.1-21
2 Cãromia quena na mena cá-aájuparã.
Ca-riaye cʉtanare Jesú cʉ̃ ca-catíoricarã romiri ca-añuparã.
Aperã na yeri wãtiare Jesú cʉ̃ ca-buu reebojaricarã romiri ca-añuparã.
Jicão María Magdalena ca-añupo.
Cõpʉre wãtia ca-jañarã siete canacãʉ majuure Jesú cʉ̃ ca-buu reerico ca-añupo.
3 Apeo Juana ca-wamecʉco Chusa nʉmo ca-añupo.
Chusa maca Ʉpaʉ Herode ya wiipʉ paariquere cʉ̃re ca-jʉgo átibojaʉ ca-añupʉ.
Apeo Susana ca-wamecʉco ca-añupo.
Aperã capaarã ca-añuparã na ca-cʉgorije mena Jesúre cá-átinemonucurã.
El ejemplo del sembrador
4 Camaja capaarã capee macari macana Jesú tʉpʉ ca-ejayuparã.
Cʉ̃ tʉpʉ na ca-eja neñaporo tʉjʉʉ ati wame queti buio majiorica wamere na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
5 —Jicãʉ camajocʉ trigo aperire cʉ̃ wejepʉ ca-wẽe bate oteyupʉ.
Apeye ma tʉacã ca-ñarijere camaja ca-cʉta yajio reeyuparã.
Minia quena atí,
ca-ʉga reecõañuparã tie aperiacãre.
6 Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate oterije ʉ̃ta yepa bui ca-ree cumuñupe.
Cabero tie putiba,
ca-jita põreroacã ca-yepa oco mano maca ca-jinicoajupe.
7 Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate otero pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuñupe.
To bairi pota miji wẽeri maca ti aperiacã ca-putibatiere ca-bʉti weocoajupe.
8 Ape aperi ca-ree cumuñupe ca-ñuuri yepa caroa ca-jitacʉti paʉpʉre.
To bairi tie caroaro puti,
bʉti,
caroa ca-rica cʉjupe.
To canacã apea ca-putirique caroa capee ca-rica cʉjupe.
To bairo ĩi yaparo:
—Noa yʉre ca-apirã caroaro na apiʉjaato,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
El propósito de los ejemplos
9 Cabero Jesú cʉ̃ cabuerã:
—¿Dope bairo ĩigaro to ĩití atie queti buio majiorica wame?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
10 To bairo na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire ca-jʉgoye ca-majiriorije ca-anibatajere caroaro mʉja ca-majiro mʉja áami Dio.
Aperã macare buio majiorica wame mena na yʉ buio.
Na maca yʉ cá-átiere tʉjʉ,
yʉ ca-buiorijere api,
baibana quena api majiquẽema.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
11 ’Oco bairo ĩigaro ĩi tie queti buio majiorica wame:
Oterica aperi Dio ye quetire bairona ãa.
12 Jicãarã Dio ye quetire apirãma.
Cabero Sataná na tʉpʉ atí,
tiere api nʉcʉbʉgorema ĩi,
na ca-majiritiro ácʉmi.
To bairo Sataná cʉ̃ cá-átie jʉgori Dio cʉ̃ ca-netooricarã majuu aniquẽnama.
To bairi ma tʉ ca-ñarique minia na ca-ʉga reeriquere bairona ca-ãna ãnama.
13 Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã ca-ani yepapʉ ca-ree cumuriquere bairo ca-bairã ãnama.
Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro ca-api wariñuubatana ãnama.
Api wariñuubana quena jita ca-põreroacãpʉ ca-ree cumu putibatajere bairona,
ca-nʉcori mánajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama.
Popiye na to ca-ano tʉgooñari to cõona janacõarãma.
14 Aperã tie aperi pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuriquere bairona ca-ãna ãma.
Dio ye quetire apiba,
ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama.
Apeye unie macare seeto boo neto tʉgooñarãma.
Seeto caroorije na cá-áti wariñuupe quenare tʉgooñarãma.
To bairo tʉgooñabana seeto tʉgooña rooye tuarãma.
Dio yere átigaquẽnama.
To bairo baibana atie pota miji wẽeri watoapʉ ca-ñarique ca-rica mánajere bairona anicõarãma.
15 Aperã maca Dio ye quetire nemoo apirã caroaro apiʉjacõa aninucurãma.
Na maca ãnama oterica rupaa caroa yepapʉ ca-ree cumu putiriquere bairona ca-bairã.
Ti aperi ca-putirique pairo ricacʉto.
Na quena Dio ye quetire apiʉjacõa aninucuri capee caroare ánama Dio cʉ̃ ca-boorijere,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
El ejemplo de la lámpara
16 Ape wame queti buio majiorica wame oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—Jĩa bujuriquere jĩa bujurã apeye unie muu cũuricaro ẽoropʉ mani jĩa bujuquẽna.
Ca-ani cuñaricaro ẽoropʉ quena mani cũuquẽna.
Ca-bui maca mani jĩa buju peorã camaja ca-jãa ejarã nipetiro caroaro na tʉjʉato ĩirã.
17 To bairi tie ca-bujurore bairona yʉ ca-buiorijere noa ca-jʉgoye ca-api majiquetana api majigarãma.
Ca-jʉgoyepʉre ca-api majiña mánaje to ca-anibato quena api majigarãma.
18 ’To bairi caroaro apiya atie mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorijere.
Noa atie yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio.
Aperã yʉ ca-buiorijere ca-ʉjagaquẽna na ca-ano maca yʉ yere na ca-api majibatajeacã quenare na ca-majiquẽto na átigʉmi Dio,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
La madre y los hermanos de Jesús
19 To bairo camajare na cʉ̃ ca-ĩi buio ani paʉna Jesú paco,
cʉ̃ bairã cʉ̃ ca-macara ejayuparã.
Camaja capaarã na ca-ano cʉ̃ tʉpʉ ca-jãa eja majiquẽjuparã.
20 To bairi aperã:
—Mʉ paco,
mʉ yarã mʉ tʉjʉgarã macapʉ tʉjʉnucuma,
cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã.
21 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii:
—Noa Dio ye quetire ca-apirã,
tiere cá-ána nipetirã yʉ paco,
yʉ bairãre bairona ca-ãna ãma,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús calma el viento y las olas
22 Jicã rʉmʉ Jesú cʉ̃ cabuerã mena cumua ca-pairicapʉ ca-eja jãañupʉ.
—Jitá,
ʉtabʉcʉrá jĩ nʉgoapʉ mani peña aáparo,
na ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã,
cá-aájuparã,
ape nʉgoa tʉpʉre aána.
Lucas 8.22-39
23 Na ca-peña aáto Jesú ca-canicoajupʉ.
Cʉ̃ ca-caniri paʉna wino seeto ca-papu ájupe.
Wino to ca-papuro seeto ca-jabeyupe.
Ti cumuapʉ ca-jabe jãa ruugayupe.
24 Ti cumua ca-ruagaro tʉjʉrã Jesúre cʉ̃ ca-yupioyuparã.
—¡Jesú,
jãare ca-majioʉ,
yupiya!
¡Rua yajirã mani bai!
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro Jesú yupi,
winore,
ca-jaberijere to cõona ca-jana rotiyupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jana rotirona wino,
ca-jaberije ca-jana peticoajupe yua.
25 Tie ca-jana petiro tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—¿Nope ĩirã yʉ mena aábana quena yʉre ca-nʉcʉbʉgoquẽnare bairo,
“Rua yajigarã mani áa,”
mʉja ĩi tʉgooñabatí?
Na maca to bairo ca-bairijere tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—¡Abʉma!
Seeto majuu ca-majii ãcʉmi.
Wino,
ca-jaberije quena cʉ̃ ca-rotiro caroaro apicõa,
ca-ame ĩiñuparã.
El hombre endemoniado de Gadara
26 Galilea ca-wamecʉti nʉgoa tʉpʉ ca-ãnana ape nʉgoa tʉpʉ Gadara ca-wamecʉtopʉ ca-peña ejayuparã yua.
27-29 Peña eja,
ca-maa nʉcañuparã.
Jesú cʉ̃ ca-maa nʉca ejaro tʉjʉʉ jicãʉ camajocʉ ti maca macacʉ ca-yeri wãtiacʉcʉ cʉ̃ ca-bocayupʉ Jesúre.
Yoaro jutii jañaquẽcʉna ca-aninucuʉ ca-añupʉ.
Wiipʉre ca-aniquetinucuñupʉ.
Ʉ̃ta tʉa pʉto maja operi na ca-werica operi jeto ca-aninucuñupʉ.
Nairoacã yeri wãtia cʉ̃ ca-ñeenucuñuparã.
Aperãre rooro átiremi ĩirã cʉ̃ ca-jianucubajuparã to macana come wẽeri mena cʉ̃ rʉporire,
cʉ̃ wamoripʉre.
To bairo na cá-átibato quena ca-boca tʉ̃ga jure reecõanucuñupʉ come wẽeri cʉ̃re na ca-jiabatajere.
Yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarã camaja manopʉ cʉ̃ ca-atʉ mecʉro cʉ̃ cá-átinucuñuparã.
To bairi Jesú maca cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarãre na ca-buti aá rotiyupʉ.
Cʉ̃ maca Jesúre cʉ̃ boca tʉjʉʉ seeto awaja,
cʉ̃ tʉ ejacumu,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ:
—¡Jesú,
Dio ʉmʉrecóo macacʉ Macʉ!
¿Nope ĩi yʉ mʉ patowãcoʉ aparí mʉa?
¡Popiye tamuorica paʉpʉre yʉ jooqueticõaña!
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
30 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Ñamʉ mʉ wamecʉtí mʉa?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú maca.
—Yʉa Legión yʉ wamecʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre,
yeri wãtia capaarã cʉ̃ na ca-jañaro maca.
31 —¡Wãtia na ca-ani paʉ ca-ʉ̃cʉari opepʉ jã jooqueticõaña!
cʉ̃ ca-ĩiñuparã Jesúre.
32 Na jʉgoye buuropʉ yejea capaarã ca-ʉga ãñuparã.
Yejeare na tʉjʉrã:
—Yejeapʉre jã jãa rotiya,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã,
wãtia ya paʉpʉ aágaquẽna.
To bairo cʉ̃ na ca-jenirore bairona yejeapʉre na ca-jãa rotiyupʉ Jesú.
33 To cõona camajocʉpʉre ca-jañabatana yeri wãtia buti,
yejeapʉre ca-jãañuparã.
Na ca-jãarona yejea ca-rupa tʉapʉ atʉ mecʉ atʉ roaá,
ca-ree ñuacoajuparã ti rapʉ yua.
34 Yejeare ca-cotebatana to bairo na ca-bairo tʉjʉ acʉari atʉ aá,
macapʉ,
maca tʉjaroripʉ macana quenare ca-buio baterã aájuparã.
35 Tiere na ca-buiorijere apirã camaja ca-tʉjʉra aájuparã.
Jesú tʉ ejarã ca-yeri wãtia cʉtibatacʉre ca-tʉjʉyuparã.
Jesú tʉpʉ caroaro jutii jañacõari caroaro ca-tʉgooña majii cʉ̃ ca-ruiro cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã.
To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã ca-uwiyuparã.
36 Cʉ̃re yeri wãtia ca-jañaricarãre Jesú na cʉ̃ ca-buu reero ca-tʉjʉricarã maca na ca-ĩi buioyuparã:
—Oco bairo bai catícoami ca-yeri wãtia jañabatacʉ,
na ca-ĩiñuparã.
37 Tiere apirã Gadara yepa macana seeto ca-uwibʉjayuparã.
To bairi Jesúre:
—¡Aácʉja aperopʉ!
¡Atopʉ aniqueticõaña!
seeto cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
Jesú cʉ̃re na ca-booquẽto tʉjʉʉ cumuapʉ eja jãa,
ca-tunucoajupʉ.
38-39 Cumuapʉ Jesú cʉ̃ ca-eja jãaro tʉjʉʉ cʉ̃ ca-wãtia buu rericʉ maca:
—Yʉ quena mʉ mena yʉ aágʉ,
cʉ̃ ca-ĩi jenibajupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Aáquẽja.
Mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja.
Caroaro Dio mʉre cʉ̃ cá-átiejere mʉ yarãre na buio peocõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro macapʉ cá-aácoajupʉ.
Macapʉ aá,
nipetiro Jesú cʉ̃re cʉ̃ cá-átajere macá macanare na ca-buio peocõañupʉ yua.
La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús
40 Jesú cʉ̃ ca-tunu peña ejaparore camaja capaarã cʉ̃re ca-yuuyuparã.
Seeto wariñuurique mena cʉ̃ ca-bocayuparã.
Lucas 8.40-56
41 Jicãʉ na watoapʉ ca-ãnacʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo ca-wamecʉcʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ.
Jesú tʉ ejari rʉpopatua tuatu ejacumuri,
cʉ̃ ca-ĩi jeni nʉcʉbʉgoyupʉ:
—Yʉ ya wiipʉ yʉ macore cõ catíoʉ ajá,
cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ.
42 Cʉ̃ maco jicãoacãna ca-ãcõ doce cʉma ca-cʉgoo ca-añupo.
Bai yajigopʉ ca-baiyupo.
To bairo Jairo cʉ̃ ca-ĩirore apii cá-aájupʉ Jesú.
Maapʉ cʉ̃ cá-aáto Jesú mena camaja capaarã ma bijarona cá-aájuparã.
43 Na watoapʉ jicão doce cʉmari majuu ámo janaquetajere ca-riayecʉco ca-añupo.
Cõ ca-ʉcoye rotibataje wapa niyeru cõ ca-cʉgobataje nipetiro ca-peti weocoajupe.
Cõ na ca-ʉcoyerije to ca-anibato quena jicãʉ maca cõ ca-catío majiquẽjuparã.
44 To bairi Jesú bero maca atí,
cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañañupo.
Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañarona cõ ca-riaye cʉtibataje nemoo ca-janacoajupe yua.
45 Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañaro:
—¿Ñamʉ yʉ cʉ̃ pañarí?
ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
Cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Jã pañaquẽpʉ jãa,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã camaja nipetirã.
To bairi Pedro maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Jãare cabuei,
camaja capaarã mʉ cʉ̃goma.
Nope ĩi,
“¿Ñamʉ yʉre cʉ̃ pañari” mʉ ĩití?
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
46 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jicão yʉ pañawõ.
Yʉre cõ ca-pañarona yʉ ca-majirije mena cõ ca-riaye cʉtibatajere ca-netoro yʉ majiwʉ,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
47 Cãromio maca,
yʉ majiimi Jesú ĩo,
nanaa uwiri cʉ̃ rʉpori tʉ cʉ̃ ca-ejacumu nʉcʉbʉgoyupo.
To bairo ácona camaja nipetirã na ca-apiropʉ:
—Yʉna mʉ jutiirore mʉ yʉ pañawʉ.
Yʉ ca-pañarona yʉ ca-riaye cʉtie yʉ netocoapa,
ca-ĩi buioyupo.
48 To bairo cõ ca-ĩiro apii oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yʉ yao,
caroaro yʉre mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ ca-riaye cʉtiere yʉ netoowʉ.
Caroa wariñuurique mena ãaña,
cõ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
49 Mai to bairo cõ cʉ̃ ca-ĩi wada ani paʉna Jairo ya wiipʉ ca-ãnacʉ jicãʉ ca-ejayupʉ,
Jairore cʉ̃ buioʉ acʉ́:
—Mʉ maco bai yajicoapo.
To bairi manire cabueire cʉ̃ patowãcoo nemoqueticõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
50 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii Jesú maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jairore:
—Tʉgooñaqueticõaña.
Yʉ macare mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ maco catígomo,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
51 Jairo ya wiipʉ ejaʉ aperãre na ca-jãa rotiquẽjupʉ cõ ãnaco cõ ca-ani arʉapʉre.
Pedro,
Juan,
cʉ̃ jʉgocʉ Jacobo,
ca-bai yajirico pacʉa na jetore ca-jãa rotiyupʉ Jesú.
52 Ti wii ca-ãna nipetirã cõre otirã cá-ájuparã.
Nare oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Otiqueticõaña.
Ca-yajirico me ãmo.
Canio áamo— ca-ĩiwĩ Jesú.
Meere,
ca-bai yajirico cõ ca-anibato quena na ca-ĩiwĩ,
tunu catígomo cani yupiricarore bairona ĩi,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
53 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ca-otirã maca cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã,
meere bai yajicoamo ĩirã.
54 To bairo cʉ̃ na ca-api nʉcʉbʉgoquetibato quena ca-bai yajirico cõ ca-ani arʉapʉre jãa,
cõ wamore ca-ñeeñupʉ.
Ñeeña,
—Maco,
catíya.
Wamʉnʉcacõaña,
cõ ca-ĩiñupʉ.
55 To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cawimao ca-tunu catí wamʉ nʉcacõañupo yua.
Cõ ca-wamʉ nʉcarona:
—Ʉgariquere cõ nuuña,
na ca-ĩiñupʉ Jesú cõ pacʉare.
56 Ca-bai yajirico anibaco quena cõ ca-tunu catíro tʉjʉrã cõ pacʉa seeto ca-acʉayuparã.
Jesú maca cõ ca-tunu catírijere aperãre na ca-buio rotiquẽjupʉ.