La resurrección de Jesús
24
Ape semana judío maja na paa jʉgorica rʉmʉ ca-bujuri paʉacã ca-ano cãromia Jesúre na ca-yaarica paʉpʉ cá-aájuparã.
Caroa ca-jʉti ñuurijere na ca-quenooriquere jee aána cá-ájuparã.
2 Ti paʉpʉ ejarã ʉ̃taa ti opere na ca-cũu bipebataca ne wooricaro ca-ano ca-tʉjʉyuparã.
3 Ne wooricaro ca-ano tʉjʉrã ca-neto jãabajuparã,
Jesú rupaʉ ãnatore na ca-peorica paʉpʉre tʉjʉrã aána.
Topʉ na ca-peoricaropʉre na ca-tʉjʉata mani Ʉpaʉ Jesú rupaʉ ãnato ca-maañupe.
4 Cʉ̃ rupaʉ ca-mano tʉjʉrã,
“¿Dope bairo to baiyuparí?”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
To bairo na ca-ĩi tʉgooñari paʉna caʉmʉa pʉgarã seeto ca-aji baterijere ca-jañarã na tʉpʉ ca-buia eja nʉcañuparã.
5 Nare na ca-buia eja nʉcarona ca-tʉjʉ acʉacoajuparã na romiri.
Tʉjʉ acʉabana,
uwirique mena ca-mubia ree cumucoajuparã.
To bairo na ca-tʉjʉ acʉaro tʉjʉrã oco bairo na ca-ĩiñuparã ca-jutii aji baterã:
—¿Nope ĩirã ca-catiirena ca-bai yajiricarãre na ca-cũri paʉpʉre cʉ̃ mʉja macarã ejatí?
6 Maami atore.
Meere,
tunu catícoami.
Tʉgooñaña Galileapʉ ãcʉ̃ mʉjaare cʉ̃ ca-ĩriquere.
7 Oco bairo ca-ĩiwĩ mʉjaare:
“Yʉre joogarãma caroorãre.
Caroorã yucʉ tẽorica pãipʉre yʉ papua jĩagarãma.
Itia rʉmʉ yʉre na ca-jĩaro bero yʉ tunu catígʉ tunu.”
Atie cʉ̃ ca-ĩriquere tʉgooñaña,
na ca-ĩi buioyuparã ca-aji baterijere ca-jañarã.
8 To bairo na ca-ĩrijere apirã Jesú na mena ãcʉ̃pʉ nare cʉ̃ ca-ĩriquere ca-tʉgooña bʉgayuparã yua.
9 Tʉgooña bʉga,
Jesú rupaʉ ãnatore na ca-cũu rocarica paʉre ca-tʉjʉra ejabatana ca-tunucoajuparã.
Tunu aá,
nipetiro ca-bairije na ca-tʉjʉriquere na ca-buioyuparã Jesú cʉ̃ ca-buericarãre once canacãʉre,
aperã na mena macana quenare.
10 Tie quetire nare ca-buioricarã ato canacão ca-añuparã:
María Magdalena,
Juana,
apeo María Jacobo paco.
To bairi aperã romiri quena ca-añuparã.
11 To bairo na ca-ĩiro apirã,
“Jocarã mʉja ĩi,”
na ca-boca ĩiñuparã,
to bairo na ca-ĩrijere api nʉcʉbʉgoquẽna.
12 To bairo na ca-ĩrijere ca-api nʉcʉbʉgoquẽcʉ anibacʉ quena Pedro maca Jesúre cʉ̃ na ca-cũu rocaricaropʉre atʉ aá,
ti toti pupeapʉre ca-mubia tʉjʉ jõoñañupʉ.
Topʉre cʉ̃ ca-tʉjʉ jooñaata Jesúre,
cʉ̃ na ca-umabata ajero jutiiro jetore ca-tʉjʉyupʉ.
Tie jetore tʉjʉ,
ca-tunucoajupʉ.
“¿Dope bairo to baibauyuparí?”
ca-ĩi tʉgooñacõa tunu aájupʉ.
En el camino a Emaús
13 Ti rʉmʉna Jesú cʉ̃ ca-buericarã mena macana pʉgarã cá-aájuparã Emaú na ca-ĩri macapʉ.
Jerusalén mena aácʉ pʉga hora aátato cõo yoaro ca-añupe ti wã.
14 Ti wãpʉ aána nipetirã Jerusalén macana Jesúre na cá-átajere ca-ame wadapeni aájuparã.
15 To bairo Jesúre na ca-ame ĩi wadapeni aáti paʉna cʉ̃na na tʉpʉ eja,
na mena cá-aájupʉ.
16 Na mena cʉ̃ cá-aáto,
“Jesú ãcʉmi,”
ca-ĩi majiquẽjuparã,
cʉ̃ tʉjʉbana quena.
17 To bairo na ca-bairo:
—¿Ñeere mʉja ame wadapeni aáparí?
na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
—¿Mʉ jetona cá-aáteñaʉ Jerusalén'pʉ ca-baiyaejere ca-majiquẽcʉ mʉ ãtí?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Cleopas.
19 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Dope bairo ca-baiyaejere mʉ ĩití?
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
—Jesú Nasaré macacʉre na cá-átiyaejere,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã na maca.
—Cʉ̃a Dio ye quetire ca-buio majii,
caroa macajere cá-áti iñoʉ,
ca-tutuaʉ majuu Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉʉ aniiñabami.
Camaja quena,
“Ca-tutuaʉ majuu ãmi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñabama.
20 Yucʉra sacerdote maja ʉparã,
aperã jã ʉparã mena,
Jesúre cʉ̃ na papua jĩaato ĩirã cʉ̃ jooyawã romano maja yarã na polisíare.
21 “Cʉ̃a Israel macanare mani wapanare manire ca-matabojaʉ anigʉmi,”
jã ca-ĩi tʉgooñabapʉ.
Meere,
itia rʉmʉ neto cʉ̃ na ca-jĩaeto bero.
22 To bairo to ca-baibato quena,
jã mena macana romiri acʉori wame jã buiowã cʉ̃ na ca-cũu rocaricaropʉ ca-bujuri paʉpʉ ca-tʉjʉra aábatana.
23 “Cʉ̃ rupaʉ ãnatore jã tʉjʉquẽpʉ,
Dio tʉ macana ángel maja jetore jã tʉjʉwʉ,”
jã ĩiwã.
“ ‘Meere,
Jesú catícoami tunu,’
jã ĩiwã Dio tʉ macana,”
jã ĩi buiowã cãromia.
24 To bairo na ca-ĩiro bero jã mena macana jicãarã cʉ̃ na ca-cũu rocarica paʉpʉre tʉjʉra aána cãromia na ca-buioetore bairona tʉjʉyuparã na quena.
Jesú rupaʉ ãnatore bʉgaquẽjuparã,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
25 To bairo na ca-ĩiro apii:
—Ca-majiquẽna mʉja ãa.
Dio ye quetire buiori maja ãnana na ca-ucariquere mʉja apiʉja nʉcʉbʉgoquẽe.
26 Dio cʉ̃ ca-jooricʉ majuu cʉ̃re ca-popiye tamuo jʉgope ca-ãmʉ Ʉpaʉ cʉ̃ ca-aniparo jʉgoye.
¿Tiere mʉja majiquẽetí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃re na ca-tʉjʉ majiquẽtie to ca-anibato quena.
27 To bairi Cristo cʉ̃ ca-baipere Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-ĩi ucarique,
aperã nipetirã Dio ye quetire ca-buioricarã na ca-ĩi ucariquere na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
28 Na cá-aáta macare cooña aána ca-baiyuparã yua.
Jesú maca na jʉgoyepʉ neto aágʉ ca-baibajupʉ.
29 To bairi:
—Neto aáqueticõaña.
Atona jã mena tuaya.
Meere,
ñamicaapʉ ãa,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairo seeto cʉ̃ na ca-ĩiro apii Jesú na mena na ca-ani wiipʉre ca-jãa aájupʉ,
na mena tuagʉ.
30 Jãa eja,
na mena ʉgarica cajawa tʉpʉre rui,
pan're nee,
Diore,
“Ñuubʉja,”
cʉ̃ ĩi,
ti rupaare na ca-pee bate nuniñupʉ.
31 Nare cʉ̃ ca-pee bate nuniri paʉna to cõona,
“Jesúna ãmi,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉ majicõañuparã.
To cõona Jesú ca-bauqueticõa atʉ aájupʉ yua.
32 Cʉ̃ ca-bairo bero:
—Maapʉ manire cʉ̃ ca-buioro,
“Oco bairo ĩigaro ĩi Dio ye queti ucarica pũuri,”
manire cʉ̃ ca-buioro mani yeripʉ caroaro mani ca-tʉgooña wariñuuwʉ manire cʉ̃ ca-buiorijere apirã,
ca-ame ĩiñuparã.
33 To bairo ame ĩi,
nemoopʉre wamʉnʉca,
Jerusalén'pʉ ca-tunucoajuparã.
Jerusalén'pʉ tunu aá,
Jesú cʉ̃ ca-buericarã once canacãʉ aperã na yarã mena na ca-neñaporo na ca-bʉga ejayuparã.
34 Topʉ ca-neñaporã maca oco bairo na ca-ĩi buioyuparã Emaúpʉ cá-atánare:
—Mani Ʉpaʉ Jesú catími,
jocarã mee jã ĩi.
Simón Pedro cʉ̃ tʉjʉyupʉ.
35 To bairo na ca-ĩiro apirã na quena maapʉ na cá-aáto na cʉ̃ ca-buia ejariquere na ca-ĩi buioyuparã:
—Cabero jãare pan cʉ̃ ca-jʉgo pe bate ʉgari paʉna to cõona cʉ̃re jã tʉjʉ majiwʉ,
na ca-buioyuparã na quena.
Jesús apareció a los discípulos
36 Tiere na ca-ame buiori paʉna Jesú maca na watoapʉ ca-buia ejanʉcañupʉ.
Buia ejanʉca,
na ñuu roti,
“Caroa wariñuurique mʉjaare to ãmaro,”
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
37 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro seeto ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
“¡Abʉ!
Ca-bai yajiricʉ ãnacʉ wãti ãcʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
38 To bairi Jesú na ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã yʉ mʉja uwití?
¿Nope ĩirã cariape mʉja tʉgooñaquẽetí?
39 Tʉjʉya yʉ wamorire,
yʉ rʉporire.
Yʉna yʉ ãa.
Yʉ pañarã ajá.
Ca-bai yajiricʉ ãnacʉ wãti maca rii mácʉmi.
Õwaa mácʉmi.
Yʉa yʉ ani peticõa,
tʉjʉya,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
40 To bairo na ĩi,
cʉ̃ wamorire,
cʉ̃ rʉporire na ca-iñooñupʉ.
41 To bairi seeto wariñuurica wame nare to ca-anibato quena ca-tʉjʉ nʉcʉbʉgoquẽjuparã mai.
To bairo na ca-bairo:
—¿Ʉgarique to anicʉtí?
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
42 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro wai ãjʉricʉ rʉca jicã rʉca cʉ̃ ca-jooyuparã.
43 Na ca-joori rʉcare boca nee,
ca-ʉgayupʉ Jesú na ca-tʉjʉro.
44 Ʉga yaparo oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú yua:
—Nipetirijere yʉre ca-baiejere ca-jʉgoyepʉ mʉja mena ãcʉ̃ mʉjaare yʉ ca-buiobapʉ.
Nipetiri wame Moisé yʉre cʉ̃ ca-ĩi ucarique,
aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana yʉre na ca-ĩi ucarique,
to bairi Salmo na ca-ĩri pũuropʉ yʉre na ca-ĩi ucariquere bairona yʉre baiwʉ.
Yʉre na ca-ĩi ucarique cõona aáto baiwʉ,
na ca-ĩiñupʉ.
45 To bairo na ĩi,
na ca-buioyupʉ Jesú Dio ye queti ucarica pũuripʉ ca-ĩrijere,
tiere caroaro na majiato ĩi.
46 —Oco bairo ĩi ucarique ca-ãmʉ yʉre:
“Dio cʉ̃ ca-jooricʉ majuu jĩa ecoogʉmi.
Cʉ̃ ca-bai yajiro itia rʉmʉ bero tunu catígʉmi tunu.
47 To bairi cʉ̃ ca-rotiro atie caroa quetire ca-buio majiope ãa aperã nipetiropʉ macanare.
Jerusalén'pʉ tiere ca-buio jʉgope ãa,
cabero nipetiro macanare ca-buiope anigaro.
Na buiorã oco bairo na ĩi buiogarãma:
‘Caroorije mʉja cá-átajere mʉja ca-tʉgooñarique pai jʉtiritiata mʉja majiriogʉmi Dio,’
ĩi buiogarãma,”
ca-ĩi ucayupa na ãnana,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
48 —Mʉjaana to bairo yʉre ca-bairijere ca-tʉjʉrã aniri,
“Cariapena ãa.
To bairona ca-baiwʉ,”
mʉja ĩi maji.
49 Mʉjaare yʉ joogʉ yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-ĩi majio cũuricarore bairona mʉja mena ca-anipaʉre,
Dio Espíritu Santore.
Jerusalén'pʉ yuuya mai.
Espíritu Santo rui ejaʉ tutuariquere mʉja joogʉmi.
Mʉjaare cʉ̃ ca-jooro beropʉ mʉja buio teñara aágarã yua,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús sube a los cielos
50 Cabero Jesú na ca-jʉgo aájupʉ Jerusalén maca jʉgoye Betaniapʉ cá-aáti wãpʉ.
Topʉ ejaʉ,
cʉ̃ wamorire ñu mʉgo:
—Yʉ Pacʉ caroaro mʉjaare cʉ̃ áparo,
ca-ĩiñupʉ.
51 To bairo ĩina na ca-wamʉ ame pea weocoajupʉ ʉmʉrecóopʉ yua.
52 Cʉ̃ ca-wamʉ aáto seeto cʉ̃ cá-áti nʉcʉbʉgoyuparã.
Cʉ̃ áti nʉcʉbʉgo yaparo Jerusalén'pʉ ca-tunucoajuparã,
seeto wariñuurique mena yua.
53 Cabero Dio wiipʉ Diore ca-ĩi wariñuucõa aninucuñuparã.
To cõona ãa.
