22
—Yʉ yarã,
yʉ ca-bai bui cʉtiquẽtiere mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorore yʉ apiya.
2 To bairi Pablo na ye hebreo ye mena na cʉ̃ ca-wadaro apirã to cõona ca-jana peti majuucõama yua.
3 —Yʉa judío yaʉ yʉ ãa,
na ca-ĩiwĩ Pablo.
—Cilicia yepapʉ Tarso ca-wamecʉti macapʉ ca-buiaricʉ yʉ ãa.
Topʉ ca-buiaricʉ anibacʉ quena ati macapʉ Jerusalén'pʉ yʉ ca-bʉtiwʉ.
Gamalié ca-wamecʉcʉ mena ca-buericʉ yʉ ãa.
Mani ñicʉ jãare Moisé cʉ̃ ca-rotirique nipetiro caroaro yʉ ca-bue peocõawʉ yʉa.
Yucʉre Dio cʉ̃ ca-rotiriquere mʉja cá-átinucurore bairona yʉ quena yʉ cá-átinucubapʉ cʉ̃ ca-rotiriquere.
4 Ca-jʉgoyepʉre Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-popiyeyei yʉ ca-ãmʉ.
Caʉmʉa,
cãromia quenare na ñee,
presopʉ na joo,
Jesúre na ca-apiʉjarije wapa aperã nare na ca-jĩaparore bairo ĩi yʉ cá-átinucuwʉ.
5 Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ,
aperã cabʉcʉrã Dio wii rotiri maja na quena,
“To bairona cá-ámí,”
yʉ ĩi majima.
Nana,
“Saulore cʉ̃ jã ñee roti Jesúre ca-apiʉjarãre,”
ĩrica pũuri papera pũuri yʉ ca-ucabojawã mani yarã judío maja Damascopʉ ca-ãnare na yʉ ca-joopa pũurire.
To bairo ti pũuri mena Jesúre ca-apiʉjarã Damascopʉ ca-ãnare na ñeeri ato Jerusalén'pʉ na jee atí,
ʉparã nare popiyeye rotigʉ yʉ cá-aábapʉ.
Pablo cuenta de su conversión
6 ’Yʉ cá-aáto,
ma recomaca paaribota ca-ano Damascopʉ yʉ ca-ejagari paʉ majuu ʉmʉrecóopʉ ca-ãnaje seeto ca-ajiya buju baterije nemoona yʉ tʉpʉ ca-bujuwʉ.
7 Seeto ca-ajiya buju baterije tʉjʉʉ yepapʉ yʉ ca-roca cumucoapʉ.
Roca cumu acʉpʉ apeĩ yʉre cʉ̃ ca-wadarijere yʉ ca-apiwʉ:
“¡Saulo!
Saulo,
¿nope ĩi rooro yʉre mʉ popiyeyeti mʉa?”
yʉre cʉ̃ ca-ĩrijere yʉ ca-apiwʉ.
8 To bairo yʉ cʉ̃ ca-ĩiro apii,
“¿Ñamʉ yʉ mʉ wadatí mʉa?”
yʉ ca-ĩiwʉ.
“Jesú yʉ ãa,
Nasaré macacʉ ca-aniñaricʉ rooro mʉ cá-átigaʉna,”
yʉ ca-ĩiwĩ.
9 Yʉ mena cá-aána caroaro ca-ajiya buju baterijere ca-tʉjʉwã.
Yʉre cʉ̃ ca-wadarijere ca-api majiquẽma paro.
10 To bairi,
“Yʉ Ʉpaʉ,
¿ñeere yʉ cá-átipere mʉ bootí?”
cʉ̃ yʉ ca-ĩi jeniñawʉ.
To bairo cʉ̃ yʉ ca-ĩiro:
“Damasco macapʉ aácʉja.
Topʉ mʉ ca-ejaro apeĩ mʉ buiogʉmi mʉ yʉ cá-áti rotipere,”
yʉ ca-ĩiwĩ.
11 Tie seeto ca-ajiya buju baterije jʉgori yʉ ca-tʉjʉ majiquẽpʉ.
To bairi yʉ mena cá-aábatanana yʉre ca-tʉ̃ga jʉgo aáma Damascopʉ yua.
12 ’Ti macapʉ ca-ãmi jicãʉ Ananía ca-wamecʉcʉ.
Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere caroaro cá-átinucuʉ ca-ãmi.
To bairi judío maja to ca-ãna nipetirã,
“Caroaʉ ãmi Ananía,”
cʉ̃ ca-ĩinucuwã.
13 To bairi Damascopʉ yʉ ca-ejaro bero Ananía yʉ ca-ani wiipʉ ejari:
“Saulo,
yʉ yaʉ,
mʉ cape ca-tʉjʉquẽtiere to cõona tʉjʉ pãña,”
yʉ ca-ĩiwĩ.
To bairo yʉ cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ yʉ ca-tʉjʉrona yʉ cape yʉ ca-tʉjʉrije caroaro ca-bauwʉ tunu.
14 To bairi,
“Dio mani ñicʉ jãa na cá-áti nʉcʉbʉgoricʉ,
meere mʉ ca-cũuñupi cʉ̃ ca-boori wamere ca-majipaʉre.
Cʉ̃ Macʉ caroaʉ majuure cʉ̃re mʉ ca-tʉjʉpe,
cʉ̃ ca-wadarije mʉ ca-apipe quenare mʉ ca-cũuñupi Dio,”
yʉ ca-ĩiwĩ Ananía.
15 “To bairo cʉ̃ ca-cũricʉ aniri camaja nipetirãre mʉ ca-tʉjʉriquere,
mʉ ca-apiriquere Jesú ye quetire na mʉ buio teñaʉ aágʉ.
16 Yoaro mee ája.
Nemoo Jesúre apiʉjari,
‘Caroorije yʉ cá-átajere majirioya,’
cʉ̃ ĩiña.
To bairi,
‘Coje reericarore bairona Dio caroorije yʉ cá-átajere yʉ majiriobojami,’
ĩri bautisa rotiya,”
yʉ ca-ĩiwĩ Ananía,
ca-ĩiwĩ Pablo.
Pablo cuenta cómo fue enviado a los que no eran judíos
To bairo ĩi,
oco bairo ca-ĩinemoñupʉ Pablo:
17-18 —Cabero Damascopʉ ca-ãnacʉ ati maca Jerusalén'pʉ tunu ejari bero Dio wiipʉ Diore yʉ ca-jeni nʉcʉbʉgowʉ.
Cʉ̃ yʉ ca-jeniri paʉna quẽguei tʉjʉricarore bairo Jesúre cʉ̃ yʉ ca-tʉjʉwʉ.
“Uwaro ati maca Jerusalén'pʉre buti aácʉja,”
yʉ ca-ĩiwĩ.
“Yʉ ye quetire ati maca macanare na mʉ ca-buiorije to ca-anibato quena mʉ apiʉjaquetigarãma,”
yʉ ca-ĩiwĩ.
19 To bairo yʉ cʉ̃ ca-ĩiro:
“Yʉ Ʉpaʉ,
na maca caroaro majima yʉ cá-átiepere.
Judío maja na neñapo buerica wiiri ca-ano cõo jãari mʉre ca-apiʉjarãre na ñee,
presopʉ na joo,
na yʉ ca-quẽnucuwʉ.
20 Esteban mʉ ye quetire ca-buioricʉ ãnacʉre cʉ̃ na ca-jĩaro cʉ̃re ca-jĩarã ye jutii ca-bui macajere yʉ ca-cʉgoboja tʉjʉnucuwʉ.
‘Ñuu majuucõa to bairo cʉ̃ na cá-átie.
To bairona cʉ̃ cá-áti jĩa rocape ãa,’
yʉ ca-ĩi tʉgooñabapʉ,”
cʉ̃ yʉ ca-ĩiwʉ Jesúre.
21 To bairo cʉ̃ yʉ ca-ĩiro,
“Aácʉja.
Ca-yoaropʉ aperopʉ mʉ yʉ joogʉ judío maja ca-aniquẽna tʉpʉ,”
yʉ ca-ĩiwĩ Jesú quẽguericarore bairo cʉ̃ yʉ ca-tʉjʉropʉ,
ca-ĩi buiowĩ Pablo cʉ̃re ca-punijinirãre.
Pablo en manos del comandante
22 Tie cʉ̃ ca-ĩi tʉjari wame cʉ̃ ca-ĩiparo jʉgoye caroaro cʉ̃ ca-apiwã awajaquẽnana.
To cõo judío maja ca-aniquẽna tʉpʉ cʉ̃ ca-buio teñape macare apirã to cõo ca-awajanemowã.
—¡Cʉ̃ jĩa rocacõaña!
¡Cʉ̃re jã booqueti majuucõa!
23 Awajanemo,
na jutii ca-bui macajere tu wee jee átiri jitare ca-maa ree mʉgowã na ca-punijinirijere iñoorã.
24 To bairo na cá-áto polisía maja ʉpaʉ cʉ̃ yarã polisía majare na ca-ne jãa rotiwĩ na ya wiipʉ Pablore.
To bairo átiri na ca-bape rotiyupʉ wecʉ ajeri wẽeri mena Pablore,
caroorije cʉ̃ cá-átajere cariape cʉ̃ buioato ĩi,
¿nope ĩirã camaja to bairo cʉ̃ na ĩi awaja punijinití?
ĩi majigʉ.
25 To bairi cʉ̃ bapegarã cʉ̃ ca-jia nʉcoñuparã.
To bairo átiri cʉ̃ na ca-bapegari paʉ majuu:
—¿Romano majocʉ yʉ ca-anie to ca-anibato quena yʉ cá-áti bui cʉtiere maji jʉgoyeyequetibana quena romano maja ʉpaʉ majuu mʉjaare yʉ cʉ̃ bape rotibocʉtí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Pablo polisía ca-bapegarãre na ca-rotii to ca-tʉjʉnucuʉre.
26 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii polisía maja ʉpaʉ majuu macare cʉ̃ ca-buioʉ aájupʉ:
—Caroaro cʉ̃ ája.
Rooro Pablore cʉ̃ cá-átiquetipe ãa.
Romano majocʉ añupʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
27 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro polisía maja ʉpaʉ majuu maca Pablo tʉpʉ aá:
—Jocʉ mee ¿romano majocʉ mʉ ãtí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
—Ʉ̃ʉjʉ,
romano majocʉna yʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ Pablo.
28 To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro polisía maja ʉpaʉ maca:
—Romano majocʉ anigʉ pairo majuu niyeru yʉ ca-wapayewʉ,
ca-ĩiñupʉ Pablore.
To bairi Pablo maca cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Yʉ maca nemoopʉna romano majocʉ ca-buiaricʉ yʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pablo.
29 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã cʉ̃re ca-bapeboricarã uwibana cʉ̃re cʉ̃ ca-piti buti aájuparã yua.
Na ʉpaʉ quena ca-acʉacoajupʉ,
“Romano macacʉ yʉ ãa,”
cʉ̃ ca-ĩrijere apiri.
Roma macacʉ ʉpaʉ come wẽeri mena romano majare na ca-jia rotiquetibatajere come wẽeri mena Pablore cʉ̃re na ca-jia rotirique tʉgooñari ca-uwiyupʉ.
Pablo delante de la Junta Suprema de los judíos
30 To bairi ape rʉmʉ polisía maja ʉpaʉ ¿di wame majuu Pablo cʉ̃ cá-átaje bui cʉ̃ na wadajãñuparí?
ĩi majigʉ Dio wii ʉparã,
aperã judío majare ca-jʉgo ãnare na ca-neñapo rotiyupʉ.
Na neñapo roti,
Pablore cʉ̃ na ca-jiarica wẽerire popio roti,
na ca-neatí rotiyupʉ Pablore na ca-neñapori paʉpʉ yua.