Nawakáraꞌaka Pablo Roma ejo yukuna marí
27
E kaja nemá:
—Chuwa wawakáraꞌajika riká Italia teꞌeré ejo.
Nawakáraꞌa pajluwaja suráana wakáraꞌajeri amaka Pablo, ajopana nawajákarena waꞌaté. Rií iꞌimari Julio, neꞌemakana leꞌejena suráana wakáraꞌajeri riꞌimaká.
2 Pajimila Adramitio e wawítukaꞌa wapuru chojé, kaja nawata reyá jáchoꞌokano. Reyaje wapuru iꞌimaká, richojé wawitúkaꞌa, e weꞌejná ají ke Asia teꞌeré lokoꞌopánejo. Apú pajimila awaꞌayá, apú pajimila awaꞌayá, ke waꞌapaka. Aristarco iꞌimari kaja wajwákeꞌewe, pajimila Tesalónica eyaje riꞌimaká. Macedonia teꞌeré nakú Tesalónica.
El naufragio (Hechos 27-28.10)
3 Muní ke wephaka pajimila Sidón ejé. Re Julio weꞌepiri Pablo muꞌují, raú riyurí riká, riꞌijnakáloje Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño nakiyana amaje. Riyurí kaja naꞌaká rijló nakaje.
4 E waꞌapá piño Sidón eyá wapuru chu. Karená aphoꞌorí wajimá chojé, ñakele waꞌapá paranakuwa Chipre nakojó, kaꞌañá chojó pitá, ají ke wejapa karená iꞌimaká. Karenaja jaꞌapátakeri wapuru aꞌarumakaji chojé raphoꞌojika kewá.
5 E wamataꞌá ají ke aꞌajná ñoꞌojó, jaꞌapaño Cilicia teꞌeré lokoꞌopániya, Panfilia teꞌeré lokoꞌopániya waꞌató waꞌapá. E wephá pajimila Mira ejé, Licia teꞌeré nakojé.
6 Re suráana wakáraꞌajeri iphátari piño apaꞌakú wapuru. Pajimila Alejandría eyaje riꞌimaká. Italia teꞌeré ejo riꞌijná, raú suráana wakáraꞌajeri kemari wajló:
—Iwitúkaꞌa richojé.
Raú wawitúkaꞌa richojé, wáchoꞌo piño reyá.
7 Kachúwaja waꞌapaka meke kala, walakaꞌapheja wephaka pajimila Cnido awaꞌajé. Re kaja joꞌó karená aphoꞌoká wajimá chojé, raú waꞌapá ají ke kawakajo, Creta teꞌeré lokoꞌopániya. E wephá pajimila Salmona ejé, riturenó waꞌapá. Rejéchami karená aphoꞌoká wejápaja.
8 Walakaꞌapheja waꞌapaka juni turenó, kaja ewaja warúkaꞌo punumaje Buenos Puertos chojé, pajimila Lasea awaꞌá riꞌimaká.
9 Júpija wani weꞌemaká jaꞌapákaje nakú. Kaja ewaja riphá rená chojé, karená iꞌimakáloje kaphí penaje, waꞌaté ke yawijá iphaka. Kajrupi wani riká juni jalomi jakuwá jaꞌapákana iꞌimaká yawijá eꞌiyá, ñaké iꞌimakale Pablo kemari najló:
10 —Unká wani paala meꞌetení juni jalomi chuwá jaꞌapákana, kajrupi wani riꞌimakale. Wapuru kapichájero, piyuke nakaje richu iꞌimakare waꞌató, eyá weká waꞌató kapichájeñojla kaja rijwaꞌaté —ke rimaká najló.
11 Eꞌiyonaja unká suráana wakáraꞌajeri jemaꞌalá Pablo jaꞌapiyá. Wapuru minárikana, riyakuma iꞌimajeri, keleja jaꞌapiyá remaꞌá.
12 Apú kaje wani riká punumaje iꞌimaká, nakutákaloje wapuru re, yawijá iꞌimaká ketana. Ñakele ajopana pechu nakú riꞌimá: “Palani wáchoꞌoko maare eyá, apala wephajla kaꞌajná pajimila Fenice ejo”, ke napechu iꞌimaká. Paranakuwa Creta nakú Fenice iꞌimá. Re unká karená aphoꞌolá kaphí wani ejaꞌawá wilaphe ejo, riká pajimila iꞌimakale, raú nawata re yawijá jaꞌapátakana.
Juni jalomi chuwá neꞌemanoja, karená noka neká kaphí wani yukuna marí
13 Ewá karená keñoꞌó piño aphoꞌokaje wejápaja. Ejaꞌawá wilaphe ejo raphoꞌó, raú napechu iꞌimá: “Chuwa kaꞌajná palani, wáchoꞌokoloje penaje”, ke. Raú wáchoꞌo, waꞌapá ají ke Creta teꞌeré awaꞌayá.
14 Waꞌapáñaaka Creta teꞌeré ejéchami, karená noka weká kaphí wani.
15 E kaphí wani karená aphoꞌoká wajimaje, raú unká méñoꞌojo wapuru jaꞌapala ritukumajo karená eꞌiyá, raú wapajnoꞌó wayámojo. Eyá karená akhoꞌotari weká mapeja.
16 Ají ke waꞌapaka paranakuwa kamuꞌujini awaꞌayá. Cauda rií iꞌimaká. Rejé karená waraꞌó wachá wejápaja, waꞌapákale riwajlé chojó pitá. E walakaꞌapheja wachíraꞌaka jita wapuru chojé, wapuru nakú jepoꞌokeja iꞌimakare.
17 Rejomi nepoꞌotá wapuru tupajuma aú, riyuphaꞌakó piyá, kaja napechu iꞌimá: “Apala wapuru jaꞌajó keꞌepé nakojé”, ke. Sirte keꞌepé ií iꞌimaká. Keroꞌokajo nakuja neꞌemá richu, raú nawitúkaꞌata aꞌarumakaji yenuya, karená aphoꞌokare piyá raꞌapátajona chojé. Nawitúkaꞌataka riká ejomi, karená akoꞌotá weká mapeja.
18 Muní ke kaphini joꞌó karená iꞌimaká, raú nakaꞌá leꞌejepelaji junápeje, maramarani wapuru laꞌakóloje penaje.
19 Weji ke kala cha waꞌapaka ee, wakaꞌá piño wapuru chiyá rinane junápeje.
20 Júpija unká wamala kamú, iwijrina kaje, wapechu iꞌimá: “¿Chuwa chi wakapichájiko piyukeja? Unká méñoꞌojo weꞌemalajo richiyá, kaphí wani karená aphoꞌokale”.
21 Kaja júpija unká wajñala waꞌajnewá. Kaja ewaja Pablo táraꞌaro neꞌiyajé, rimá najló:
—Jemaꞌakela noꞌopiyá weꞌemaká Creta teꞌeré e wakajé, palani weꞌemakajla meꞌetení. Wayuríkelo re, unká piyuke nakaje kapichátalojla, unká kaja wamálajla chapú kaje yajwé meꞌetení.
22 Eꞌiyonaja ilaꞌá ipéchuwa kaphí chuwa. Unká na kapichálajo weꞌiyayá, wapúruja kalé kapichájero.
23 Lapí pajluwaja Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, yaꞌatíyaro nojló iꞌimichaka. Nuwakáraꞌajeri Tupana wakáriꞌichari riꞌijnaká nuchaje. Puꞌují nupechu iꞌimakare nakú Tupana; rileꞌejena inaꞌukena nakiyana nuká.
24 Rijwaꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, kemíchari nojló: “Pikeroꞌoniño, Pablo. Palá piphájika Roma ejo, nachaje wani wakáraꞌajeri ejo. Kaja keja Tupana wátaka pijló nakaje iꞌimaká. Ñakele Tupana aꞌajé rinakojó piká, wapuru chu iꞌimakaño waꞌaté, ikapichako piyá”, ke rimíchaka nojló.
25 Ñakele numaká ijló: Ilaꞌá chuwa kaphí ipéchuwa. Kaphí nupechu Tupana chojé, raú nuweꞌepí riꞌimajika Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, kemíchaka nojló ke.
26 Eꞌiyonaja karená akhoꞌotájeri weká ají ke paranakuwa ejo, peꞌiyó juni jalomi chu iꞌimakare ejo —ke Pablo kemaká najló.
27 Iyamá jápakaje ketana jaꞌapari wachá iꞌimaká, e lapí wephá juni jalomi Adriático chojé. Pajnú, pajnú ke, wani karená pajnoꞌotaka wapuru. Lapí jenaji ke, wapuru chiyá jápajeño amaño aꞌajnare ke teꞌerí.
28 E najñaꞌá juni jalomi iphuta jená: treinta y seis metros ketana juniphuka iꞌimaká. E naꞌapá piño natukumajo wejápaja, reyá najñaꞌá rená piño. Veintisiete metros ketana riꞌimaká iléreya.
29 Keroꞌokajo nakuja neꞌemá, napechu iꞌimakale: “Apala waꞌajó jipa nakú kaphí wani, raú kaꞌajná wapuru majákaꞌajo”, ke napechu iꞌimaká. Ñakele nakaꞌá wapuru jiꞌipala chiyá kachini pejruꞌuwá tupajuma aú jepoꞌokánami, wapuru jaꞌapaka piyá. Paꞌu kele pejruꞌuwá nakaꞌá junápeje. Najmeꞌetá riwakajé lapí ketana.
30 Ewá wapuru chu jápajeño wátaka jita witúkaꞌatakana junápeje, meꞌechú nalaꞌaká riká ajopana amaka piyá riká, neñaakóloje richu penaje. E mapeja nalaꞌaká pejruꞌuwá nawitúkaꞌataka ritakú chiyá jenami.
31 E Pablo arukátari neká suráana wakáraꞌajerijlo. Rimá rijló, rileꞌejena suráanajlo waꞌaté:
—Unkaja ke nayuró wajwaꞌaté wapuru chu, unká méñoꞌojo weꞌemalajo —ke rimaká najló.
32 Raú suráana iꞌijnaño neꞌiyajé tupajuma mataꞌajé, jita nepoꞌokare aú. E namataꞌá riká; tapujlú ke raꞌakó junápeje.
33 Wajé jareni jáchoꞌoko ee, Pablo kemari najló:
—Chuwa ajñá aꞌajnewá, kaja iyamá jápakaje ketánacha unká ajñala aꞌajnewá palá, unká kaja ikamátalo palá.
34 Ajñá aꞌajnewá, ipechu iphachi raú, iꞌiwapakáloje, iꞌimakóloje raú penaje. Unká na kapichálajo wanakiyana, unká na ilaꞌalajo —ke rimaká najló.
35 Ilé ke Pablo kemaká ejomi, rijñaꞌá pan rikápojo, e rimá Tupánajlo: “Palá pilaꞌaká weká marí pan aú”, ke rimaká rijló najimaje piyuke. E ritupaꞌá wejapa rinakiyana, rejomi rikeñoꞌó rajñakana.
36 Marí kaje aú nalaꞌá kaphí napéchuwa, ñaké kaja nakeñoꞌoká naꞌajnewá ajñakana rijwaꞌaté.
37 Piyukeja weká, wapuru chu iꞌimakaño, iꞌimaño doscientos setenta y seis.
38 Najñá naꞌajnewá nawátaka ejé. Rejomi nakaꞌá trigo junápeje, naꞌajné riꞌimaká, maramarani kemachi wapuru laꞌakóloje raú penaje.
Wapuru jaꞌakó junápeje yukuna marí
39 E muní ke wajmeꞌetaka piño, unká wapuru chiyá jápajeño weꞌepila merejecha weꞌemaká, unká kaja naweꞌepila na teꞌereka amako watukumá. Namá juni jalomi tujré aꞌajnare keja, keꞌepé iꞌimari riturená. Rikaja kalé amaro jukaya, ñakele nataꞌajla rejé arúkaꞌakano.
40 Namataꞌá tupajuma, nepoꞌokare aú pejruꞌuwá iꞌimaká, rejeja juniphú chojé pejruꞌuwá yuró. Rejomi nakarákaꞌa weꞌechí kaje, ritewíyoꞌojona penaje iꞌimakare. E náchoꞌota aꞌarumakaji ritukumá iꞌimakare, karená jaꞌapátakaloje wapuru watukumajo raú, rarúkaꞌakoloje ají ke richipúkaꞌala churí keꞌepé nakojé.
41 E wapuru jaꞌapari ají ke taꞌakheni jiwami chuwá, raú rarúkaꞌata wapuru ají ke kajruni keꞌepé nakojé. Rejéchami riyokola ñaꞌaká kaphí wani riꞌipala nakojé, majákaꞌatano riꞌipala.
42 Marí kaje aú suráana wátaño nawajákarena nótakana, neñaakó piyá iꞌiwapakeja.
43 Eꞌiyonaja nawakáraꞌajeri wátari Pablo iꞌimatákana, raú unká riyurila nenoka neká. Riwakáraꞌa palá weꞌepíkaño iꞌiwapakaje jeñoꞌoká junápeje paineko, nephákaloje riturenaje paineko.
44 Eyá ajopana, unká weꞌepílaño iꞌiwapakaje, riwakáraꞌa pataká wapuru jítami nakojé, naꞌakó piyá junápeje. Ilé ke laꞌakana aú wephá piyukeja riturenaje. Raú weꞌemaó piyukeja iꞌimaká.