Jesús es entregado a Pilato
27
Cabero ca-bujuri paʉ ca-ejaro sacerdote maja ʉparã nipetirã aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã mena ca-neñapoyuparã.
Neñapo,
jicãro mena tʉgooñari romano maja ʉparãre Jesúre nare na ca-jĩa rotipere ca-wadapeniñuparã.
2 Wadapeni yaparo Jesú wamorire jia tu,
cʉ̃ ca-ñe aájuparã Pilato ca-wamecʉcʉ tʉpʉ.
Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ ca-añupʉ Pilato.
La muerte de Judas
3 Judas,
Jesúre ca-tʉjʉ tutirã cʉ̃re na ñeato ĩi na ca-wadajãricʉ Jesúre na ca-jĩagaro tʉjʉʉ,
“Rooro cʉ̃ yʉ wadajãrajawʉ,”
ca-ĩi tʉgooñarique paiyupʉ.
To bairo rooro tʉgooñarique pai,
niyeru treinta cuiri ca-ajiyari cuiri cʉ̃re na ca-wapayebatajere ca-tunuo joogabajupʉ.
To bairi sacerdote maja ʉparã,
aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã tʉpʉ aá:
4 —Rooro yʉ wadajãrajawʉ.
Caroorije cá-átiquẽcʉrena mʉjaare yʉ joowʉ mʉja ca-jĩapaʉre,
na ca-ĩibajupʉ Judas.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jãarã ñee wapa maa.
Mʉ majuuna bai tʉgooñaña ti wamere,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã Judare.
5 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii Dio wiipʉ aá,
ca-ree bate cũucõañupʉ cʉ̃re na ca-joobatajere ca-ajiyari cuirire.
Re bate cũu,
cá-aácoajupʉ.
Aá,
cʉ̃ wamʉa jia tu bio,
yucʉpʉ wamʉ aá,
ca-yapa ca-rʉpʉpʉre jia tu,
bapa roca ca-yoo aá átiri cʉ̃ majuuna ca-jĩa yajicoajupʉ.
6 To bairi cʉ̃re na ca-wapayebatajere Judas cʉ̃ ca-ree bate cũuro tʉjʉri ca-jeeyuparã sacerdote maja ʉparã ti cuirire.
Tiere jee,
oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—Atie niyeru camajocʉ cʉ̃re na ca-jĩarique wapa ãa,
cʉ̃ rií wapa.
To bairi Dio wii macaje niyeru ca-jañari patapʉ ca-jãa rotiquetipe ãa.
¿Dope bairo mani ánaatí atie niyerure?
ca-ame ĩi wadapeniñuparã yua.
7 To bairo ame ĩi wadapeni,
jicã yepa na ca-wapayepe ca-ame wadapeni quenooñuparã,
apero macana na ca-bai yajiro na ca-yaa reepa yepa.
To bairi jicã paʉ ca-rupa tucũrore ríi jotʉrire ca-wei ríire cʉ̃ ca-jeeri tucũro ca-wapayeyuparã.
8 To bairi yucʉ quena ti paʉ camajocʉre ca-jĩarique ca-wapacʉti tucũro aniri camajocʉ rií tucũro ca-wamecʉti paʉ ãa ti paʉ.
9 To bairo ca-bairije Dio ye quetire buiori majocʉ Jeremía tirʉmʉpʉ macacʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona ca-baiyupa:
Niyeru cuiri treinta cuiri ca-ajiyarijere Israel maja,
“To cõo jã wapayegarã,”
na ca-ĩi cũurique cõo wapayegarãma.
10 Ríi jotʉri weeri majocʉ cʉ̃ ca-ríi jeeri tucũrore to cõo wapayegarãma,
Dio yʉ cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona átigarãma,
ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ.
Jesús ante Pilato
11 To bairi Jesúre Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ Pilato tʉpʉ cʉ̃ ca-ñe aájuparã.
To bairi Pilato Jesúre cʉ̃ tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Judío maja ʉpaʉna mʉ ãtí mʉa?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Mʉ ca-ĩirore bairona yʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
12 To bairi sacerdote maja ʉparã,
cabʉcʉrã ca-rotirã seeto cʉ̃ ca-wadajãñuparã Pilatore.
Seeto na ca-wadajãrije to ca-anibato quena Jesú na ca-yʉʉquẽjupʉ.
13 To bairo Jesúre,
“Rooro átinucumi,”
cʉ̃ na ca-ĩi wadajãrijere apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre:
—¿Nope ĩi capee roorije mʉre na ca-ĩrijere mʉ yʉʉgaquẽetí?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre.
14 To bairo Pilato cʉ̃ ca-ĩiro apibacʉ quena,
“Jocarã yʉ ĩima,”
cʉ̃ ca-ĩi yʉʉquẽjupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-yʉʉquẽto Pilato ca-acʉa tʉjʉyupʉ.
Dope bairo ca-ĩi tʉgooña majiquẽjupʉ.
Jesús es sentenciado a muerte
15 To canacã cʉma ti boje rʉmʉ ca-ano nii camaja na ca-boʉre preso ca-ãcʉ̃re ca-buunucuñupʉ Pilato,
Roma macacʉ ʉpaʉ.
16 To bairi ti paʉ ca-ano preso na ca-jooricʉ ca-añupʉ jicãʉ Barrabá ca-wamecʉcʉ,
camaja nipetirã caroorije cʉ̃ cá-átajere na ca-majii.
17 To bairi Pilato cʉ̃ tʉpʉ ca-neñaporãre oco bairo na ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Ni macare cʉ̃ yʉ ca-buuro mʉja bootí?
¿Barrabá macare o Jesú,
Cristo na ca-ĩire?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
18 To bairona na ca-ĩi jeniñañupʉ,
Jesúre cʉ̃ tutibana cʉ̃re yʉ jĩa rotima ĩi.
19 Pilato camajare cʉ̃ ca-bejeri arʉapʉ ca-ruii ca-añupʉ.
Topʉ cʉ̃ ca-ruiri paʉna cʉ̃ nʉmo oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jooyupo:
“Jĩi caroorije cá-átiquetacʉre rooro cʉ̃ átiqueticõaña.
Mepʉ macá ñamire rooro yʉ quẽguewʉ cʉ̃ ca-bairijere.
Rooro yʉ tamuo tʉgooñawʉ,
cʉ̃ ca-bairijere quẽguebaco,”
cʉ̃ ca-ĩi jooyupo cõ manapʉ Pilatore.
20 Pilato ¿dope bairo yʉ ácʉati Jesúre?
cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñari paʉna sacerdote maja ʉparã,
aperã cabʉcʉrã to ca-ãna paarãacãre oco bairo Pilatore cʉ̃ ca-ĩi rotiyuparã:
—“Cʉ̃ buuya Barrabáre.
Jesú macare cʉ̃ jĩa rotiya,”
cʉ̃ ĩiña Pilatore,
na ca-ĩiñuparã to ca-ãnare.
21 To bairi Pilato oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Ni macare yʉ ca-buu jooro mʉja bootí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato tunu.
—Barrabáre cʉ̃ buuya,
ca-ĩiñuparã to ca-ãna camaja paarãacã.
22 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—¿To roque dope bairo yʉ ácʉati Jesúre,
Cristo na ca-ĩire?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
—Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisíare,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã nipetirã to ca-ãna paarãacã.
23 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Ñee unie caroorije cá-átiquetacʉ ãcʉmi,
na ca-ĩibajupʉ Pilato tunu.
To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩibato quena seetobʉja:
—¡Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisía majare!
cʉ̃ ca-ĩi awajanemoñuparã.
24 To bairo na ca-ĩi awajaro Pilato,
“Dope bairo na yʉ buio majiquẽe.
Yʉ awaja tutirema,”
ca-ĩi tʉgooñañupʉ.
To bairi ocore waa roti,
cʉ̃ wamorire ca-cojeyupʉ na ca-tʉjʉrona,
caroorije cá-átiquẽcʉ cʉ̃ ca-anibato quenare na yʉ ca-jĩa rotirije yʉ ye wapa me ãa,
na iñoʉ.
To bairo na coje iñoori oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cʉ̃re jĩarique yʉ ye wapa me anigaro.
Mʉja majuuna mʉja bai bui cʉtigarã,
na ca-ĩiñupʉ.
25 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cʉ̃ mʉ ca-jĩa rotirique wapa jã maca jã bui cʉtigarã.
Jã punaa,
jã pãramerã quena to bairona baigarãma,
ca-ĩiñuparã Pilatore.
26 To bairo na ca-ĩiro apii na ca-boorijere bairona cá-áti rotiyupʉ Pilato.
Barrabáre cʉ̃ ca-buuyupʉ.
To bairi Jesú macare wecʉa ajeri wẽeri mena polisíare cʉ̃ bape roti,
cʉ̃ na papuaato ĩi Jesúre na ca-ne aá rotiyupʉ polisía majare yua.
27 To bairi Pilato yarã polisía maja ʉparã ya wii maca yepapʉ cʉ̃ ca-ne aájuparã Jesúre.
Cʉ̃ ne aá,
na yarã polisía maja nipetirã na ca-pii neoñuparã.
28 Na yarã polisía nipetirãre na pii neo,
Jesú ye jutiire tu wee,
cʉ̃ ca-jãa epeyuparã ʉpaʉ cʉ̃ ca-jañarije ca-jũarije jutii uniere.
29 Tiere cʉ̃ jã,
ʉpaʉ cʉ̃ ca-pejari beto uno pejaya ĩirã,
pota mena juarica beto cʉ̃ rʉpoapʉ ca-peo epeyuparã.
Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ uno cʉgoya ĩirã,
yucʉ cʉ̃ wamo cariape nʉgoapʉ cʉ̃ ca-ne rotiyuparã.
To bairo átiri cʉ̃ tʉpʉ rʉpopatua tuatu cumu eja,
“Judío maja Ʉpaʉ mʉ ãa,”
cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
30 Cabero cʉ̃ ca-ʉco eo ree bate tuuyuparã.
Yucʉ,
“Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ cʉgoya,”
cʉ̃ na ca-ĩibata yucʉ ñeeri cʉ̃ rʉpoapʉre ca-bapeyuparã tii mena.
31 To bairo rooro cʉ̃ ĩi epe yaparo cʉ̃re na ca-jãarique ca-jũarije jutiire ca-tu weeyuparã tunu.
Tiere tu wee,
cʉ̃ yere cʉ̃ jã,
yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃ papuagarã cʉ̃ ca-ne aájuparã.
La crucifixión
32 Maca yepapʉ ca-ãnana Jesúre ne buti aána ca-boca tʉjʉyuparã jicãʉ Simón ca-wamecʉcʉ Sirene macacʉre.
Cʉ̃ boca,
cʉ̃ ñee,
yucʉ tẽorica pãire Jesúre na ca-papuapa pãire cʉ̃ ca-pʉjaboja rotiyuparã.
33 To bairo aá,
ca-ejayuparã Gólgota na ca-ĩri buuropʉ.
Ti wame “rʉpoa õwa coro” ĩigaro ãa.
34 Topʉ ejarã cʉ̃re ca-tĩagayuparã ʉje oco ca-piyarije oco mena ajuriquere.
Tiere ca-etiñañupʉ Jesú.
Etiñari ca-etigaquẽjupʉ.
35 To bairi cʉ̃re ca-jĩarã cʉ̃ papua nʉcori bero cʉ̃ jutii ãnajere ca-jee bateyuparã.
¿Ni maca cʉ̃ ãtí ca-jeepaʉ?
ĩi majigarã ʉ̃ta rupaacã na wameri ucari,
ñoo joo,
tʉjʉri,
to bairona ĩi bʉga eperi ca-jee bateyuparã.
36 Jee bateri bero polisía maja cʉ̃ ca-tʉjʉ rui coteyuparã.
37 Cʉ̃ rʉpoa bui cʉ̃ ye wapa ca-ĩri wamere oco bairo ca-uca tuuyuparã:
ANI JESÚ ÃMI,
JUDÍO MAJA ɄPAɄ MAJUU ĩrica wame.
38 Aperã pʉgarã ca-jee rutiricarãre na quenare yucʉ tẽorica pãiripʉ ca-papuayuparã Jesú mena cariape nʉgoa jicãʉ,
cacõ nʉgoa maca apeĩ.
39 Topʉ ca-neto aánucurã na ca-papuaricʉre tʉjʉrã cʉ̃ ca-ñupua epenucuñuparã Jesúre.
40 —Jocʉna ca-ĩricʉ mʉ ãa.
“Dio ya wiire yʉ rocagʉ.
Rocabacʉ quena itia rʉmʉ bero yʉ wajoagʉ ape wii yʉ ca-majirije mena.”
Jocʉ majuuna mʉ ĩiñupa.
Mʉ majuuna netooña.
Mʉ ca-majirije mena yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ rui ajá,
Dio Macʉ mʉ ca-ãmata,
cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
41 Sacerdote maja ʉparã,
judío majare cabuerã,
aperã cabʉcʉrã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã na quena:
42 —Aperãre ca-netooʉ anibacʉ quena cʉ̃ majuuna netoo majiquẽemi.
Israel maja Ʉpaʉ,
Dio cʉ̃ ca-jooricʉ cʉ̃ ca-ãmata yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ majuuna cʉ̃ rúi apáro.
Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-rúi apata cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgoborã.
43 “Diore ca-api nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa,”
ca-ĩinucubami.
Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata cʉ̃ átinemori cʉ̃re cʉ̃ netooato.
“Dio Macʉ yʉ ãa,”
ca-ĩibami.
To bairi cʉ̃re cʉ̃ átinemoato Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata,
cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã.
44 Ca-jee rutiricarã cʉ̃ mena na ca-papuaricarã quena to bairi wamena Jesúre cʉ̃ ca-ĩi tutiyuparã.
Muerte de Jesús
45 Paaribota ca-ejaro to cõo ca-naitĩacoajupe.
Itia hora majuu muipu ca-bujuquẽjupʉ.
46 To bairi yucʉ bui cʉ̃ ca-anibopa paʉ majuu las tres ca-ano Jesú seeto oco bairo ca-pii awajayupʉ Diore:
—Elí,
Elí,
¿Rama sabactani?
Ati wame oco bairo ĩigaro ca-ĩiñupe:
Dio,
Dio,
¿nope ĩi yʉre mʉ aáweorí?
ca-ĩi pii awajayupʉ Jesú Diore.
47 To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajaro apirã jicãarã topʉ ca-tʉjʉnucurã oco bairo ca-ĩibajuparã:
—¡Jã!
¡Apiñaja!
Elías ca-aniñaricʉre cʉ̃ piimi,
Dio ye quetire buiori majocʉ ca-aniñaricʉre,
ca-ĩiñuparã jicãarã camaja to ca-tʉjʉnucurã.
48 To bairi jicãʉ to ca-tʉjʉnucuʉ atʉ aá,
bujare bairo ca-ani bʉrʉare ʉje ocopʉ weyoo,
yucʉpʉ tupua átiri cʉ̃ ca-ñumʉgo jooyupʉ,
cʉ̃ etiato ĩi.
49 Aperã cʉ̃ mena macana:
—Mai mani yuuto.
Elías tirʉmʉpʉ macacʉ Dio tʉpʉ ca-ãnacʉ rui atíri mani ca-papuaricʉre cʉ̃ átinemori cʉ̃ ne ruioboʉmi,
ca-ĩi epeyuparã.
50 To bairi Jesú cʉ̃ ca-ĩi tʉjari wame tutuaro ĩi awaja tʉja,
ca-riacoajupʉ yua.
51 Jesú cʉ̃ ca-bai yajiri paʉ majuu Dio wii pupeapʉ macá arʉare na ca-yoo matarica ajero juti ajero ca-woocoa atʉ aájupe ca-recomaca mena to majuuna.
Ca-bui woo atʉ rui atí,
ca-yapapʉ ca-woo ejooyupe.
Yepa quena ca-nanaañupe.
Ʉ̃ta rupaa quena ca-waticoajupe tie majuuna.
52 Aperã ca-bai yajiricarã na ca-yaa rerica maja operi tie majuuna ca-pãacoajupe.
To bairo ca-bairo Diore ca-apiʉjaricarã ãnana jicãarã ca-catí tunucoajuparã.
53 To bairi Jesú cʉ̃ ca-catí tunuro bero na ãnana maja operipʉ ca-anibatana Jerusalén macapʉ ca-ejayuparã Dio cʉ̃ ca-mairi macapʉ.
To bairo ca-catí tunuricarãre na ca-tʉjʉyuparã camaja capaarã.
54 To bairi polisía maja ʉpaʉ,
aperã polisía maja cʉ̃ mena macana Jesúre ca-tʉjʉ coterã yepa ca-nanaarije,
apeye ca-uwiorije ca-bairo tʉjʉrã seeto ca-uwiyuparã.
—Cariapena yʉ ĩi.
Ani Dio Macʉ majuuna ãñupi,
ca-ĩiñupʉ na ʉpaʉ.
55 Cãromia jicãarã yoabʉjaroacãpʉ ca-tʉjʉ joo tʉjʉnucuñuparã.
Galilea yepa macana Jesúre cá-átinemo nucuricarã romiri ca-añuparã.
56 Jicão María Magdalena ca-añupo.
Apeo María (Jacobo,
José jãa paco) ca-añupo.
Apeo Sebedeo nʉmo ca-añupo.
Aperã quena ca-añuparã na mena,
Jesú mena Jerusalén'pʉ ca-ejaricarã.
Jesús es sepultado
57 Cabero canaiori paʉ jʉgoyeacã jicãʉ ca-apeye paii,
José ca-wamecʉcʉ Arimatea na ca-ĩri maca macacʉ ca-ejayupʉ.
Cʉ̃ quena Jesúre ca-apiʉjaʉ ca-añupʉ.
58 To bairi Pilato tʉpʉ aá,
Jesú rupaʉre cʉ̃ ca-jeniñupʉ,
cʉ̃ rocagʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniro:
—Jaʉ,
neija,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato.
59 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii José Jesú rupaʉre ne ruio,
jutiiro ajero cawama ajero mena cʉ̃ ca-umañupʉ.
60 To bairi cawama ope ʉ̃ta tʉare na ca-werica ope cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-bai yajiro cʉ̃ na ca-rocabopa opepʉ cʉ̃ ca-ñujo roca cũuñupʉ.
Ñujo roca cũu yaparo,
ca-bipeyupʉ ʉ̃ta joroa mena.
Bipe yaparo cá-aácoajupʉ.
61 Topʉ cʉ̃ na ca-cũu rocaro María Magdalena quena ca-añupo.
Cõ apeo María ca-wamecʉco mena ca-tʉjʉ ruiyuparã cʉ̃ na ca-rocarica ope riapepʉ.
La guardia delante del sepulcro de Jesús
62 Jesúre cʉ̃ na ca-jĩarica rʉmʉ boje rʉmʉ na cá-átipere na ca-quenoo jʉgoyeyeri rʉmʉ ca-añupe.
Cabero macá rʉmʉ,
judío maja na yerijãrica rʉmʉ majuu ca-añupe yua.
To bairi sacerdote maja ʉparã,
fariseo maja mena Pilato tʉpʉ aá,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
63 —Ʉpaʉ,
mani ca-jĩayaecʉ ca-catii ãcʉ̃pʉ,
“Itia rʉmʉ bero yʉ catí tunugʉ,”
ca-ĩitowĩ.
Ti wame jocʉna cʉ̃ ca-ĩitorica wame jã tʉgooña.
64 To bairi polisía majare cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉpʉ itia rʉmʉ caroaro na cote rotiya,
cʉ̃ buerã ca-ãnana cʉ̃ rupaʉ ãnatore ne aárema ĩi.
Ne aáti,
“Meere,
catí tunuñupi,”
camajare na ĩitoborãma.
To bairo na ca-ĩata cʉ̃ ãnacʉ cʉ̃ ca-ĩitoriquere na ca-api nʉcʉbʉgoricaro netoro api nʉcʉbʉgoborãma camaja.
65 To bairo na ca-ĩiro apii:
—Ati maja polisía majare na jee aánaja.
Cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉre caroaro na coteato,
na ca-ĩiñupʉ Pilato.
66 To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩiro sacerdote maja ʉparã,
fariseo maja mena polisía majare na ca-jee aájuparã Jesúre cʉ̃ na ca-rocarica paʉpʉ.
To bairi cʉ̃ na ca-rocarica ope biarica joroa bui caroaro ca-jʉgoocõañuparã,
aperã na ca-pãata mani tʉjʉ majiborã ĩirã.
To bairo átiri polisía majare ca-cũuñuparã,
coteya na ĩirã.