La pesca milagrosa
5
Jicã rʉmʉ Jesú Genesaret ca-wamecʉti ra tʉjaropʉ ca-añupʉ.
Topʉ cʉ̃ ca-ano camaja capaarã ca-ejayuparã,
Dio ye quetire cʉ̃ ca-buioro apigarã.
Cʉ̃ apigarã seeto cʉ̃ tujaroacã ca-añuparã.
Lucas 5.1-16
2 Pʉga cumua camaja manie ca-tʉjʉyupʉ Jesú ti ra tujaro ca-pajarijere.
Na bapi yucʉre cojerã cá-ájuparã ti cumuari ʉparã.
Wai jĩari wapatari maja ca-añuparã.
3 To bairi camaja capaarã cʉ̃ tujaroacã majuu na ca-ano tʉjʉri jicã cumua Simón ca-wamecʉcʉ ya cumuapʉre ca-eja jãañupʉ.
Eja jãa,
cʉ̃ ca-ñuwio rotiyupʉ Jesú Simón're.
Ti cumuapʉ jañari camaja petapʉ ca-tʉjʉnucurãre na ca-queti buioyupʉ.
4 Na buio yaparo Simón're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Ca-recomacapʉ wee wio joori mʉja bapire roca ñuaña,
wai jĩagarã,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
5 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jãare ca-majioʉ,
mepʉ macá ñamire jã áti bujucoabapʉ,
wai jĩagarã.
Na jã bʉgaquẽpʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón.
—To bairo cá-átiena anibana quena mʉ ca-ĩirore bairo yʉ átigʉ.
Bapi yucʉre yʉ roca ñuagʉ,
Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón Pedro.
6 To bairi na bapi yucʉre ca-roca ñuañuparã.
Na ca-roca ñuarona wai capaarã majuu ca-jãañuparã.
Capaarã majuu na ca-jãaro bapi yucʉ woogaropʉ ca-baiyupe.
7 To bairi wai capaarã majuu na ca-jãaro tʉjʉrã,
na yarãre ape cumuapʉ ca-ãnare na ca-bʉgá piiyuparã,
bapire jã ne mʉgonemorã ajá ĩirã.
To bairo na cá-áto ca-ejayuparã na ca-bʉgá pii joorã.
Eja,
waire na ca-jʉ jeenemoñuparã.
Pʉga cumuapʉna ca-jira ruaboyupe yua.
8-10 To bairo ca-bairijere ca-tʉjʉ acʉacoajuparã Pedro,
cʉ̃ mena macana.
Sebedeo punaa - Jacobo,
cʉ̃ bai Juan - Pedro mena waire ca-jĩanemonucurã ca-añuparã.
To bairi Pedro acʉa tʉjʉʉ Jesú tʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón Pedro:
—Yʉ Ʉpaʉ,
carooʉ yʉ ãa yʉa.
To bairi yʉre bapa cʉtiqueticõaña.
Jesúre cʉ̃ tʉjʉ acʉa bobori cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairi Jesú maca Pedro,
“Yʉre bapa cʉtiqueticõaña,”
cʉ̃ ca-ĩiro apii cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Yʉre bobo tʉgooñaquẽja.
Yucʉacãre wai jĩarique caroaro ca-majii mʉ ãa.
Atie bero yʉ ye quetire ca-buio majii mʉ anigʉ.
To bairo camajare na mʉ ca-ĩi buioro yʉre apiʉjagarãma,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
11 To bairi pãa atí,
roca tuu,
na cumuarire,
na apeye unie nipetiro cá-aáweocoajuparã,
Jesúre cʉ̃ ʉja aána yua.
Jesús sana a un leproso
12 Cabero ape macapʉ Jesú cʉ̃ ca-ano jicãʉ seeto rupaʉna ca-ajeri boaʉ cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ Jesúre.
Jesúre cʉ̃ tʉjʉ,
cʉ̃ tʉpʉ eja,
rʉpopatuapʉ ca-numu cumu nʉcʉbʉgoyupʉ.
—Yʉ Ʉpaʉ,
yʉ ca-boarijere caroaro mʉ yaá majii.
To bairi mʉ ca-booata yʉre mʉ netoo catíogʉ,
bopacooro cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ Jesúre.
13 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Jesú cʉ̃ wamore ñu peo,
cʉ̃ ca-pañañupʉ:
—Mʉ ca-boarijere yʉ netoogʉ.
To cõona mʉ ca-boarije yaticoagaro,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi pañarona nemoo cʉ̃ ca-boarije ca-yaticoajupe yua.
14 To bairi cʉ̃ pañari bero oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉ ca-netorijere aperãre na buioquẽja mai.
Cariapena aácʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ.
Aá,
ca-boarique mʉ ca-yatirijere cʉ̃ iñooña.
Cʉ̃ iñoo,
topʉ Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-joo rotiriquere apeye uniere Diore cʉ̃ jooya.
To bairo mʉ cá-áto to cõona mʉ ca-netorijere mʉ tʉjʉ majigarãma camaja,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
15 Ati wame bero nipetiropʉ Jesú cʉ̃ cá-átie queti ca-jejacoajupe.
Tie quetire apirã camaja capaarã Jesú tʉpʉ ca-ejayuparã.
Jicãarã cʉ̃ ca-buiorijere apigarã,
aperã na riayere cʉ̃ netoo rotigarã cʉ̃ tʉpʉ ca-ejayuparã.
16 To bairo na cá-átibato quena Jesú maca cʉ̃ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ camaja na ca-manopʉ nairoacã cá-aánucuñupʉ.
Jesús sana a un paralítico
17 Jicã rʉmʉ Jesú camajare cʉ̃ ca-buioro fariseo maja quena,
aperã judío majare cabuerã quena cʉ̃ ca-tʉjʉ rui jooyuparã.
To canacã maca macana cá-atána ca-añuparã.
Galilea yepapʉ ca-ani macari macana,
Judea yepapʉ ca-ani macari macana,
Jerusalén macana ca-añuparã.
Na ca-tʉjʉ rui joori paʉ Jesú ca-riaye cʉnare na catíoʉ cá-ájupʉ.
Dio cʉ̃ ca-majirije mena cá-ájupʉ.
Lucas 5.17-39
18 To bairo na cʉ̃ cá-áti ãno aperã cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ ca-yoo neajuparã.
To bairo Jesú cʉ̃ cá-áti ani wiipʉ cʉ̃ ca-ne jãagabajuparã,
Jesú tʉpʉ cʉ̃ cũugarã.
19 Camaja capaarã na ca-ano cʉ̃ ca-ne jãa majiquẽjuparã.
To bairi wii bui cʉ̃ yoo ne wamʉ aá,
oco juurica pãiri na ca-peoriquere jicã jope jee woo átiri,
cʉ̃ ca-yojaricaro menana cʉ̃ ca-yoo ruio jooyuparã Jesú tʉpʉ,
camaja watoapʉ.
20 To bairo cʉ̃ na cá-áto,
“Mani yaʉre catío majiimi,”
cʉ̃re na ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgorijere ca-majiñupʉ Jesú.
Cʉ̃re na ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgorijere majii,
oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú cá-aá majiquẽcʉre:
—Caroorije mʉ cá-átajere majirioʉ yʉ áa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
21 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã judío majare cabuerã fariseo maja quena oco bairo ca-ĩi tʉgooñañuparã Jesúre:
“¿Nope ĩi rooro Dio cʉ̃ ca-api tʉjooquẽtiere cʉ̃ ĩití?
Cʉ̃a manire baii camajocʉ ca-ãcʉ̃na caroorije camaja na cá-átiere na majirioboja majiquẽemi.
Dio jicãʉna ãmi camaja caroorije na cá-átiere ca-majirioboja majii,”
ca-ĩi tʉgooñañuparã.
22 To bairo na ca-ĩi tʉgooñarijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã to bairo yʉ mʉja ĩi tʉgooñatí?
na ca-ĩiñupʉ.
23-24 —Cá-aá majiquẽcʉre,
“Caroorije mʉ cá-átiere majirioʉ yʉ áa,”
cʉ̃ yʉ ca-ĩiro,
“Jocʉna ĩmi,”
mʉja ĩirã.
“Wamʉnʉcacoa aácʉja,”
cʉ̃ yʉ ca-ĩata cʉ̃ riaye to ca-netoro yʉ ca-tutuarijere mʉja tʉjʉ majigarã.
To bairi mʉja ca-tʉjʉro cʉ̃ riayere yʉ netoogʉ.
Cʉ̃ yʉ ca-netooro camaja caroorije na cá-átajere nare yʉ ca-majirioboja majirijere mʉja tʉjʉ majigarã.
“Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ caroorije camaja na cá-átajere na majirioboja majimi,”
yʉre mʉja ca-ĩi majiparore bairo ĩi,
cʉ̃ yʉ netoogʉ,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo na ĩi,
oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú cá-aá majiquẽcʉre:
—Wamʉnʉcacõaña.
Mʉ yojaricarore nee,
aácʉja mʉ ya paʉpʉ,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
25 To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cá-aá majiquetibatacʉ wamʉnʉca,
cʉ̃ ca-yojaricarore nee,
cá-aácoajupʉ cʉ̃ ya wiipʉ aácʉ.
—¡Ñuu majuucõa!
Diore cʉ̃ ca-ĩi wariñuuñupʉ.
26 Ti wiipʉ ca-ãna to bairo cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—Yucʉacã mani tʉjʉwʉ ca-tʉjʉñaña maniere.
Dio cʉ̃ cá-átie ñuu neto majuucõa,
ca-ĩi wariñuuñuparã.
Jesús llama a Leví
27 Cabero ti paʉ ca-ãnacʉ buti aá,
Leví ca-wamecʉcʉre ca-tʉjʉyupʉ Jesú.
Leví maca camaja yere gobiernore niyeru jeebojari majocʉ ca-añupʉ.
To bairi cʉ̃ ca-paari arʉapʉ cʉ̃ ca-ruiro Jesú cʉ̃ tʉjʉ bʉga:
—Yʉ mena ajá,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Levíre.
28 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii cʉ̃ ye cʉ̃ paarique nipetiro ca-cũu aáweocoajupʉ,
Jesú mena aácʉ yua.
29 Cabero Leví cʉ̃ ya wiipʉre ejaʉ Jesúre boje rʉmʉ cʉ̃ cá-átibojayupʉ.
To bairi Levíre bairona ca-paariquecʉna camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja na yarã mena ca-ejayuparã.
Eja,
boje rʉmʉ ʉgariquere na ca-ʉganemoñuparã.
30 To bairo ca-bairã mena Jesú cʉ̃ ca-boje ʉgaro tʉjʉrã fariseo maja,
judío majare cabuerã oco bairo na ca-ĩi tutiyuparã Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—¿Nope ĩirã camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja,
aperã caroorã mena mʉja bapacʉti ʉganucutí?
31 To bairo na ca-ĩi tutiro apii oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú maca:
—Ʉcoyeri majocʉ ca-riaye manare na ʉcoyequẽcʉmi.
Ca-riayecʉna jetore na ʉcoye majimi,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
32 —To bairona,
“Ca-ñuurã jã ãa,”
ca-ĩirãre na átinemoʉ acʉ́ mee yʉ cá-apʉ́.
Caroorã macare caroorije na cá-átiere jʉtiriti rotii yʉ cá-apʉ́.
Rooro na ca-tʉgooñarijere na wajoa rotii acʉ́ yʉ cá-apʉ́,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Le preguntan a Jesús sobre el ayuno
33 Cabero aperã Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñanemoñuparã tunu:
—Juan bautisari majocʉ cʉ̃ cabuerã nairoacã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgonucuma.
Fariseo maja na cabuerã quena to bairona nairoacã bainucuma.
Mʉ cabuerã maca baiquetinucuma.
Na maca ʉga,
eti,
áticõa aninucuma,
ca-ĩiñuparã Jesúre.
34 To bairo na ca-ĩiro:
—Jicãʉ cʉ̃ ca-wamo jiari boje rʉmʉ ca-ano cʉ̃ mena macana tʉgooñarique pairi ʉgaqueti bai majiquẽnama na mena cʉ̃ ca-ano.
35 Ape rʉmʉ aperã maca to cõona aperopʉ cʉ̃re na ca-ñee aápata tiere tʉgooñarique paibana ʉgaqueti baiborãma.
Mai Jesú cʉ̃ cabuerã cʉ̃ mena ãnaa na ca-ʉgaqueti tʉgooñarique paiquẽtiere na ĩi buio majioʉ,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
36 Ape wame queti buio majiorica wame na ca-ĩi buioyupʉ Jesú tunu.
Cʉ̃ ye quetire fariseo maja jãa jocarãna na ca-ĩi buiorije mena ca-tʉgooña ajuquetipe ãa ĩi,
oco bairo na ca-ĩi buiowĩ:
—Camajoco jutiiro cawamaro ca-jañaña manore woo nequẽcomo cabʉcʉrore ee tuugo.
To bairo cõ cá-ápata cawamaro quena ope cʉtiboro.
Cõ ca-woo neebata ajero ape jutiiro cabʉcʉro mena caroaro tʉjooquetiboro,
na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
37 —Vino ʉje oco etirique cawama mʉja cá-átiere cabʉcʉ poa wecʉ ajero poare mʉja pio jãaquẽna.
Cabʉcʉ poapʉ mʉja ca-pio jãata woocoaboro.
Vino etirique pio reecoaboro yua.
38 Vino etirique cawama mʉja cá-átiere cawama poapʉ mʉja pio jãanucu,
na ca-ĩiñupʉ Jesú.
39 —Vino ʉje oco cabʉcʉ macajere ca-etirã aperã cawama na cá-átiere booquẽnama.
“Cabʉcʉ macaje ñuubʉja.
Apeye jã etiquẽe,”
ĩiborãma.
To bairona na ca-ĩiñupʉ Jesú,
“Mʉja ya wame cabʉcʉ wame jetore mʉja boo,
yʉ ye queti cawama wamere mʉja apigatee,”
na ĩi.