El ejemplo del sembrador
4
Cabero Jesú ʉtabʉcʉrá tʉjaropʉ Dio ye quetire camajare na ca-buio jʉgoyupʉ tunu.
Camaja capaarã majuu ca-neñapoyuparã.
Capaarã majuu na ca-neñaporo tʉjʉʉ Jesú cumuapʉ eja jãa,
ca-ejanumu ejayupʉ.
Camaja maca paputiropʉ ca-añuparã.
2 Topʉ na ca-ano capee wameri buio majiorica wameri mena na ca-buioyupʉ.
Nare buio majioʉ,
oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ:
3 —Apiya mʉjaa yʉ ca-buiorijere:
Jicãʉ camajocʉ cʉ̃ ya wejepʉre trigo apeacãre ca-ote aájupʉ.
4 Jicã rupaa cʉ̃ ca-oterije ma tʉpʉ ca-wẽeñupe.
To bairi minia ti rupaare tʉjʉ rui atí,
ca-ʉga reecõañuparã.
5-6 Ape rupaa ʉ̃ta yepapʉ ca-ree cumuñupe ca-jita manibʉjaropʉ.
To bairi jita põreroacã ca-ano nʉcoo joo majiqueti,
ca-putibatato beroacã muipu cʉ̃ ca-ajiro ca-jini reecoajupe.
7 Ape rupaa tunu cʉ̃ ca-yaye bate oterije pota yucʉ watoapʉ ca-ree cumuñupe.
To bairi ca-putibata apearire pota yucʉ maca bʉcʉa neto,
ca-puti biacoajupe.
To bairi tie ca-rica cʉtiquẽjupe.
8 Ape rupaa ca-ree cumuñupe caroa yepa ca-jita cʉti paʉre.
To bairi tie caroaro puti,
bʉcʉa,
caroaro ca-rica cʉticoajupe.
Jicã rupaari ca-rica cʉjupe treinta rupaari.
Ape rupaari sesenta rupaari ca-rica cʉjupe.
Ape rupaari tunu cien rupaari ca-rica cʉjupe,
na ca-ĩi buioyupʉ Jesú,
cumuapʉ ruiri petapʉ ca-tʉjʉnucurã paarãacãre yua.
9 Yʉ ca-ĩi buiorijere apiri caroaro apiʉjaya,
ca-ĩiñupʉ Jesú.
El porqué de los ejemplos
10 Cabero camaja paarãacã na cá-aáto bero cʉ̃ mena macana,
cʉ̃ buerã doce ca-ãna quena cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã:
—¿Dope bairo ĩi buiogʉ mʉ ĩri mʉ ca-ĩi buioejere?
11 To bairo cʉ̃re na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Ʉpaʉ cʉ̃ ca-anie quetire majioʉ áami Dio mʉjaare ca-jʉgoye camajare cʉ̃ ca-majioquetajere.
Aperã yʉre ca-apiʉjaquẽna macare buio majiorica wameri mena na yʉ buio.
12 To bairi na maca yʉ cá-átiere tʉjʉ,
yʉ ca-buiorijere api,
baibana quena api puoquẽema.
To bairi caroorije na cá-átiere wajoagaquẽema.
“Caroorije jã cá-átajere jã majiriobojaya,”
Diore jeniquẽema,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
13 Apeye na ca-ĩinemoñupʉ Jesú tunu:
—¿Mʉjaare yʉ ca-ĩi buio majiobaé wamere mʉja api puoquẽetí?
Tiere mʉja ca-api puoquẽpata ape wameri yʉ ca-buio majiorije quenare dope bairo áti mʉja api puoquetiborã.
14 Oco bairo ãa:
Oteriquere ca-otei Dio ye quetire ca-buioʉre bairo ãmi.
15 To bairi jicãarã Dio ye quetire apibana quena api puoquẽema.
Sataná na yeripʉ atí,
na ca-apibatajere ema jee reericarore bairo nare áami,
na majiriticõato ĩi.
Ma tʉ ca-ree cumurique minia na ca-ʉga reeriquere bairona ca-ãna ãma camaja to bairo ca-bairã.
16 Aperã camaja ʉ̃ta yepa jita põreroacã ca-ani yepapʉ ca-ree cumuriquere bairona ca-bairã oco bairo ãma Dio Wadariquere jĩacã ca-apirã.
Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro api wariñuurãma.
17 Api wariñuubana quena jita põreroacãpʉ ca-ree cumu putibatajere bairona,
ca-nʉcori mánajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama.
Popiye nare to ca-ano to cõona janacõarãma.
18 Aperã camaja oterique aperi pota yucʉ watoapʉ ca-ree cumuriquere bairona ãma.
19 Dio ye quetire apibana quena ati yepa macaje macare seeto tʉgooñanucuma.
Capee apeye unie,
ati yepa macajere na ca-cʉgo wariñuupe boo netorãma.
Tiere boo netobana Dio ye queti macare apiʉja janacõarãma.
To bairi pota yucʉ watoapʉ ca-ree cumurique ca-rica mánajere bairona ãma,
yʉ ca-boorijere átiquẽnana.
20 Aperã camaja caroa yepa ca-jita cʉtopʉ ca-ree cumuriquere bairona ãma.
Dio ye quetire apirã caroaro ca-apiʉjacõa aninucurã ãma.
To bairi jicãarã Dio ye quetire ca-apiʉjarã treinta aperi ca-rica cʉtajere bairona ãma.
Aperã Dio ye quetire ca-apiʉjarã sesenta,
aperi ca-rica cʉtajere bairona ãma.
Aperã caroaro Dio yere ca-apiʉjarã oterica aperi cien aperi ca-rica cʉtajere bairona ãma yua,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El ejemplo de la lámpara
21 Ape wame na ca-ĩi buio nemoñupʉ Jesú tunu:
—Camaja jĩa bujuricarore jĩa bujurã ca-rupa pata ẽoropʉ o cani cuñaricaro ẽoropʉ cũuquẽnama.
Caroaro ca-baujari paʉ bui maca peorãma nipetiropʉ caroaro to ʉ̃ʉ bujuato ĩirã.
22 To bairi tie ca-bujurore bairona yʉ ca-buiorijere noa ca-jʉgoye ca-api majiquetana api majigarãma.
Ca-jʉgoyepʉre ca-api majiña mánaje to ca-anibato quena api majigarãma.
23 Yʉ ca-ĩi buiorijere apirã caroaro apiʉjaya,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
24 Oco bairo na ca-ĩinemoñupʉ Jesú:
—Mʉja ca-apirijere caroaro tʉgooña ʉjaya.
Yʉ ye quetire mʉja ca-api nʉcʉbʉgoro cõona mʉja quenare mʉja ca-api majiro átigʉmi Dio.
Caroaro ca-api nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinemo netogʉmi Dio.
25 To bairi noa yʉ ca-buiorijere caroaro ca-apiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio.
Aperã maca yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjagaquẽna yʉ yere na ca-api majibatajeacã quenare na ca-tʉgooña mawijiaro átigʉmi Dio.
El ejemplo de la semilla que crece
26 Ĩi yaparoʉ,
apeye na ca-ĩi buioyupʉ Jesú tunu:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti buiorique jicãʉ camajocʉ yepapʉ cʉ̃ ca-oterijere bairona ãa.
27 Ote yaparo tʉjʉ ʉjaquẽcʉna aácoacʉmi.
Cabero to canacã ñami canirique cʉti,
to canacã rʉmʉ anicõa,
to bairo cʉ̃ ca-baitoye cʉ̃ ca-oterique puticoato.
Dope bairo putiro ĩi majiquẽcʉmi.
28 Puti,
yoaro mee pũu butiro.
Buti yaparo ca-rupa cape jeeñaro.
Ca-rupa cape jeeñari bero ca-rica butiro.
Tie bʉcʉa,
ca-rupa rupaa jeeñaro yua.
29 Ti rupaa ca-jũaro tʉjʉʉ tiere ca-otericʉ jeimi,
to cõona bʉcʉa yaparo ĩi.
Dio cʉ̃ ca-anie queti buiorique tie oteriquere bairona bai,
ca-ĩiñupʉ Jesú,
Diore ca-apiʉjarãre ca-ricare jeericarore bairona na jee neogʉmi Dio caberopʉre ĩi,
ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
El ejemplo de la semilla de mostasa
30 To bairo ĩi yaparo oco bairo ca-ĩi buionemoñupʉ Jesú:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire ¿dope bairo maca mani ĩi buio majiobocʉtí?
31 Oco bairo ãa:
Jicãʉ camajocʉ mostasa apeacãre oteimi cʉ̃ ya wejepʉ.
Tie ape õqueacã majuu ãa,
oterique aperi nipetiri wame rʉgarijeacã.
32 Õca aperiacã anibato quena bʉcʉatopʉ apeye oterica yucʉ netoro ʉmʉari yucʉ aápá.
Paca majuu rʉpʉricʉti.
To bairi minia atí,
tii rʉpʉripʉ na batirire peoma.
To bairona ãa Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti.
Apeye netoro ca-ani majuuri wame ãa.
33 Capee wame queti buio majiorica wameri mena camajare na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
Na ca-api majiro cõona na ca-ĩi buioyupʉ.
34 Camajare buei,
buio majiorica wame manona na ca-ĩi buioquetinucuñupʉ Jesú.
Cʉ̃ buerã jetore,
oco bairo ĩigaro ĩi,
na ĩi majiato ĩi cariapena na ca-ĩi buionucuñupʉ aperã na ca-apiquẽtopʉ.
Jesús calma el viento y las olas
35 Jesú oterique mena camajare cʉ̃ ca-buio majiorica rʉmʉ canaiori paʉ ca-ano Jesú ca-ĩiñupʉ cʉ̃ buerãre:
—Jitá,
ʉtabʉcʉrá i nʉgoapʉ mani peña aáparo,
ca-ĩiñupʉ.
36 To bairi Jesú camaja paarãacãre,
“Aácʉ yʉ áa,”
nare cʉ̃ ca-ĩi yaparoro cʉ̃ ca-jʉgo peña aájuparã cʉ̃ buerã cʉ̃ ca-jañari cumua menana.
Na ca-peña aáto tʉjʉrã,
aperã quena na ye cumuari mena ca-peña aájuparã,
Jesúre ʉja peña aána.
37 Ti ra recomaca na ca-tʉja peña aáto seeto majuu wino ca-papu ájupe.
Wino seeto ca-papuro seeto majuu ti ra ca-nacuañupe.
Seeto majuu nacuabato cumuare pairo majuu ca-oco pa jãañupe.
To bairi cumua ruacoato ca-baibajupe yua.
38 To bairo to ca-baibato quena Jesú maca cumua ca-ʉjaro maca ca-abari ajero mena ẽoturi ca-canicõa jañañupʉ.
To bairi cumua ca-ruagaro tʉjʉrã Jesúre cʉ̃ ca-yupioyuparã.
—¡Jesú,
jã Ʉpaʉ,
yupiya!
¿Mʉ tʉjʉbaparí?
¡Rua yajicoa aána mani bai!
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
39 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii Jesú wamʉnʉca,
winore ca-jaberijere ca-jana rotiyupʉ.
—¡To cõona janatoja!
ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩirona wino,
ca-jaberije nipetiro ca-jana peticoajupe.
40 —¿Nope ĩirã yʉ mena aábana quena yʉre ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽnare bairona to cõo mʉja uwirí?
ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ buerãre.
41 Na maca to bairo nemoo ca-janaro tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã:
—¡Abʉma!
Seeto majuu ca-majii ãcʉmi.
Wino,
ca-jaberije quena cʉ̃ ca-rotiro caroaro apicõa,
ca-ame ĩiñuparã.
