Jisas yopro mi e tempol ese kikiyele
(Matyu 24.1-2; Luk 21.5-6)
13
E Jisas yire yupone tempol ka yire palo moile,
disaipol wongke e wone yireni wu nanrona,
“Tikse,
yuru roma wamfafai upupu isi nu nenru fa e nere mow tempol namo sam neima mow ka nangke mow uporo wamo.”
2 Ka Jisas yimpone wu nanrona,
“Yene yuru mow wamfafai namo.
Nu uma ese nisnori ka roma wongke e fi waiye koii e nu nenrune.
Roma mingklari e naine namo,
nu e nuropi panro ka kairnaine pike.”
Jisas yoproye eni mingklari e nemei
(Matyu 24.3-14; Luk 21.7-19)
3 Jisas waiyeye koii arwola oliv.
Ka koii arwola Oliv namo e yeri pai repo e tempol.
Ka e taim namo,
Pita yane Jems,
Jon ka Andru peki noloni nuru wu.
Ka nu narine wu nanrona,
4 “Yene yireli mu,
ommo namo e nemei taim rongkele?
Ka ompla fika ese yemei yuku sa mu ese muru ka e namale nanrona ommo namo sa yolowi ekrene pu?”
5 Ka Jisas yimpone mi nunini nanrona,
“Poo!
Pone e fi pinapane nu uma e nemaire pone rokoi e mi alwone.
6 Uma mingkla ese noloni ka nouw noula kinini ka nireli pone nanrona,
‘Ki mana namo,’
ka nu ese nemmaire ka numale pinuma mingklari ese painri rokoi fafaile.”
7 “Le pone pupu iim wamo e yemeiye mokoi ekrene e pone wee pone pupu wawai mi nanrona iim wamo e yemei mokoi wongke amone,
ommo namo e fi nangke pone paipe wolapuna mingklari.
Ommo namo ese nemei,
ka e fi nuku nanrona pike mee ese pekimo.
Sam onnele!
8 E mokoi mingklari e pike ka nu uma ori oikenra ka nu kingdom ese nemnopu none kore.
Ka klai wamfafai ese nemei mokoi mingklari.
Ka taim plai,
sa ompla e none ese samo onnele ka nu uma ese samo ponrili wamo.
Ka ommo namo ese rere pitiri yukaine pin e yire ese yem mela.
Ka ingki nu ese nem rere kero wamo se sa e nem mela.”
9 “Pone ese sam saimope pone kore.
E fika,
pone peri noula e ki ka ompla namo ese yangke nu uma ese numale pone paipi nu uma wamfafai e mokoi wokwokera ka nu uma wamfafai e mow kori wokwokera e nu Juda,
ka nu ese nufro pone.
Ka nu ese nuꞌpu pone paipi peri wolale e nu king ka nu uma wamfafai e gapman.
Nu ese nunari pone mi mingklari ka ommo namo ese nemei e fika pone ese peri noula e ki ka popro alele mi e God.
10 Ka ompla wamo wone sa,
miuporo namo nu ese noprongkle nu uma wongkwongkeni mingklari e pike mee se sa taim e pike mee yire pekimo namo,
ese yolowi.
11 E nu neimare pone ka numale pone paipi kot,
pone e fi faflai wola forwo wampane ka papu mi fa e pireni kot e pone fi paipi peri wolale e kot.
E pone paipi peri koii e fa kotne,
Holi Spirit wone ese yape pone mi fa ese pireni kot.
Ka pone ese kosamo popro mi namo e fika,
mi e nolone reꞌfa e pone namo,
seke mi poneni.
Onnele!
Mi an Holi Spirit woneni.”
12 “E taim namo,
nu uma ese kotim none inrani ka nufro nu rili.
Nangkapi re ese nangke nanronanro e kongkom e none.
Kongkom re ese naine nale fa nopukukrune nakle none mokanangka.
Ka kongkom ese minona none mokanangka painri kot ka nu uma ese nufro nu rili.
13 Uma mingklari ese wolpun fafaile pone,
e fika pone e peripe noula e ki.
Ka mana e yeri kero pai plele taim e eni mingklari ese pekimo namo,
mana namo ese God yem wu kore.”
Ompla fafaile wamo ese yemei
(Matyu 24.15-28; Luk 21.20-24)
14 Ka Jisas yireli nu disaipol woneni kore nanrona,
“Taim ese wi ka e kaire wongke pone ese puru ompla wongke fafaile wamo ese yemei ka yeriye koii e wone fi fa yeriye.”
Mana e yuruye mi namo e samo namale nomu e wu.
“Ka ompla namo ese yangke uma kinini ese nupone koii namo ka e fi nainea kore.
Ka e pone puru ompla namo yemeiye,
pone uma kinini e paipepe taun e distrik Judia ese as pulilpaplo ka paipi peki paipe moule arwola.
15 Mana e waiye mow riri,
ese yolo ka wampane priri pai moul arwola.
E fika mouli fi uporo fa wu ese pari monre ka yuꞌpu ommo woneni.
16 Mana e yeriye nengkrele woneni,
wu re e fi pai kore mow woneni ka yem amprapi woneni.
17 E taim namo sa taim fafaile wamo e nu pinmana ese mela plau ka nu pinmana fopi e naline kongkom roro.
E fika,
taim namo ese nu nungkam eni wamo.
18 Pone ese pesapu ka parine God ommo namo e fi nemei e taim e riple ka rapu.
19 E fika oiy isi,
God yangke pike emen ka wi plele mee,
ommo fafaile nanrona fa nane rere namo fi nemei wamo.
Ka ingke se rere wamfafai nanrona e fi nemei kore.
20 Ka Manwamo isi yaure taim fafaile plai namo.
Le wu fi yangke nanrona,
sa mana wee pin ese fi waiye pike mee.
Ka wu ke wolarufu nu uma e wone isi yaure nu ese naine yukaine nu uma woneni,
nanrona fane wu yaurere taim plai e taim fafaile namo.b”
21 “Ka e taim namo,
le mana wongke yireli pone nanrona,
‘Naime sa Krais’ wee wu ese yireli pone nanrona,
‘Puru!
Wu waiye nanri.’
Pone e fi bilipim mi e nu uma nanrona.
22 Plai e nu uma nanrona ese noloni ka rarnale nu uma ka nireli nu nanrona nu sa Krais wee nu sa profet.
Nu ese nangke mirakol wongkwongkeni fa e nuku kero e none ka neingke nu uma e God yuꞌpu namo ese nupele nu.
Ka nu ese neingkari ka e fi nensona wolapuna e nu uma e God yuꞌpu pu namo ese nupene wu.
23 Mi e taim nananrona sa namee ki kirewi pone.
Nanrona fane e pone paipepe,
pone sam saimo pone ka paipepe.”
Mela e Mana ese wi kore
(Matyu 24.29-31; Luk 21.25-28)
24 “Taim fafaile namo ese pekimo,
‘ka kaire ese kureli ka kari ese kureli.
25 Kikla e nemi riri ese firinolone,
ka ommo e nenene nemi riri e nunane kero namo ese nemforwori poinpanrene.’c ”
26 “Ka ingke se nu uma ese nuru ‘Mela e Mana yeri iplele e kupu ka wi’d plau kero wamo ka glori wamo e wone yukaine ali e kaire fa yople panri riri.
27 Ka ingke se wu ese yireli nu ensel woneni ese painri mokoi mingklari e pike.
Plai ese painri west,
plai ese painri is,
plai ese painri not ka plai ese painri saut.
Nu ese nemei repo wongke e pike ka nemi ka naraine painri plele repo wongke e pike ka nemi fa ese nemnoku nu uma e God isi yuꞌpu fa ese naine yukaile nu uma woneni.”
Ilo fik ese yeri yuku taim wongkwongkeni
(Matyu 24.32-35; Luk 21.29-33)
28 “Pone puru ilo fik naiye.
Wu yuku mi riri wongke.
E iri neingke mii ka para sam pani,
sa yuku mone nanrona moule yufu sa yolowi ekreneye.
29 Nanrona fane pone puru nanrona ommo e ki isi kopro pone namo sa pone ese samo namale nanrona taim sa yolowi ekreneye fa Mela E Mana ese yolowi kore.
30 Ki kire alwone pone,
nu uma e taim naminre ese naine laip ka nu ese nuru ommo namo ese nemeie.
31 Nemi ka pike ese pekimo.
Ka mi e ki sa ese waiye nanrona nanrona.”
Mana wongke fi namale taim e las de
(Matyu 24.36-44)
32 “Mana wongke fi namale moul kaire ese pekimo.
Nu ensel e heven ka Mela e Mana re fi namale moul kaire namo.
Aina God wokera nro sa namale moul kaire ese pekimo.”
33 “Pone ese paipe ka sam pilpelepe,
e fika pone ese fi kosamo namale mouli kaire rongkele ese ompla namo yemei.
34 Namo sa yukaine e mana wongke yire fa ese pai mokoi wongke amon,
wu ese sam yoprongkle nu uma fa nangkene ompla e wone namo ese nunrene mow woneni.
Wu ese yepiyale ompla wokwokera nu uma e fa nangke ompla wunini namo ese nangke.
Ka wu ese yireni sikiriti e keit nanrona,
‘Yene ee yeri kero ka sam yuruye.’ ”
35 “Nanrona fane pone e sam pilpele ka paipe.
E fika pone e fi namale moul kaire rongkele fa mow ripile ese yolowi kore.
Pone fi namale,
wu ese wi ningkipopri wee ripapri wee rora ninalene wee moulepeprereye,
sa pone fi namale.
36 Ka e taim wu yolowi ka pone wolmalmaran,
wu e fi yuru pone yukaine pone e pile nama.
37 Mi fikfika e namee ki kirelike pone namo,
uma mingklari ese samo namale nanrona nu re ki kopro nu nanrona,
‘Pone ese paipe pilpelepe ka faa pilepe nama sa nenrape.’ ”