Nu numane Jisas painri Pailat
(Matyu 27.1-2,11-14; Luk 23.1-5; Jon 18.28-38)
15
Ningkinama nole,
nu bikpris nakle nu tikse e lo ka nu irauma e kot wamo e nu Juda ka nu irauma plai namo wolpunwokera ompla nu ese nangke Jisas.
Nanrona fane nu wampane nro painri nukaire Jisas ka sen nuka wu ka numane wu nane painri ka nina wu pai mew e Pailat.
2 Ka Pailat yarine Jisas nanrona,
“Yene king e nu Juda wee?”
Ka Jisas yire kore nanrona,
“Yene wone yire nanrona.”
3 Nu bikpris namo nangke mi mingklari wongkwongkeni pai Jisas nanrona wu e yangke ommo mingklari fafaile wamo.
4 Ka Pailat fa yarine wu kore nanrona,
“Nu napu mi mingklari ese kotim yene,
la yene mi plai wee onne?”
5 Ka Jisas sa miruru ka fei yire mi wongke.
Ka ompla namo yangke Pailat wolnipanri wamo.
Pailat yire ese nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.15-26; Luk 23.13-25; Jon 18.39–19.16)
6 Ningki kaire mingklari e kaire Pasowa,
Pailat fa yarile nu pinuma e nu uma fa naine kalabus namo fina nunini sa wu ese yimane wu pai nalengkem.
7 E taim namo,
wongke e nu isi waiye kalabus namo,
noula wunini Barabas.
Mana namo yakle nu uma woneni isi nane gapman nopu ka nufro uma plai rili
8 Nanrona fane nu pinuma noloni plele Pailat ka narine wu ese yangke ompla rongkele ese yukaine isi wu fa yangkeye e kaire Pasowa plai pu.
9 Pailat yemei ka yarile nu nanrona,
“Pone pire ki ese kimane king e nu Juda mee pai wee onne?”
10 Pailat namale wolpuna fafaile e yeye nu bikpris fane wona nopro mi mingklari wu ese yangke ompla namo Jisas.
E nomu namo nro,
nu nukaire wu ka nuna noloni nane mew e Pailat.
11 Ka nu bikpris nuka ira nu pinuma ese nopro mi mingklari Pailat fa wu ese mew yimane Barabas yolo moile ka pai nalengkem.
12 Nanrona fane Pailat yarile nu kore nanrona,
“Ka pone pire ki ese kangke fika mana naimele e pone fa pouw wu nanrona,
‘king e nu Juda’ namo?”
13 Ka nu nangke mi kero ka nire nanrona,
“Pona wu yapa kruse.”
14 Ka Pailat yarile nu kore nanrona,
“Wu sa yangke ompla fika fafaile pone?”
Ka nu nangke mi kero wamole ka nireni wu nanrona,
“Pona wu yapa kruse.”
15 Pailat yire yangke nu pinuma ese ainem,
nanrona fane wu mew yimane Barabas e waiye kalabus namo yolo moile.
Ka wu yirengkle nu iimuma nufu Jisas kapa wongke nu fa nouw wip.a
Se wu yane Jisas pai mew e nu iimuma ese nona wu yapa kruse.
Nu iimuma ouwnire Jisas
(Matyu 27.27-31; Jon 19.2-3)
16 Ka nu iimuma numane Jisas painri ka panri banis e mow wamo e gapman ka nu mi pai iimuma mingklari noloni nemnoku.
17 Ka nu nana amprapi kaka wongke Jisas yukaine amprapi e nu king.
Se nu nuꞌpu kapa rin ka mairemaire yukaine hat e nu king ka nu nana palo Jisas ira.
18 Ka nu nemei nangke mi ka nire nanrona,
“Kaire uporo yene,
king e nu Juda!”
19 Ka nu nem ilo plola wongke ka nufu ikakro wunini ka rofo nefu wu ka nekri fufula ka ira panro wu fa ese nuku nanrona nu ainem wamo wu.
Ka ompla e nu nangke namo,
fa ese ouwnire wu
20 Ka e nu ouwnire wu pekimo se,
nu ningklame amprapi kaka namo yukaine e nu king namo.
Ka nu nanani kore amprapi woneni ka numane wu palo moile ka nona wu yapa kruse.
Nu nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.32-44; Luk 23.26-43; Jon 19.17-27)
21 Mana wongke noula wunini Saimon ka mokoi wunini sa Sairini.
Wu sa nangka e Aleksanda yane Rufus.
Wu waraiye yupene rokoi namo yire pai taunwamo Jerusalem.
Ka nu iimuma nire mi kero wu ese mewmew Jisas ka yongkole kruse wunini.
22 Nu numane Jisas painri kei mokoi nouw Golgata.
Ka nomu e noula e mokoi namo sa:
“Koii e ikakro rinra.”
23 Ka e koii namo,
nu nane wu wain e nu kaka plau marasin e nale rere nu nouw “mur” namo ka nu nane Jisas ese yaikowo.
Ka wu fei yaikowo ompla namo.
24 Se nu nona wu yapa kruse.
Nu nakrere ommo papri wunini ka raraku satu nire napu fina ese yem ommo papri plola wongke e wu.
25 9 kilok ningkinama nole,
nu nona wu yapa kruse.
26 Mi rola wongke e nu nerine ka nopro mi mingklari namo,
nu neꞌre wiye riri e kruse namo.
Ka mi rola namo sa nanrona:
“KING E NU JUDA.”
27-28 Nu nona mana plainrane fa pekinuꞌpu ommo re napa kruse.
Wongke sa nu nona wu yapa mew menrulpo e Jisas ka wongke sa nu nona wu yapa mew aiyalpo.b
29 Nu uma e ni painrine rokoi ka e nu noloni plele koii namo ka nu nuru Jisas,
nu nukaka ira ka nire mi wongkwongkeni fa ouwnire wu.
Nu nire mi nanrona,
“Aaa,
yene isi yire nanrona yene ese yisyori tempol munini ka yangke keklepe ese yem koii wunini e kaire plainrikera wee!
30 Yolo ka mewmew yene kore.”
31 Nu bikpris ka nu tikse e lo namo re ouwnire Jisas.
Nu nuka mi nanrona,
“Wu mewmew uma mingklari,
ka wu fei mewmew wu wone!
32 Wu fa yire nanrona wu sa Krais ka king e nu Israel.
Le,
mone muru wu yolo ka yeri pike mee,
sa mu ese bilipim wu.”
Mana plainrane e nu nona napa kruse ekrene wu namo re ouwnire wu.
Jisas ri
(Matyu 27.45-56; Luk 23.44-49; Jon 19.28-30)
33 E kaire yeri iplele mokoi namo samo kurela wamo yukaine ningki rona ka yeye pai plele 3 kilok ningkipopri ka mokoi fa warunu kore.
34 Ka e 3 kilok ningkipopri,
Jisas yangke mi faki ka yire nanrona,
“Eloi,
Eloi,
lama sabaktani?”
Ka nomu e mi namo sa nanrona,
“God kinini,
God kinini,
fikami ka yene yupone ki?”
35 Ka uma plai e naine mokoi namo fei samo nupu fane nu nire nanrona,
“Pupu,
wu youw Elaija.”
36 Ka wongke e nu uma namo priripai ka yem ompla nu fa nouw “spans” ka yanpalo wain fei kire namo ka yuka plau ilo kukla angkren wongke ka yun pari Jisas reꞌfa fa wu ese yaikowo.
Ka e wu yangke ompla namo fa ese yereri spans namo pari Jisas,
wu yirengkle nu plai namo nanrona,
“Yeye nanrona ka mone muru nro,
Elaija ese yolo ka mewmew wu ese yolo ka yeri pike wee onne?”
37 Se Jisas yangkromo mi faki wamo ka wu ri yapa kruse riri.
38 E Jisas ri namo,
amprapi wamo fa yapaye tempol monre namo ke peperi rep plainre,
riri yolpalo kei ruwe.
39 Iramana e nu iimuma namo sa yeri ekrene kruse ka Jisas ungklampren.
Ka e wu yeriye namo,
wu yupu Jisas yangkromo mi faki ka wu re yuru ommo mingklari isi nemeine se sa wu ri.
Ka iramana e nu iimuma namo yire nanrona,
“Mana namo wu sa won alwone God Auna.”
40 Pinmana plai re e naine taim namo.
Ka nu naine as amone ka nu re e nuru ommo mingklari namo.
Sa Maria e taun Makdala ka Salome ka Jems wongke moka nane Josep naine ka nuru Josep yiina Jisas pike pulale.
41 Nu pinmana namo e isi nupene Jisas ka mewmew wu e distrik Galili ka yolowi.
Ka nu pinmana plai re nakle nu pinmana namo nupene Jisas painri kei taunwamo Jerusalem.
Nanrona fane nu pinmana namo e neri ka nuru ommo mingklari namo.
Nu nina Jisas roma pulale
(Matyu 27.57-61; Luk 23.50-55; Jon 19.38-42)
42-43 Ka e ningkipopri ekreneye yire kurela,
Josep e Arimatea yolowi.
Wu sa wongke e nu irauma e kot e nu Juda ka wu re yuna noula wamo.
Wu sa mana fina e waiye ka yoruye kingdom e God ese yolowi.
Ningkinama sa kaire e Sabat ese yolowi.
Nanrona fane Josep fei yum pai pari monre koii e Pailat fa ese yarine wu ese yimane Jisas puꞌlo ka pai yiꞌna pike pulale.
44 Pailat wolnipanri e wu yupu nanrona Jisas ri pu.
Nanrona fane wu youw kepten e nu iimuma namo yolowi ka wu yarine wu nanrona,
“Jisas ri pu wee?”
45 E wu yupu mi e kepten e nu iimuma pekimo rongka wu yireni Josep yem puꞌlo e Jisas ka pai yiꞌna.
46 Josep pai yuꞌpu amprapi wouw plai ka pai yemane Jisas ka yukaro wu amprapi namo.
Wu yongkole wu pai yina wu roma pulale e nu fa niꞌrine uma riline.
Ka wu yine roma wamo wongke yolowi yeri fa yakrau pulale e roma namo yukaine rama.
47 Maria e taun Makdala yane Josep moka Maria namo sa neri ka nurune koii e Josep yina Jisas wiyeye namo.
