Judas yire yina Jisas pai mew e nu iim uma
22
Taim namo sa taim e Kola Wamo e Bret e Yis Onnele nu fa nouwne Pasowa.a
2 Nu bikpris ka nu tikse e lo nire nufu Jisas ri ka nu ke num pinuma ese nakle nu nopu fane nu napu rokoi fa ese nufu Jisas ri.
3 Ka Satan yinapouwe wongke e nu 12pla disaipol e Jisas.
Mana namo,
noula e wu Judas ka noula wongke nu fa nouwne Iskariot.
4 Ka Judas pai nu bikpris e tempol ka nu polis fa nurune tempol ka yakle nuka mi,
rokoi rongkele ese wu yina Jisas pai mew e nu e nangke fafaile wu.
5 Nu bikpris ka nu polis woluporo wamo ka nuka mi wongke fa ese nane romaula pai Judas.
6 Judas woluporo mi e nu fane wu yapu rokoi e yina Jisas pai mew e nu,
e nu pinuma mingklari fei noloni nemnokune.
Disaipol plainrane neinnampole ommo fa no
(Matyu 26.17-25; Mak 14.12-21; Jon 13.21-30)
7 Ka taim e Pasowa wi.
Nu ese nufu sipsip aula wongke ka nangke ofa fa no.
8 Jisas yawane Pita yane Jon,
ka yireni wuyane nanrona,
“Yenyane paipi peinpampole ommo ka saimoro ommo e kaire Pasowa.”
9 Ka wuyane narine wu nanrona,
“Yen yire kikane e maimpi pei ka mangke ompla namo?”
10 Ka Jisas yireni wuyane nanrona,
“E yenyane paipi taun wamo,
mana wongke ese yongkole mii mangkam e wi plele yenyane.
Yenyane e pupene wu paipi papri mow e wu pariye.
11 “Ka yenyane e pireni mow ripile namo nanrona,
‘Tikse yarine yene nanrona,
“Le koii pei se ki kakle disaipol kinini e maime mo Pasowa?” ’
12 Ka mow ripile ese yukune yenyane koii wongke e yeye mow riri.
Koii namo sa tebol ka ommo e fa nainene re nerine plau.
Yenyane e peinpampole ka saimoro ommo naine anro.”
13 Wuyane painri ka nuru ommo mingkla yukaine mi e Jisas yireye wuyane.
Rongka wuyane neinampole ommo e Pasowa.
Jisas yem bret ka wain yali nu aposel
(Matyu 26.26-30; Mak 14.22-26; 1 Korin 11.23-25)
14 Ningkipopri fa nu ese no ommo wi pu,
fane Jisas yakle nu aposel woneni noloni naine fa e no ommo.
15 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Isi ki wolake kire fa kape pone mo ommo e Pasowa se sa ki e kungkam eni.
16 Ki kire pone,
ki e fi ko ommo e Pasowa kore pai la ompla namo yemei alwone kingdom e God.”b
17 Wu yem kap wain ka tenkyu God ka yireli nu nanrona,
“Pone pem ka pepi pone.
18 Ki kirepi pone,
ki e fi kaikoko wain pai la taim kingdom e God wi.”
19 Ka wu yem bret wongke ka yire tenkyu God ka yekri ka yepiyale nu ka yireli nu nanrona,
“Naime sa nale kinini ki kape pone ese saimoro pone.
Ka pone e pangke nanrona sa e wolrufupe ki.”
20 E nu no pekimo,
wu yem kap wain ka yire tenkyu God yukaine isi wone yangkeye ka yire nanrona,
“Kap mee sa kontrak keklepe ori e ki e okopalo fa e saimoro pone.
21 Ka,
puru!
Mana fina ese yina ki pai mew wola e nu uma,
mana namo sa yane ki maimeme tebol mee.
22 Auna e Mana ese yupene rokoi yukaine God wone yina pu.
Ka fina e yina wu pai mew wola e nu uma ese nangke fafaile wu,
ese wolyaure wone kore.”
23 Nu aposel nemei ka nemnari none kore nanrona,
“Fina sa yangke ompla namo?”
Nu aposel nemnopu mi nire fina ese pai risi none
24 Ka nu nopu mi fina e waiye yukaine manawamo ka pai risi nu.
25 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Nu king e uma e fi Juda nuna namba ka nurune nu pinuma kero.
Ka nu uma fa nangke nanrona,
nire none kero fa nurune nu,
nu fa nuna noula yukaine nu uma fa nangke nale uporo.
26 Ka pone e fi pangke nanrona,
ka mana e waiye yukaine manwamo e pone ka pai risi pone,
e waiye yukaine melaula.
Ka mana e yuruye pone ka pai risi pone e fi yereri noula woneni,
wu e waiye yukaine mana fa yangkeye ommo poneni.
27 Ka fina sa manawamo?
Mana e fa waiyeye tebol,
wee man e fa yumaye ommo?c
28 Pone fa pake ki maimeme ningki kaire ka pone fi fa puponepe ki e eni fa noloni ki.
29 Aina e yake ki kingdom,
fane ki re e kape pone kingdom.
30 Nanrona fane pone ese paipe tebol e nerine kingdom kinini,
ka pope.
Ka pone e paipe sia upupu ka pupu kot e nu uma 12pla ori oikenra e Israel.”
Jisas yireni Pita, ese yire wu e fi namale Jisas
(Matyu 26.31-35; Mak 14.27-31; Jon 13.36-38)
31 Ka Jisas yireni Pita nanrona,
“Saimon,
Saimon,
yene yupu!
Satan yarine God ese yemplekare bilip poneni yukaine uma fa nuflane witd ka neprenene uruawa.
32 Ki kesapu yene pu,
ese bilip yeneni e yeri kero.
E yene wi kore,
yene e yuruye nu inrane plai e yene ka mewmew nu se nu e neri kero.”
33 Ka Pita yireni wu nanrona,
“Manwamo,
ki e kane yene maimpi kalabus ka ri plau.”
34 Ka Jisas yireni wu nanrona,
“Ki kirewi yene Pita,
rora unena fi yinna naminre ningki,
yene ese karyire mi plainrikera nanrona yene fi namale ki.”
Jisas yireli nu aposel e nungkam ompoi, nunari bainat ka romaula
35 Ka Jisas yarile nu nanrona,
“E ki kawale pone paipi,
pone e fi puꞌpu ommo yukaine romaula,
ompoi,
ka sandel,
ka taim namo ro pone ommo onne wee?”
Ka nu nireni wu nanrona,
“Onnele!”
36 Ka Jisas yireli nu kore nanrona,
“Naminre e pone puna paus,
pone ese puna.
Ka ompoi aula re pungkam plau.
Ka le pone bainat onnele,
pone e penru amprapi poneni pinuma nuꞌpu sa romaula namo ese pone pem bainat poneni.
37 Nu neꞌre mi wiyeye buk e God yire nanrona,
‘Uma mingklari e nuru wu yukaine mana fi fa yupeneye lo.’
Ki kirepi pone,
pinuma ese nangke nale namo ki.
Ompla namo nu neꞌre yoproye ki wileye buk e God,
sa ese yemei alwone.”
38 Nu aposel nireni wu nanrona,
“Yuru,
Manwamo,
mu muna bainat plainrane.”
Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Namo sa resukru.”
Jisas fa pai pari yesapuye moul arwola Oliv
(Matyu 26.36-46; Mak 14.32-42)
39 Jisas yupone taun namo ka pai kore moularwola Oliv yukaine wone fa yangke ningki kaire,
ka nu disaipol woneni nupene wu.
40 E nu painri plele mokoi namo ka wu yirengkle nu nanrona,
“Pone pesapu sa ommo ese fei yeingkari bilip poneni.”
41 Ka wu yupole nu ka pai as amone,
yukaine e mana yingkapaiyi roma pai paloye.
Ka wu fuful yokle ka yesapu.
42 Wu yesapu ka yire nanrona,
“Aina,
le yene yire,
yene yempone kape e ki mee.
Ka yene fai yangke ompla yukaine e ki wolake,
yene yangke ompla resukru e yene wolaye.”
43 Ensel wongke e heven yemei wu ka yane wu kero.
44 Jisas wolpuna eni wamo,
nanrona fane wu yesapu kero wamo,
ka nouni wunini panro pike yukaine ori ka okolpanrone.
45 E wu yesapu pekimo wu yemei pai kore nu disaipol woneni,
ka wu yuru nu nile pu.
E fika wolpuna nunini eni wamo.
46 Ka wu yarile nu nanrona,
“Fikami ka pone pile nama?
Pone pemei ka pesapu sa ommo fafaile ese fei nemplekare bilip poneni.”
Nu iim uma neima Jisas
(Matyu 26.47-56; Mak 14.43-50; Jon 18.3-11)
47 E wu yeri yoproye nu disaipol woneni,
disaipol wongke e wone noula wunini Judas yumale nu uma mingklari noloni wu.
Judas yolowi ekrene Jisas yire youkene wu.
48 Ka Jisas yarine wu nanrona,
“Judas,
yene yire youkene Auna e Mana,
rokoi namo nro sa yene yire yina wu pai mewwola e nu uma fa e nangke fafaile wu wee?”
49 E nu disaipol nuru ompla namo nu nireni Jisas nanrona,
“Manwamo,
yene wola rongkele,
mu e mopu ka bainat mokle nu rili wee onnele?”
50 Ka disaipol wongke bainat yaure ripi menrulpo e mana wongke peperi.
Mana namo sa fa yangkeye ommo e hetpris e tempol.
51 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone e fi pangke nanrona kore.
Peisepu!”
Ka wu mew yuna ripi e mana namo ka yangke ripi e wu wi yempre kore.
52 Ka Jisas yirengkle nu bikpris ka nu polis fa nurune tempol ka irauma e noloni nire fa neima wu,
“Pone pungkamo bainat ka ilo ploli polopi ki yukaine ki e kumale nu uma plai e molomi makle pone mopu wee?
53 Kaire ki fa kakle pone maimeme tempol monre,
ka pone ke fi pangke ompla wongke ki.
Anro kero e ningki yire pone fane pone pire pangke ompla namo.”
Pita yire, wu fi namale Jisas
(Matyu 26.69-75; Mak 14.66-72; Jon 18.25-27)
54 Ka nu polis e tempol neima Jisas nane painri mow e hetpris e tempol.
Ka Pita sa yupeleye nu as amon.
55 Nu nompo niꞌpi waiye puꞌku monrele,
ka naine mamanene niꞌpi ka Pita pai yakle naine plau.
56 E niꞌpi yuꞌpo ali wamo,
pin fa yangke ommo e hetpris yuru Pita waiye ekrene niꞌpi.
Wu sam kiryuru wu ka namale ka yirengkle nu uma plai nanrona,
“Mana namo fa yane Jisas nainene.”
57 Ka Pita yurule mi e pin namo ka yire nanrona,
“Ki fi namale mana namo.”
58 Nu as naine kore ka mana wongke ke yuru wu ka yireni wu nanrona,
“Yene re sa wongke e nu.”
Ka Pita yireni wu nanrona,
“Ki Onnele.”
59 Auwa wongke pai se rongka mana wongke kore ke kero yire nanrona,
“Ki kire pone mi alwone,
mana mee wu fa yane Jisas nainene.
Wu sa mana e distrik Galili.”
60 Ka Pita yireni wu kore nanrona,
“Ki fi namale mi e yene yireye namo.”
E Pita yoproye ka rora unena yinna.
61 Manwamo yensona ka yuru Pita ka Pita wolrufu mi e isi Manwamo yireniye wone,
“Naminre rora unena fi yinna,
yene e yire mi plol plainrikera yene fi namale ki.”
62 E Pita wolrufuye mi namo,
wu palo moile ka wiri wamo.
Nu ouwnire Jisas ka nufu wu
(Matyu 26.67,68; Mak 14.65; Jon 18.22,23)
63 Nu uma e tempol fa naine nopanene Jisas nupolri wu ka sam nufu wu wamo.
64 Nu niperi amprapi plola reinangkru nama ka nenre ka nireni wu nanrona,
“Le yene profet,
sa yire,
fina sa yufu yene?”
65 Ka nu nunomporo wu fafaile wamo.
Nu kotim Jisas namapren e nu kansol
(Matyu 26.59-66; Mak 14.55-64; Jon 18.19-24)
66 Moul peprere,
kaire yeri yeꞌri riri,
uma fa painri risine pinuma ni nemnoku.
Nu bikpris ka nu tikse e lo ni nemnoku ka neima Jisas ni nirane yeri namapren e nu.
67 Ka nu nireni wu nanrona,
“E yene Krais sa yene yiremi mu.”
Ka Jisas yireli nu nanrona,
“Le ki kirepi pone mi alwone,
ese pone e fi bilipim mi e ki.
68 Ka e ki karile pone,
pone re ese fi pireni ki.
69 Naminre ka pai,
Auna e Mana ese waiye mewmenrulpo e God,
mana wamo fa yunaye kero wamo.”
70 Ka uma mingklari wamo namo narine wu nanrona,
“Yire yene sa Auna e God wee?”
Ka wu yireli nu nanrona,
“Mi e pone pirepe namo.”
71 Ka nu nire nanrona,
“Mone e fi mori nu uma plai niremi mone mi alwone kore?
E fika wu wone e yiremi mone pu.”