23
To bairi Pablo ʉparãre to ca-neñaporãre tʉjʉri:
—Yʉ yarã,
yʉ ca-catíri rʉmʉri cõo Dio cʉ̃ ca-tʉjʉ jooropʉ nipetiro cʉ̃ ca-boorije yʉ átinucu.
To bairi Dio mena yʉ cá-áti aninucurije tʉgooñarique pairique mano yʉ anicõa.
2 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Ananía ca-wamecʉcʉ Pablo tʉ ca-tʉjʉnucurãre cʉ̃ rijerore na ca-pa rotiyupʉ.
3 To bairi Pablo Ananíare oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Mʉ macare mʉ popiyeyegʉmi Dio,
“Ca-ñuʉ yʉ ãa,”
mʉ ca-ĩito pairije bui.
¿Moisé cʉ̃ ca-rotirique ca-ĩirore bairona mʉ cá-átaje wapa mʉre jã popiyeyegarã yʉ mʉ ĩití?
To bairo mʉ ca-ĩrije to ca-anibato quena Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere ca-bai botioʉ mʉ ãa,
yʉre na pa rotii,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pablo.
4 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro,
to ca-tʉjʉnucurã maca:
—¿To bairona Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-cũricʉrena rooro cʉ̃ mʉ wadatí mʉa?
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
5 To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii:
—Yʉ yarã,
“Dio wii macacʉ sacerdote maja ʉpaʉ ãcʉmi,”
yʉ ĩi majiquẽpʉ.
Yʉ ca-majiata yʉ ĩiquetiboricʉ.
Dio cʉ̃ ca-rotirique,
“Maja ʉparãre rooro na wada paiqueticõaña,”
ĩi ucarique ãa,
na ca-ĩiñupʉ Pablo.
6-8 Tore ca-ãna pʉga wame ricati cabuerã ca-añuparã.
Saduceo maja,
aperã fariseo maja ricati jeto cabuerã ca-añuparã.
To bairi saduceo maja,
“Camaja ca-bai yajiricarã tunu catírique mano,”
ca-ĩi tʉgooña buerã ãma.
“Dio tʉ macana ángel maja manama,
wãtia quena manama,”
ca-ĩi tʉgooñarã ãma.
Fariseo maja maca,
“Camaja ca-bai yajiricarã tunu catírique ãno,
Dio tʉ macana ángel maja ãnama,
wãtia quena ãnama,”
ca-ĩi tʉgooña buerã ãma.
To bairi naa ricati jeto cabuerã topʉ na ca-ano tʉjʉʉ Pablo to ca-neñaporã cʉ̃ na ca-apiparore bairo ĩi baujaro na ca-ĩiñupʉ:
—Yʉ yarã,
yʉ quena fariseo macacʉna yʉ ãa.
Yʉ pacʉ quena to bairona fariseo macacʉna ca-ãmi.
Camaja na ca-bai yajiro beropʉ tunu catígarãma ca-ĩri wame yʉ tʉgooña nʉcʉbʉgonucu.
Tierena yʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgorijere ¿ñuuquẽto ca-ĩi tʉgooñaʉ cʉ̃ ãtí?
ĩirã mʉja neñaporã,
na ca-ĩiñupʉ Pablo.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro fariseo maja saduceo maja mena na majuuna ca-ame wada netoñuparã.
To bairi ca-jʉgoyepʉ jicãrore bairo ca-tʉgooñaricarã anibana quena ca-ame ĩi wada netoñuparã topʉ ca-neñaporã.
9 To bairo ame ĩirã ca-awajayuparã.
Jicãarã cabuerã fariseo maja yua wamʉnʉcari na ĩi netogarã oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—Ani caroorije cʉ̃ ca-ĩitorije buire jã bʉgaquẽe.
Ʉ̃ʉbaa,
Dio tʉ macacʉ ucʉ̃ cʉ̃ wadaricʉmi cʉ̃ ca-ĩri wamere,
ca-ĩiñuparã fariseo maja.
10 To bairi ca-neñaporã seeto na ca-ame ĩi awaja netorijere apii polisía maja ʉpaʉ cʉ̃ yarã polisía majare na ca-ne buti aá rotiwĩ Pablore neñaporica wiipʉ ca-ãnacʉre polisía ya wiipʉ,
cʉ̃ punijinirã nemoo cʉ̃ jĩarema ĩi.
11 Ti ñamina Jesú Pablo tʉna buia ejanʉca:
—Uwiqueticõaña.
Tʉgooñarique paiquẽja.
Ati maca Jerusalén'pʉ yʉ ye quetire caroaro mʉ ca-buiorore bairona Romapʉ quenare to bairona mʉ buiogʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú yua Pablore.
Planes para matar a Pablo
12 Ape rʉmʉ ca-bujuri paʉ aperã judío maja ca-ame ĩi wadapeni coteyuparã Pablore cʉ̃re na ca-jĩapere.
“Yucʉacana Pablore cʉ̃ mani ca-jĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã,
mani etiquetigarã.
Cʉ̃ jĩa yaparo to cõo mani ʉgagarã,
mani etigarã.
Cʉ̃ jĩaquetibana quena mani ca-ʉgaata,
mani ca-etiata mani majuuna manire rooro popiye tamuorique to ãmaro,”
ca-ame ĩi wadapeni coteyuparã.
13 To bairona ca-ame ĩi wadapeni coterã cuarenta canacãʉ netoro ca-añuparã.
14 To bairi sacerdote maja ʉparã,
aperã judío majare ca-jʉgo ána tʉpʉ aá,
oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—Oco bairo jã ame ĩi wadapeni cotewʉ jãa:
“Yucʉacana Pablore cʉ̃ mani ca-jĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã,
mani etiquetigarã.
Cʉ̃ jĩa yaparo to cõona mani ʉgagarã,
mani etigarã.
Cʉ̃ jĩaquetibana quena mani ca-ʉgaata,
mani ca-etiata mani majuuna rooro popiye tamuorique to ãmaro manire,”
jã ame ĩi wadapeni cotewʉ jãa,
na ca-ĩiñuparã.
15 —To bairi mʉjaa,
mʉja mena macana ca-rotirã mena polisía maja ʉpaʉre cʉ̃ queti jooya.
“Jã ca-neñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ̃ na neaparo tunu.
Cʉ̃ jã jeniñanemogacʉpʉ,
nipetirona cʉ̃ ye buire cʉ̃ cá-átaje cõona mani jeniña peocõagarã,”
ĩitori cʉ̃ queti jooya polisía maja ʉpaʉre,
ca-ĩiñuparã judío maja sacerdote maja ʉparãre,
cabʉcʉrã ca-rotirãre.
—Jã maca maapʉ Pablore na ca-neató jã boca cotegarã,
Pablore cʉ̃ jĩagarã,
na ca-ĩiñuparã.
To bairo na ca-ĩiro:
—Jaʉ,
to bairona jã ĩigarã,
ca-ĩiñuparã sacerdote maja ʉparã.
16 Pablo baio macʉ maca Pablore cʉ̃ na ca-jĩagarijere ca-queti apiyupʉ.
To bairi polisía ya wiipʉ eja,
Pablore cʉ̃ ca-buioyupʉ.
17 Pablo maca to bairo cʉ̃ ca-ĩi buiorijere apii jicãʉ polisíare ca-rotiire cʉ̃ pii:
—Ani cawamaʉre mʉ ʉpaʉ tʉpʉ cʉ̃ ne aácʉja.
Queti buiorica wame cʉ̃ buiogʉmi,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pablo.
18 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Pablo pamocʉre polisía maja ʉpaʉ tʉpʉ cʉ̃ ne aá,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Pablo presopʉ ca-ãcʉ̃ yʉre piiri anire mʉ tʉpʉ yʉ neatí rotimi,
queti buiorica wame cʉ̃ buioato ĩi,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
19 To bairi polisía maja ʉpaʉ maca Pablo pamocʉre aperobʉjaacãpʉ cʉ̃ tʉ̃ga aá,
aperã na ca-apiquẽtopʉ:
—¿Ñeere yʉ mʉ buiogatí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
20 To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Judío maja ʉparã ĩitorica wamere mʉ queti joogarãma.
“Jã ca-neñaporo jã tʉpʉ Pablore cʉ̃ na neaparo tunu.
Cʉ̃ jã jeniñanemogacʉpʉ nipetirona cʉ̃ ye buire cʉ̃ cá-átaje cõona mani jeniña peocõagarã,”
ĩitori mʉ queti joogarãma.
21 To bairo na ca-ĩito queti joorijere apiquẽja.
Cuarenta canacãʉ netoro ãma,
maapʉ Pablo cʉ̃ cá-aáto cʉ̃ cumugarãma cʉ̃re boca jĩagarã,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ polisía maja ʉpaʉre.
—“Cʉ̃re mani ca-jĩaparo jʉgoye mani ʉgaquetigarã,
mani etiquetigarã.
Cʉ̃ jĩa yaparo to cõo ʉga,
eti,
mani átigarã.
Cʉ̃ jĩaquetibana quena mani ca-ʉgaata,
mani ca-etiata mani majuuna rooro popiye tamuorique to ãmaro manire,”
ca-ame ĩi wadapeni cotericarã ãma.
To bairi yucʉra,
“Jaʉ,
mʉja ca-neñaporopʉ na yʉ ne aá rotigʉ Pablore,”
mʉ ca-ĩipere yuurã áama,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pablo pamocʉ polisía maja ʉpaʉre.
22 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii:
—“Polisía maja ʉpaʉre Pablore na ca-jĩagarije quetire yʉ buioʉ aápʉ,”
aperãre na ĩi buioqueticõaña,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ polisía maja ʉpaʉ.
To bairo cʉ̃ ĩi yaparo cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ yua.
Envían a Pablo ante Félis el gobernador
23 Pablo pamocʉ cʉ̃ cá-aáto bero polisía maja ʉpaʉ pʉgarã cʉ̃ ca-rotibojarãre na pii,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Mʉja yarã polisíare na quenoo yuu rotiya,
yucʉ ñami Pablore canaiori paʉ bero las nueve ca-ano Cesareapʉ cʉ̃ na ca-ne aáparore bairo.
Pʉga cien canacãʉ polisía,
aperã polisía caballoa bui ca-peja aána setenta majuu,
aperã polisía jarerique mena cá-aána pʉga cien,
to canacãʉ na aáparo.
24 Caballoare Pablo cʉ̃ ca-peja aáparãre na quenoo yuu rotiya,
cʉ̃ ca-peja aápaʉ,
cʉ̃ apeyere ca-uma aápaʉ.
Aperã dope bairo cʉ̃ áti jĩa majiña mano Félis ati yepa Judea yepa macana ʉpaʉ tʉpʉ Pablore cʉ̃ ne aánaja,
ca-ĩiñupʉ polisía maja ʉpaʉ cʉ̃ ca-rotibojarã pʉgarãre.
25 To bairo na ĩi yaparo papera pũuropʉ Félire oco bairo cʉ̃ ca-ĩi queti uca jooyupʉ:
26 “Yʉ Claudio Lisia ati yepa macana ʉpaʉre Félire caroaro mʉ yʉ nʉcʉbʉgo ñuu roti.
27 Judío maja anire cʉ̃ ñeeri cʉ̃ jĩagayabama.
Cʉ̃re na ca-jĩagari paʉna romano majocʉ cʉ̃ ca-aniere yʉ buioyawĩ.
To bairi yʉ yarã polisía mena na matari cʉ̃ yʉ neyawʉ na ca-jĩaboricʉre.
28 ¿Ñee unie cʉ̃ ye bui cʉ̃re na jĩagatí?
ĩi majigʉ cʉ̃ yʉ ne aáyawʉ judío maja ʉparã na ca-neñapo jeniñaropʉ.
29 To bairi cʉ̃ na ca-jeniñaro na ya wame ricati na ca-rotiriquere cʉ̃ ca-buio teñarije wapa cʉ̃ jĩagama.
Ñee unie caroorije cʉ̃ cá-átiquẽtie wápana presopʉ cʉ̃ ca-jõoquetipe ãno,
cʉ̃ ca-jĩaquetipe ãno,
yʉ ĩi majiyawʉ.
30 Cabero aperã judío maja,
‘Oco bairo Pablore cʉ̃ mani boca jĩagarã,’
na ca-ĩrijere queti apii mʉ tʉpʉ cʉ̃ yʉ joo,
cʉ̃ jĩarema ĩi tʉgooñari.
Cʉ̃re ca-wadajãricarãre,
‘Ʉpaʉ Félis tʉpʉna aáti cʉ̃ mʉja wadapenigarã,’
na yʉ ĩi joo.
To cõona mʉ yʉ ĩi uca joo,”
cʉ̃ ca-queti ĩi uca jooyupʉ polisía maja ʉpaʉ Félipʉre Judea yepa macana ʉpaʉre yua.
31 To bairi polisía maja na ʉpaʉ cʉ̃ ca-rotirore bairona ti ñamina Pablore cʉ̃ ca-ne aájuparã Antípatri na ca-ĩri macapʉre.
32 Topʉ cani,
ape rʉmʉ maca polisía caballoa bui ca-peja aáquetana ca-tunucoajuparã Jerusalén'pʉre na ya wiipʉ tunu.
Caballoa bui ca-peja aátana jeto Pablo mena ca-neto aájuparã Cesareapʉre aána.
33 To bairi Cesareapʉ ejarã na ʉpaʉ cʉ̃ ca-ucarica pũurore Félire cʉ̃ joo,
topʉna Pablore cʉ̃ ca-cũuñuparã.
34 Félis ti pũurore tʉjʉ yaparo:
—¿Noo macacʉ mʉ ãtí mʉa?
Pablore cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ.
—Cilicia yepa macacʉ yʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pablo.
35 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Mʉre ca-wadajãricarã yʉ tʉpʉ na ca-ejaropʉ yʉ mʉ ca-buiogari wamere yʉ apigʉ,
Pablore cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Félis.
To bairo cʉ̃ ĩi yaparo Ʉpaʉ Herode ãnacʉ cʉ̃ cá-áti rotirica wiipʉ polisíare na ca-cote rotiyupʉ Pablore.