Nu irauma nuka mi nire nufu Jisas ri
(Matyu 26.1-5; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53)
14
E kaire namo,
taim sa ekreneye kaire e Pasowa ka Kola Wamo E Bret Yis Onnele.
Kaire plainrane nro naiyeye fa kaire Pasowa namo ese yolowi.
Nu bikpris ka nu tikse e lo namo napu rokoi wongkeni fa nu peki neima Jisas ka nufu wu ri.
2 Nu nuka mi none kore nanrona,
“Mu ese fi mangke ompla e kaire e kola wamo namo.
Mu ese mangke ompla namo kaire plai.
Le mu mangke ompla namo e kaire e Kola Wamo E Bret Yis Onnele namo,
uma mingklari ese wolpuna neni ka nu ese nopu wamo.”
Pin yaiku sanda ira e Jisas
(Matyu 26.6-13; Jon 12.1-8)
3 Jisas waiye Betani namo,
wu pai mow e Saimon ka wo.
Mana namo nu fa nouwne noula wongke wunini sa Saimon e Yem Lepro.
E Jisas waiye ka woyeye namo,
pin wongke yongkole botol uporo e nu nangke roma plau sanda sam worum uporo ka sam uporo wamo yolowi plele nu.
Ka wu yekri botol namo ka yaiku wel namo palo ira e Jisas.
4 Nu uma plai nakle nu naine mow namo ke nuru ka nu wolpun neni ka nu nopro none kore nanrona,
“E fikami ka pin namo ke karyaiku sanda uporo namo?
5 Mu mire ese mina botol sanda namo nu uma ese nem roma aula wamo resukru 300 silvaa ka mu ese mane romaula namo pai nu uma e ommo onnele.”
Nanrona fane nu nemei ka nenre pin namo.
6 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone pimane wu.
E fikami ka pone ke penre wu?
Wu yangke ompla uporo wamo ki.
7 Nu uma yaimare namo,
ese nape pone paipe nanrona ka e pone pire mewmew nu fika sa waiye mewola poneni.
Ka ki ese fei kape pone maime kaire mingklari.
8 Pin namo yangke ompla resukru wu ese yangke.
Wu yaiku sanda nalpapri kinini fa saimoro ki fa nu uma ese niꞌna ki.
9 Name ki kire mi alwone pone,
ingke nu uma ese nopro mi alele miuporo pai mokoi mingklari e pike namo.
Ka ompla e pin namo yangke namo,
uma mingklari nopro mi ese yangke nu uma ese wolrufu wu.”
Judas yire wu ese yane Jisas pai mew e nu irauma
(Matyu 26.14-16; Luk 22.3-6)
10 E kaire namo,
wongke e nu 12pla uma fai nupenene Jisas noula wunini Judas Iskariot namo,
pai yuru nu bikpris e tempol ka yireli fa e yane Jisas pai mew e nu.
11 Nu ainem wamo mi wunini ka nu re woluporo ese nane romaula wu e yangke ommo namo.
Nanrona fane Judas pai ka yapu kaire rongkele sa ese uporo fai yane Jisas pai mew e nu.
Jisas yakle nu 12pla disaipol naine none ommo e Pasowa
(Matyu 26.17-25; Luk 22.7-14; 22.21-23; Jon 13.21-30)
12 Nambawan kaire e kola Wamo Fa None Bret E Yis Onne namo wi.
Ka e kaire namo sa fa nangke ofa e sipsip wongke e Kola Wamo Pasowa.
Ka nu disaipol e Jisas namo narine wu nanrona,
“Yene wola mu ese maimpi koii pei ka memplekuru ommo ese yene yolowi ka wo sipsip e Pasowa?”
The Last Supper (Mak 14:12-26)
13 Ka Jisas yireni disaipol plainrane ese painri ka wu yireni wuyane nanrona,
“Yenyane paipi ka e taim yenyane pire papri taunwamo namo,
mana wongke ese yongkole mii mangkam yolowi ka wane yenyane.
E yenyane puru mana namo,
sa yenyane ese pupene wu.
14 E yenyane puru wu pai pari mow finani,
sa yenyane ese parine mow ripele nanrona,
‘Tikse yari nanrona,
“Rum kinini fa kemkoku kakle nu disaipol kinini ese mo ommo e Pasowa namo sa yeye pei?” ’
15 Ka wu ese yumane yenyane paipapri koii rola e yeye mow namo.
Ommo mingklari e nu nemplekuru pu ka waiye nro yoru mu.
Yenyane saimoro ommo ka ommo mingklari e mone ese mo pasowa namo.”
16 Disaipol plainrane namo painri plele taunwamo namo ka wuyane nuru ommo mingklari yukaine Jisas isi yireni wuyane.
Ka wuyane naine ka nemplekuru ommo nunini e Pasowa.
17 Yire namkureli ka Jisas yakle nu 12pla aposel woneni namo noloni plele koii e wuyane naine ka nemplekuru ommo e Pasowa namo.
18 E taim nu naine ka none namo,
Jisas yirengkle nu nanrona,
“Ki kire mi alwone pone,
wongke e pone uma e maime mome ommo mee,
ese yina ki pai mew e nu iim e ki.”
19 Mi e Jisas yire namo ke samo yisyori wolpuna nunini ka nu awail nemei ka narine wu nanrona,
“Anro mi namo wi ki kone?”
20 Nanrona fane Jisas yirengkle nu kore nanrona,
“Wongke e pone 12pla.
Fina e yina bret woneni plau ki e dis kinini.
21 E fika Auna E Mana ese ri yukaine buk e God yireye wu ese ri.
Ka fina e yane wu pai mew e nu iim wunini namo,
wu ese wolnipanri wamo ommo fafaile wamo ese yemei wu ka wu ese wolpalo ka samo wolyaure wone wamo.
E fikami ka moka yem wu?”
Jisas yali bret ka wain nu 12pla disaipol
(Matyu 26.26-30; Luk 22.15-20; 1 Korin 11.23-25)
22 E nu naine ka nonene ka Jisas yem bret wongke ka wu yesapu ka yane tenkyu God.
Wu yekri bret namo ka yepi yali nu disaipol woneni ka yirengkle nu nanrona,
“Pone pem ka po.
Mee sa nale kinini.”
23 Se wu yem kap ka yire tenkyu God.
Wu yali nu ka nu mingklari naikolno.
24 Ka Jisas yirengkle nu kore nanrona,
“Namo sa ori kinini.
Ka ori namo ki ese kaiku,
sa kontrak keklepe God ese yangke plau pinuma woneni.
Ka kontrak keklepe namo fa mewmew nu pinuma mingklari.
25 Ki kire mi alwone pone,
ki ese fei kaikoko wain kore pai la ki kaike kingdom e God se sa ki ese kaikoko wain keklepe.”
26 E wu yopro nu pekimo,
nu neile rai wongke mowkori ka panro moile ka painri moul arwola Oliv.
Jisas yoproye nu uma ese kuma nane wu
(Matyu 26.31-35; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38)
27 Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone mingklari ese pemropri ka pupone ki resukru mi nu neꞌre wiye buk e God sa yire nanrona,
‘Ki ese kufu iramana e nu sipsip ka nu sipsip woneni namo ese nemropri.’b
28 Ka ki ese kemei kore ka risi kaiki ka kaike kori pone distrik Galili.”
29 Ka Pita yimpone mi e Jisas nanrona,
“Nu plai ese nemropri nupone yene.
Ki nro ese kawe yene maime ka ese fei kupone yene.”
30 Ka Jisas yireni Pita nanrona,
“Ki kire mi alwone yene,
naminre ningki,
rora fei yina mi plainrane ka yene ese yire mi plainrikera nanrona yene fei namale ki.”
31 Ka Pita ira kero ka yireni Jisas nanrona,
“Ki fi kum ompla wongke ka ki fi kum ese kane yene ri plau.
Ka ki ese fei kopro mi yukaine eweremee yene yireye namo.
Sa ese onne!”
Ka nu 11pla disaipol plai namo ke kernane mi e Pita.
Jisas pai yesapu nengkrele Getsemani
(Matyu 26.36-46; Luk 22.39-46)
32 Nu nemei ka painri koii wongke nu nouw Getsemani.
E nu painri plele koii namo ka Jisas yirengkle nu disaipol woneni nanrona,
“Pone ese pori ki mee ka ki ese kaiki ka kesapu se.”
Jesus is Arrested and Tried (Mak 14:32-72)
33 Wu yem Pita yane Jems ka Jon yakle painri ka ompla samo yereryane wolpuna wunini ka wolpuna wunini eni wamo.
34 Ka Jisas yireni disaipol plainrikera namo nanrona,
“Wolpuna kinini sa eni wamo ka eni namo yire yangke ki rikile.
Pone paipe ka purupe mee.”
35 Wu yupone nu ka asa pai ka wu yekri fufula palo pike ka wu yesapu ka yarine God le wu wone wolaye ese eni namo ese yupone wu ka karpai ka wu ese fei yungkam.
36 Wu yesapu nanrona,
“Aba Aina,
yene resukru ese yangke ommo mingklari wongkwongkeni.
Yuꞌpole eni namo ki.
Ka,
yene faa yangke ompla yupene mi kinini,
yene ese yangke ompla yupene ommo e yene wolaye.”
37 Ka Jisas yolowi kore disaipol plainrikera ka yuru nu nile pu.
Ka wu yireni Saimon Pita nanrona,
“Saimon,
yene ke kirwile kei!
Yene fei asa waiye nama yapuye resukru yukaine aua wokera kore ka yuruye ommo fikfikayen nire nemei namo?”
38 Ka wu yireni nu plainrikera nanrona,
“Pone ese paipe pesapu ka samo puru ommo wongkwongkeni ese fei rikepone kero poneni ka yangke pone firipaplo.
Ki namale nanrona pone pire paipe ka pesapu,
ka kero e nale poneni fei resukru fa pone ese pangke ompla namo.”
39 Wu yopro pekimo ka wu pai kore ka yesapu.
E wu yesapu,
wu yesapu ompla isi wu yesapuye namo.
40 Wu yesapu pekimo ka yolowi kore nu ka wu yuru nanrona nu nile kore pu.
E fika nama nunini kire ka nu fei naine ningki angkren ka nurune.
Ka e wu yorole nu,
nu ira wawiri ka fei namale mi fika nu ese nireni wu.
41 E wu yolowi namba tri taim kore ka wu yireni nu nanrona,
“Kire namo fa pone ese karpilepe ka karpailepe nro wee?
Faa pile nama peisele!
Kaire e ommo fafaile namo yolowi pu.
Puru,
nu nane Auna E Mana pu pai mew e nu uma fa nangke nale fafaile.
42 Pone pemei ka mone maimpi.
E fika mana e yane ki kaiki mew e nu namo,
sa yolowiye.”
Judas yane Jisas pai mew e nu iim
(Matyu 26.47-56; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12)
43 E Jisas yoproye mi nu,
Judas,
wongke e nu 12pla disaipol e Jisas namo yumale uma mingklari wamo noloni plele nu.
Nu uma mingklari namo,
nu bikpris ka nu tikse e lo ka nu irauma namo e nawale nu noloni.
Nu uma mingklari namo nongkole ilo fa nufu mana ka bainat e nu noloni Jisas ka disaipol plainrikera woneni namo.
44 E taim namo,
Judas isi yuka mi nu ompla fika wu ese yangke Jisas ka nu ese namale wu.
Wu yakle nuka mi nanrona,
“Mana namo pone pire pukapeire wu pane pai mew e nu irauma namo,
mana namo e pone puru ki koukene wu,
mana namo pone ese pukapeire wu.
E pone puna wu ka pem wu pai,
uma ese kosamo nurune wu.”
45 Ka taim nu noloni plele Jisas yakle nu disaipol plainrikera woneni namo,
Judas pai Jisas ka wu yire “Ningki uporo tikse!”
ka wu youkene wu.
46 Ka e nu uma mingklari namo namale Jisas,
nu nukaire wu ka nem wu painri.
47 Ka e nu nukaire Jisas namo,
wongke e nu uma naine ekrene namo yingklame bainat woneni ka yaure ripi repo wongke e wokboi e hetpris e tempol namo firpalo waiye pike.
48 Ka Jisas yireli nu nanrona,
“Pone pongkole ilo fa popu ka bainat polopi fa pukaire ki e ki kangke fika?
Pone ro wola ki lida e nu uma fa nakle gapman nopune wee?
49 Kaire mingklari ki isi kape pone maime ka kukule pone tempol monre ka pone fei pukaire ki.
Ka ompla namo ese yemei alwone yukaine buk e God yireye.”
50 Nanrona fane nu disaipol woneni nupone wu ka kenkenra painri.
51-52 Mana efapu wongke re isi waiye taim namo,
ka yupeneye Jisas.
Mana efapu namo yiperi amprapi nro.
Ka e nu nuru wu ka nire nukaire wu,
wu yempriri pai ka nu nengke amprapi wunini ka wu priri pai wolenro.
Nu kotim Jisas
(Matyu 26.57-68; Luk 22.45-55, 63-71; Jon 18.13-14,19-24)
53 Nu nem Jisas pairi mow e hetpris e tempol.
Ka e taim namo,
nu bikpris ka nu irauma plai ka nu tikse e lo namo,
sa nemnoku naine.
54 Pita re yupene nu kumalpo as amone ka paiye ka pai pari banis e mamane mow e hetpris namo.
Ka wu pai yakle nu uma fa nopane mow namo ka waiye ekrene niꞌpi ka yengki nalpapri woneni.
55 Nu bikpris e tempol ka nu irauma e kot e nu Juda namo nemnoku ka napu nomu uporo ese nu nufu Jisas ri.
Ka nu napu napu ka nu fei napu nomu wongke uporo.
56 Uma mingklari ke neingkari fa napu waiwai mi nire ese kotim Jisas.
Ka mi nunini namo fei sam pai ka nu fei napu mi nomu wongke.
Onne.
57 Ka plai nunini nemei ka karnire mi ese kotim Jisas ka nu nire nanrona,
58 “Mu mupu wu yire mireꞌfa woneni nanrona,
‘Ki ese kekrire tempol e nu uma nere namo ka kaire plainrikera se ki ese keꞌre keklepe e uma fei resukru ese neꞌre,
ese yem koii e oiya namo.’ ”
59 Ka mi nunini wongkwongkeni.
60 Ka bikpris e tempol yeri ka yarine Jisas nanrona,
“Yene mi plai ese yimpone mi fika e nu uma kotim yene namo,
wee onne?”
61 Ka bikpris e tempol namo yarine wu kore nanrona,
“Yene Krais,
Auna e God e mu fa mosimaneme ka mereri noula wunini namo wee onne?”
Ka Jisas miruru ka fei yire mi wongke wu.
62 Ka Jisas yimpone mi e nu nanrona,
“Yei,
ki Krais.
Ka pone mingklari ese puru Auna e Mana ese waiye sia mew menrulpo e God yuna kero wamo ka wu ese yolowi plau kupu e heven.”
63 Bikpris e tempol namo yakrele ommo papri woneni ka wu yire nanrona,
“Mone mapu wu pu.
Nanrona fane pone ese papu fina kore ese yiremi mi wunini?
Wu kotim wone pu.
64 Pone pupu wu ouwyire God pu ka mone ese moru ompla fika kore?”
Uma mingklari nire nanrona Jisas yangke ompla fafaile wamo nanrona fane wu ese ri.
65 Plai e nu rofo nefu wu ka nuka nama wunini amprapi plola ka nu nufu wu ka narine wu nanrona,
“Yene yopro yukaine profet!”
Ka nu uma e nopane koii namo nuna wu ka samo nufu wu wamo.
Pita karyire ka yire nanrona wu fei namale Jisas
(Matyu 26.69-75; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18,25-27)
66 E Pita waiye banis monre koii fai nemnokune e mow namo,
ka pin mangkrama wongke fa yangke ommo e bikpris e tempol namo isi yolowi.
67 Ka e pin namo yuru Pita waiye ka yengki nalpapri niꞌpi namo ka wu kiryuru wu ka yireni wu nanrona,
“Yene wongke e nu uma fa pane Jisas paraipe taun Nasaret.”
68 Ka Pita karyire ka yire kore pin namo nanrona,
“Ki fei namale mi fika e yene yire namo.”
Ka e Pita yire mi namo ka yoloye moile mow rama e banis namo ese yolo moile ka e taim namo sa rora yina.
69 E pin mangkrama fa yangke ommo namo yuru Pita nayeriye ka wu yemei ka yireni nu uma e nane wu neri namo nanrona,
“Mana namo sa wongke e nu uma fa nane Jisas naraine taun Nasaret namo.”
70 Ka Pita ke karyire nu kore.
Nu as neri kore ka uma plai neri namo nireni wu nanrona,
“Won alwone,
yene faa karyireye ka peki yina mi nanrona yene fei wongke nunini.
E fika distrik Galili sa mokoi yeneni.”
71 Ka Pita keryane mi woneni ka yemei ka yireni nu nanrona,
“Ki kire mi alwone pone noula e Manawamo nanrona ki fei namale mana e pone pirepe namo.
Le ki karkireke sa,
God ese yangke fafaile ki e fika ki fa karkireke.”
72 Ka e taim namo,
rora yina ka Pita wolrufu kore mi e Jisas isi yire,
“E rora fei yina plainrane ka yene ese yire plainrikera nanrona yene fei namale ki.”
Ka ompla namo yangke Pita angkren palo pike ka wiri wamo.