Jesús sana al siervo de un oficial romano
7
Jesú camajare cʉ̃ ca-buiogarijere buio yaparo Capernaumpʉ cá-aácoajupʉ.
Lucas 7.1-10
2 Topʉ cʉ̃ ca-ejaro romano yaʉ,
polisía maja ʉpaʉ ca-añupʉ.
Cʉ̃ paabojari majocʉ,
aperã cʉ̃ paabojari maja netoro cʉ̃ ca-maii seeto ca-riabʉjayupʉ.
Bai yajigʉpʉ ca-baiyupʉ.
3 Jesú ca-riaye cʉnare na cʉ̃ ca-catío majirijere ca-queti apiyupʉ polisía maja ʉpaʉ.
To bairi judío maja ʉparã cabʉcʉrã jicãarãre Jesúre na ca-pii roti jooyupʉ,
“Yʉre ca-paabojari majocʉre cʉ̃ catíoʉ apáro,”
ĩi.
4 To bairi cʉ̃ ca-pii roti joorã Jesú tʉpʉ ejarã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã:
—Cʉ̃a polisía maja ʉpaʉ ca-ñuu majuʉ ãmi.
To bairi mʉ cá-átinemopaʉ ãmi.
5 Cʉ̃a judío majare caroaro mani maimi.
Cʉ̃ majuuna mani neñapo buerica wiire cá-áti rotiwĩ.
To bairi cʉ̃ ca-jeni jooriquere cʉ̃ átibojaya,
cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã Jesúre.
6 To bairo na ca-ĩrije apii na mena cá-aájupʉ Jesú.
Polisía maja ʉpaʉ romano yaʉ cʉ̃ ya wii tʉacã Jesúre cʉ̃ na ca-jʉgo tʉja ató tʉjʉri,
oco bairo na ca-ĩi jooyupʉ cʉ̃ yarãre:
—Ʉpaʉre seeto cʉ̃ yʉ patowãcoogatee,
cawatoa macacʉ aniri.
To bairi yʉ ya wiipʉ cʉ̃ yʉ jãa roti majiquẽe,
ca-ñuu majuʉ cʉ̃ ca-ano maca.
7 To bairo quenare cʉ̃ tʉ yʉ aá majiquẽe.
Topʉna ãcʉ̃na cʉ̃ ca-maji wadarije mena yʉ paabojari majocʉre cʉ̃ catíoato,
yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna.
Cʉ̃ ca-wadarije mena catígʉmi yʉ paabojari majocʉ.
8 Apeĩ ʉpaʉ yʉ rotimi.
Yʉ quena polisía majare ca-rotii yʉ ãa.
To bairi jicãʉ polisía yʉ ẽoro macacʉre,
“Aácʉja,”
cʉ̃ yʉ ca-ĩiro aágʉmi.
Apeĩre,
“Adʉja,”
cʉ̃ yʉ ca-ĩiro atígʉmi.
Yʉ paabojari majocʉre apeye uniere cʉ̃ yʉ cá-áti rotiro yʉ átibojagʉmi.
To bairi Jesú quena ca-rotii aniri yʉ paabojari majocʉ cʉ̃ ca-riaye cʉtiere cʉ̃ netoo rotiato,
yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna,
ca-ĩi jooyupʉ cʉ̃ yarãre Jesúre.
9 To bairo cʉ̃ ca-ĩi buio joorijere apii Jesú seeto ca-api acʉayupʉ.
Api acʉa,
cʉ̃re ca-ʉjarãre amojore nʉca,
na tʉjʉ,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi buio.
Cʉ̃a romano yaʉ seeto yʉre ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoʉ ãmi.
Cʉ̃re bairo caroaro yʉre ca-tʉgooña nʉcʉbʉgorã maama Israel macana,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
10 Cabero Jesúre ca-queti buiora aátana romano yaʉ ya wiipʉ tunu ejarã ca-riaricʉ,
meere,
ca-ñuʉpʉre cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã.
Jesús resucita al hijo de una viuda
11 Jesú polisía maja ʉpaʉ cʉ̃ ca-paabojari majocʉre cʉ̃ ca-netooro bero macá rʉmʉ ca-ano Jesú cá-aácoajupʉ Naín na ca-ĩri macapʉ cʉ̃ cabuerã mena.
Topʉ cʉ̃ cá-aáto camaja capaarã cʉ̃ ca-ʉja aájuparã.
Lucas 7.11-35
12 Ti maca tʉ na ca-tʉja aáto camajocʉ ca-bai yajiricʉ maja potire ca-ne aájuparã,
cʉ̃ yaara aána.
Ca-wapearico macʉ jicãʉna ca-anibatacʉ ca-añupʉ.
Capaarã ti maca macana cõ mena cá-aájuparã.
13 Jesú maca cõre tʉjʉʉ seeto cõ ca-bopaco tʉjʉyupʉ.
—Otiquẽja,
cõ ca-ĩiñupʉ.
14 To bairo cõ ĩi,
maja poti tʉpʉ ejanʉca,
ti potire ca-pañañupʉ,
ca-bai yajiricʉre cʉ̃ catíogʉ.
To cõona cʉ̃ ãnacʉre ca-yaara aábatana ca-tua nʉcacõañuparã.
Na ca-tua nʉcarona:
—Wamʉ nʉcacõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ ãnacʉre.
15 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro ca-bai yajicoatacʉ anibacʉ quena wamʉnʉca,
ca-wada jʉgoyupʉ tunu.
To bairo cʉ̃ tunu catío áticõari cʉ̃ pacore,
“Ʉ̃jʉ,
mʉ macʉ catíbʉjami,”
cõ ca-ĩiñupʉ Jesú.
16 To bairo cʉ̃re cʉ̃ cá-áti catíorijere tʉjʉrã nipetirã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—Dio ye quetire buiori majocʉ majuu mani tʉpʉ ejami.
Dio yarãre manire átinemoʉ acʉ́ ájupi,
ca-ĩi wariñuuñuparã.
17 To bairi camaja nipetirã Judea yepapʉre,
Judea yepa tʉjarori macana camajocʉ ca-bai yajiricʉre Jesú cʉ̃ ca-tunu catíorijere ca-queti api peticoajuparã yua.
Los enviados de Juan el Bautista
18 Jesú cʉ̃ cá-átiere ca-buio peocõañuparã Juan bautisari majocʉre,
cʉ̃ cabuerã presopʉ cʉ̃ ca-ano.
19 To bairo Jesú cʉ̃ cá-átiere cʉ̃ na ca-buioro apii Jesúre ca-jeniña roti jooyupʉ Juan cʉ̃ cabuerã pʉgarãre:
—Dio joogʉmi jicãʉ camajare na cá-átinemopaʉ na ca-ĩricʉ,
“¿mʉna mʉ ãtí o ¿apeĩ maca jã ca-yuupaʉ cʉ̃ ãcʉ̃atí?”
Jesúre cʉ̃ ĩi jeniñaña,
na ca-ĩi jooyupʉ Juan cʉ̃ cabuerãre.
20 To bairi Juan cʉ̃ ca-jeniña rotiricarã Jesú tʉpʉ eja:
—¿Mʉna mʉ ãtí,
“Dio joogʉmi camajare na cá-átinemopaʉ,”
na ca-ĩricʉ?
o ¿apeĩ maca cʉ̃ ãcʉ̃atí que?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã Jesúre.
21 To bairo cʉ̃re na ca-jeniñari paʉre Jesú camaja ca-riaye cʉnare na catío ãcʉ̃ cá-ájupʉ.
Ca-yeri wãtia jañarãre na reeboja ãcʉ̃ cá-ájupʉ.
Ca-cape tʉjʉquẽnare na ca-tʉjʉ majiro cá-áti añupʉ.
22 To bairi Juan cʉ̃ ca-jooricarã Jesúre na ca-jeniñaro oco bairo na ca-ĩi yʉʉyupʉ Jesú:
—Nipetiro yʉ cá-áto mʉja ca-tʉjʉrijere,
mʉja ca-apirijere Juan're cʉ̃ buiorã aája.
“Ca-cape tʉjʉquetibatana yucʉra ca-tʉjʉrã ãma.
cá-aáquetibatana quena cá-aá majirã ãma yua.
Ca-ajeri boabatana quenare yaticoapa.
Ca-apiquetibatana quena ca-api majirã ãma yucʉra.
Ca-bai yajiricarã anibana quena tunu catíma,”
cʉ̃ ĩi buioya Juan're.
“Bopacooro ca-bairicarã Dio ye quetire apima na cʉ̃ ca-buioro.
23 To bairi caroaro wariñuurã anigarãma yʉre ca-apiʉjarã,
‘Jocʉna ĩmi,’
yʉre ca-ĩi tʉgooñaquẽna,”
ĩmi Jesú,
Juan're cʉ̃ ĩi buiorãja,
na ca-ĩiñupʉ Jesú,
Juan cʉ̃ ca-jeniña roti jooricarãre.
24 Juan cʉ̃ ca-jeniña roti jooricarã na cá-aáto bero camaja capaarã to ca-ãnare oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú Juan cʉ̃ ca-ãnajere:
—Camaja na ca-manopʉ Juan're mani tʉjʉrã aáparo ĩirã,
¿Ñamʉ ucʉ̃re mani tʉjʉgarã,
mʉja ca-ĩi tʉgooñarí?
“Ca-uwioʉ,
ca-tʉgooñarique mácʉ yeru cʉ̃ oó wino ca-papuro ca-wãre tʉjʉnucurore bairo ca-ãcʉ̃re mani tʉjʉgarã,”
mʉja ca-ĩi tʉgooñaquetana.
Ca-tʉgooña ocabʉti majuʉ ãmi Juan.
25 To bairo quenare caroa jutii jañaricʉ ca-ãcʉ̃re camaja mani paʉpʉ mani tʉjʉrã aágarã mʉja ca-ĩi tʉgooñaquetana.
Caroa jutiire ca-jañarã,
capee apeye uniere ca-cʉgorã caʉparã tʉpʉ maca ãnama.
Nare bairo ca-baii me ãmi Juan.
26 To bairi,
“Camaja mani paʉpʉ jicãʉ Dio ye quetire ca-buioʉ macare mani tʉjʉrã aágarã,”
mʉja ĩi tʉgooñaricarã.
Aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana netoro ca-ãcʉ̃ ãmi Juan,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
27 —Juan jʉgoyepʉ macana ãnana Dio ye quetire buiori maja Juan cʉ̃ ca-baipere oco bairo ca-ĩi ucayupa:
Camajare na ca-netoo catíopaʉ jʉgoye yʉ joogʉ jicãʉ yʉ ye quetire ca-buio jʉgoyeyepaʉre.
Camaja na yerire caroaro tʉgooña quenoo yuu rotigʉmi.a
To bairona na ca-ĩi ucaricʉna ãmi Juan.
28 Jicãʉ maca Juan netoro ca-ani majuʉ maami ati yepapʉre.
To bairo to ca-baibato quena cawatoa ca-ãna quena Dio tʉpʉre ãnaa Juan netoro ca-ani majuurã anigarãma,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Cawama wame Jesú ye quetire ca-apiʉjarã maca Juan netoro ca-ãna anigarãma ĩi,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
29 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩi buiorijere caroaro ca-apiyuparã camaja capaarã gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja quena.
Juan cʉ̃ ca-bautisa rotiricarã aniri caroaro ca-apiyuparã Jesú cʉ̃ ca-ĩrijere.
To bairi,
“Cariape áami Dio,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
30 Fariseo maja,
aperã judío majare cabuerã Juan're cʉ̃ ca-bautisa rotiquetana ca-añuparã na maca.
To bairi Dio na cʉ̃ cá-átibojagari wamere ca-booquẽjuparã.
31 Jesú yua oco bairo ca-ĩi buioyupʉ tunu:
—Ati yʉtea macana camaja Juan're ca-tʉjʉteericarã yʉ quenare tʉjʉteebʉjama.
Caroa quetire apigaquẽna oco bairo ãma:
32 Cawimarã macá recomacapʉ ca-ruirã na mena macana mena epegabana na ĩi pii awajarãma:
“Jã ca-peruu putiro,
‘Jã mena bajaya,’
jã ca-ĩrije to ca-anibato quena jã mena mʉja bajagaquẽpʉ.
Tʉgooñarique pai eperique tõroari mena jã ca-baja epero quenare mʉja ĩi epenemogaquẽpʉ,
‘Mʉja ya wamere jã epegateebʉja,’
ĩirã.”
To bairona cawimarã,
“Jã ca-ĩri wamere jã mena epeya,”
ca-ame ĩibanare bairona baima ati yʉtea macana.
Caroa quetire apigaquẽna na majuuna na ca-ĩi tʉgooñari wamere ame ĩi botioma.
33 Juan bautisari majocʉ caroa ʉgarique ca-ʉgaquetinucuwĩ,
ʉje oco quenare ca-etiquetinucuwĩ.
To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã,
“Ca-wãticʉcʉ,
ca-tʉgooña majiquẽcʉ ãcʉmi,”
cʉ̃re mʉja ĩi.
34 Cʉ̃ bero yʉ maca caroa ʉgariquere ca-ʉganucuʉ,
ʉje ocore ca-etinucuʉ yʉ ãa.
To bairo yʉ ca-bairo tʉjʉrã,
“Ca-ʉga pacaʉ,
vinore ca-eti pacaʉ ãmi Jesú,”
yʉre mʉja ĩi.
“Cʉ̃ mena macana caroorã ãma,
gobiernore camaja yere ca-niyeru jeebojarã ãma,”
mʉja ĩi.
35 “Dio cʉ̃ ca-rotiro mena buiomi,
cariape áami,”
yʉre ĩi majigarãma Dio cʉ̃ ca-majirijere ca-tʉgooñarã maca,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú yua.
Jesús en la casa de Simón el fariseo
36 Jicãʉ fariseo majocʉ Simón ca-wamecʉcʉ Jesúre cʉ̃ ca-ʉga rotiyupʉ cʉ̃ tʉpʉ.
To bairi Jesú cʉ̃ ya wiipʉ ca-jãa ejayupʉ.
Jãa eja,
cajawa tʉ ca-ejanumuñupʉ yua.
Lucas 7.36-50
37 Ti maca macaco cãromio jicão ca-roo ca-añupo.
Cõ maca fariseo majocʉ ya wiipʉ Jesú cʉ̃ ca-jãa ejarijere queti apio ca-neajupo ca-rupa rʉʉ alabastro ca-wamecʉti rʉʉ weerica rʉʉ caroa ca-jʉti ñuurije ca-jañari rʉre.
38 Jesú tʉ ca-ne ejanʉcañupo ti rʉre.
Jesú tʉ ejanʉca,
ca-otiyupo.
Cõ ca-otiro Jesú rʉporipʉ cõ cape oco ca-ree peayupe.
To bairi tuatu,
ejacumu nʉcʉbʉgori,
cʉ̃ rʉporire ñee,
cõ cape oco ca-ree pearijere cõ poa ñapo mena Jesú rʉporire ca-tu cojeyupo.
Tu coje,
ca-jʉti ñuurije cõ ca-jee atáje mena Jesú rʉporipʉre ca-pio peóyupo yua.
39 Ti wii macacʉ fariseo majocʉ Simón ca-wamecʉcʉ Jesúre ca-ʉga rotiricʉ maca to bairo cʉ̃ cõ cá-áto tʉjʉri oco bairo ca-ĩi tʉgooñañupʉ:
“Ani Dio ye quetire ca-buioʉ majuu cʉ̃ ca-ãmata atio cʉ̃ rʉporire ca-ñeore majiboʉmi.
‘Ca-roo ãmo,’
ĩi tʉjʉ majiboʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ Simón.
40 Jesú maca Simón cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñari wamere tʉjʉ majicõari oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ:
—Jicã wame queti buio majiorica wame mʉ yʉ buioga— cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jaʉ,
jãare Cabuei,
yʉ buioya,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón.
41 To bairi Jesú oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buio majioñupʉ:
—Caʉmʉa pʉgarã niyerure ca-wapamorã ãnama.
Nare niyeru ca-wajoricʉre jicãʉ pairo majuu quiniento rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi.
Apeĩ petoacã cincuenta rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi niyeru ca-jooricʉre.
42 Na ca-wajoricʉ maca na ca-wapayepe na ca-cʉgoquẽto tʉjʉʉ,
“To anicõato.
Mʉja ca-wapamorijere yʉ majiritigʉ,”
na ĩimi,
na maii.
To bairi ¿ni maca ati maja mʉ yʉ ca-buiorã cʉ̃ ca-mai netoʉ cʉ̃ anibocʉtí cʉ̃ na ca-wapamoriquere cʉ̃ ca-majirioro bero?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú Simón're.
43 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Pairo ca-wapamobatacʉ maca niyeru ca-jooricʉre cʉ̃ mai netoboʉmi,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón.
To bairo Simón cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cariapena yʉ mʉ ĩi,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
44 To bairo cʉ̃ ĩi,
cãromio macare cõ amojore tʉjʉ,
oco bairo Simón're cʉ̃ ca-ĩinemoñupʉ:
—Atiore cõ tʉjʉya mʉ quena.
Mʉ ya wiipʉ yʉ ca-jãa ejaro ocore yʉ mʉ jooquẽpʉ yʉ rʉporire ca-cojepere.
Cõ maca cõ cape oco mena yʉ rʉporire coje,
cõ poa ñapo mena tu coje ejamo.
45 Yʉ ca-ejari paʉ yʉ mʉ boca tʉjʉ nʉcʉbʉgo pabarioquẽpʉ.
Atio maca yʉ ca-jãa ejaro tʉjʉo yʉre áti nʉcʉbʉgo,
yʉ rʉporire ñeeri,
pitigaquẽemo,
caroaro yʉre cá-áti nʉcʉbʉgoo aniri.
46 Mʉa yʉ rʉpoare ʉje ca-jʉti ñuurije yʉ mʉ pio peóquẽpʉ.
Cõ maca ca-jʉti ñuurije ca-wapa pacarijere yʉ pio peówõ yʉ rʉporipʉre.
47 To bairi cariape mʉ yʉ buiopa.
To bairo yʉre cõ cá-átie mena seeto yʉre cõ ca-mairijere yʉ iñoomo.
Caroorije pairo cá-átaco cõ ca-anibato quena cõre yʉ majiriobojacõa.
To bairi seeto yʉ maimo.
Apeĩ maca petoacã caroorije cá-átacʉ ucʉ̃ macare yʉ ca-majirioata jĩacã yʉ maigʉmi cʉ̃ maca,
Simón're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
48 To bairo cʉ̃ ĩi yaparo cãromiore cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirio peocõa.
49 To bairo cõ cʉ̃ ca-ĩiro apirã aperã ti wiipʉ ca-ʉga ruirã oco bairo ca-ame ĩi jeniñañuparã:
—¿Nope ĩi,
“Caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirio peocõa,”
cʉ̃ ĩití manire baii camajocʉ ca-ãcʉ̃ anibacʉ quena?
ca-ame ĩiñuparã.
50 Jesú maca cãromiore oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ:
—Yʉre mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro maca caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirioboja.
To bairi caroaro wariñuurique mena aácoja,
cõ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.