Mana e fi bilip ese ri
13
E kaire namo nu uma plai noloni nireni Jisas mi e nu uma plai e Galili nangke ofa pai God ka Pailat yufro nu rili ka ori e nu okolpanrone ofa e none.
2 Ka Jisas yarile nu rona,
“Pone wola rongkele nu uma e riline namo,
nu nangke ommo fafaire wamo fi yukaine nu uma plai e Galili,
rokoi namo fane nu rili?
3 Es onne!
Ki kire mi alwone pone.
Le pone uma mingklari fei pemplesoro wolpuna poneni ka puplen ommo fafaile e pone fa pangkepe,
pone re ese rili yukaine nu.
4 Ka nu 18pla uma rili e mow angkren e taun Saloam waiye taun wamo Jerusalem pikari yolo yuforo ka pone pire rona ommo fafaile e nu nangkene sa wamo fi yukaine uma e naine taun wamo Jerusalem wee?
5 Ki kire mi alwone pone,
es onne.
Le pone fei pemplesoro wolpuna poneni ka puplen ommo fafaire pone fa pangkepe,
pone re ese rili rona.”
6 Ka wu yireli nu mi riri wongke nanrona,
“Mana wongke yoku ilo fik wongke yeriye nengkrele wain woneni,
ka wu pai yire yangkru nale woneni,
ka ilo fik namo fei nalelwa nale.
7 Nanrona fane wu yireni mana e fa yuruye nengkrele wain nanrona,
‘Mee kikla plainrikera,
ki kire koloki ilo fik namo kangkru nale woneni,
ka ilo fik namo fei nalelwa nale.
Nanrona fane yene yoko,
ilo namo karyeri ka yupapake keem e pike.’
8 “Ka mana e fa yuruye nengkrele yireni nengkrele ripile nanrona,
‘Manawamo,
ilo fik namo ese yeri kikla wongke kore.
Ki ese kompo pike mamane nomu woneni ka kina kau pon.
9 Le kikla wongke kore ka wu nalelwa nale sa wu e yeriye,
e onne sa yene yoko pikari.’ ”
Jisas yemplekuru pin e kuma kula kaire e Sabat
10 Sabat wongke,
Jisas pai yopro yukule nu uma mow kori e nu Juda.
11 Ka pin wongke e yakle nu naine namo,
opola konrare wu.
Opola namo yangke wu yenri pai resukru 18 pla kikla.
Wu fa waraiye kuma kula ka fi sam yeriye.
12 E Jisas yuru wu,
Jisas youw wu yolowi ka yireni nanrona,
“Pin,
Ki kuꞌpole eni e yene yungkamye.”
13 Ka Jisas mew raune wu ka wampane nro kuma kula e pin namo uporo ka wu kosamo yeri ka wu yereri noula e God.
14 Ka ira mana e mow kori namo samo wolpuna neni wamo ommo e Jisas yangkeye kaire e Sabat.
Ka wu yirengkle nu pinuma mingklari nanrona,
“Kaire 6pla moneni fai mangkeme ompla,
nanrona fane,
e wu yangke ompla namo,
nanrona fane pone ese fi polopi wu yemplekuru pone pemei uporo kaire e Sabat.”
15 Ka Manawamo yireni wu nanrona,
“Pone uma fa karpirepe!
Mi e pone fei yukaine nale e pone.
Pone uma fa peingkole kapa e bulmakau ka donki e neri mow noneni ka pumale pakle paipi naikole mii kaire e Sabat.
16 Ka pin mee wu ori oikenra e Abraham,
Satan isi yukaro wu waiye resukru 18 pla kikla,
e fikami ka ki fi kaure kapa wu ompla namo,
kaire e Sabat?”
17 E Jisas yopro mi namo,
nu uma e wolpuna neni namo,
nu refale wamo.
Ka pinuma mingklari woluporo wamo ommo upupu mingklari e wu yangkeye.
Mi riri e yis ka ilo mastet nalale
(Matyu 13.31-32; Mak 4.30-32)
18 Ka Jisas yari rona,
“Kingdom e God sa yukaine ompla fika?
Ki ese kire mi riri kingdom e God rongkele?
19 Kingdom e God sa yukaine ilo mastet nalale,
mana wongke yem ka yoku nengkrele e wone.
Ilo mastet namo yemei wamo ka rora noloni ka neꞌre kori iri wunini.”
20 Ka Jisas fa yari kore nanrona,
“Ka ki ese kire mi riri e kingdom e God rongkele?
21 Kingdom e God sa yukaine yis pitiri,
pin wongke yem ka yoꞌri plau plawa se wamo.”
Rama pitiri
(Matyu 7.13-14; 7.21-23)
22 Jisas paiye rokoi e taun wamo Jerusalem.
Ka e wu paiye rokoi,
wu pai taun mingklari ka mokoi pitirpitiri ka yopro yukule nu pinuma.
Wu yangke nanrona nro paiyiye rokoi ka wu pai taun wamo Jerusalem.
23 Ka mana wongke yarine wu nanrona,
“Manawamo,
nu uma plai nro ese naine uporo nanrona nanrona wee?”
Ka Jisas yireni nu nanrona,
24 “Pone peri kero pupene mi e God se pone e papri rama pitiri.
Ki kire mi alwone pone nanrona,
pinuma mingklari nire panri rama pitiri,
ka nu fei panri.
25 E mow ripile yemei ka reꞌri rama namo,
pone ese peri moile ka paraku rama ka piri pire rona,
‘Manawamo,
yene yenrume rama mu.’
“Ka wu ese yireli pone nanrona,
‘Ki fei namale pone ka mokoi poneni.’
26 “Ka pone ese pireni wu nanrona,
‘Mu isi mawe yene mo ka maikomo mee ka yene yeri rokoi e mu yukuleye mu.’
27 “Ka wu ese yire kore pone nanrona,
‘Ki fei namale pone,
ka mokoi poneni re ki fei namale.
Pone pimane ki,
pone uma fa pangke ommo fafaile.’
28 “Pone ese puru Abraham,
Aisak,
Jekop ka nu profet mingklari ese naine kingdom e God.
Ka pone ese peri moile ka piri pangkurupe nela poneni.
29 Nu uma e kaire palo,
kaire yeri,
not ka saut ese noloni ka nuꞌpu koii fa nai kola wamo,
yeye kingdom e God.
30 Nu uma plai fa naine kumale ese naine risi ka nu uma fa naine risi ese naine kumale.”
Jisas wolyaure taun wamo Jerusalem
(Matyu 23.37-39)
31 E kaire namo,
nu Farisi plai noloni Jisas ka nireni wu nanrona,
“Yene e yupone koii mee ka pai koii wongke,
e fika Herot yire yufu yene ri.”
32 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone paipi ka pireni am pala namo nanrona,
‘Ki ese kuꞌpole opola ka kemplekuru nu uma e nenrinine nemei uporo naminre ka ningkinama,
ka ningkinama kore ki ese kangke ommo kinini pekimo koii mee.’
33 Ka ki ese kangke ommo naminre,
ningkinama ka ningkinama kore,
e fika nu profet nu fi fa nuꞌfro rili koii wongke,
nu fa nuꞌfro nu rili taun wamo Jerusalem nro.
34 “Taun wamo Jerusalem!
Taun wamo Jerusalem!
Yene fa yufroye nu profet rili ka roma yopleye ka yufro rili nu uma e God yawale noloni yene.
Ningki kaire ki kina mew fa keinangkru kongkom yeneni yukaine rora moka fa wolyuforoye aure woneni.
Ka pone fi fa wola pire pupene ki!
35 Puru!
Naminre mow poneni ese karyeye nro.
Ki kire mi alwone pone,
pone e fi puru ki pai la pone e pire rona,
‘God e yangke uporo mana e yolowi noula e Manawamo.’ ”a