Pablo iꞌijnaká Jerusalén ejo yukuna marí
21
E wáchoꞌo Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño liyá, witúkaꞌaño wapuru chojé, reyá weꞌejná ají ke puꞌukuja Cos teꞌeré ejé. Muní ke waꞌapaka piño reyá, iphaño Rodas teꞌeré ejé, reyá weꞌejná piño apú pajimila Pátara ejé.
2 Pátara e wephata apaꞌakú wapuru, iꞌijnari Fenicia teꞌeré ejo. Richojé wawitúkaꞌa, weꞌejnakáloje richu penaje.
3 Reyá waꞌapá ají ke aꞌajná ñoꞌojó, jukaya wamá kajruni paranakuwa, Chipre rií iꞌimaká. Kaꞌañá chojó pitá waꞌapá rawaꞌayá, kaja ewaja waꞌapáñaa riká. E waꞌapá, iphaño Siria teꞌeré nakojé. Re nakaje iꞌimá wapuru chu, neꞌejnatákaloje riká pajimila Tiro ejo penaje, raú warúkaꞌo rejé. Rejé wáchoꞌo wapuru chiyá.
4 Re wephata Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño nakiyana, wayuró najwaꞌaté pajluwa jápakaje ketana. E Tupana Pechu jaꞌapiyá ke nemaká Páblojlo:
—Piꞌijnaniña Jerusalén ejo. Tupana Pechu kemari wajló naka pilaꞌajiko re —ke nemaká rijló.
5 Pajluwaja jápakaje ketana weꞌemaká re. E wáchoꞌo piyá reyá, piyuke Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño, achiñana, inaana, yuwaná, kele jaꞌapaño wajwaꞌaté ají ke pajimila yámojo. Rejé keꞌepé nakú walapaꞌó weꞌerúpachi aú, re wapuraꞌó Tupana waꞌaté.
6 E weꞌemá wayukuno najló, e kaja wawitúkaꞌa piño wapuru chojé, reyá ileruna paꞌañó walanakiya nañakaré ejo.
7 Waꞌapá piño pajimila Tiro eyá, jaꞌapaño ají ke pajimila Tolemaida ejo. Ketana waꞌapaka juni jalomi jakuwá. Re weꞌemá Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño nakiyana ajalákaje, re wayuró najwaꞌaté pajluwa kálaja.
8 Muní ke waꞌapaka piño reyá, iphaño pajimila Cesarea ejo, reyá weꞌejná Felipe ñakaré ejo. Tupana yukuna iꞌimajeri riꞌimaká, riká iꞌimakeri rijápakaꞌala. Júpimi ke neꞌewapaká Jerusalén e iyamá kuwáꞌata kele achiñana, Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño eꞌiyayá, natamákaꞌatakaloje aꞌajnejí iwakajílominajlo penaje. Nanakiyana penájemi riꞌimaká, rijwaꞌaté wayuró.
9 Paꞌu kele Felipe yaní iꞌimaká, inaana waja, unká joꞌó wáꞌakalaño waja neꞌemaká. Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño kaja neꞌemaká.
10 Meke kálaja weꞌemaká re najwaꞌaté, e kaja apú iphari wanaku, Judea teꞌeré eyaje riꞌimaká, rií iꞌimari Agabo, Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeri riꞌimaká.
11 Riká iphari wanaku, e rikarákaꞌa Pablo nakiyá riwachaphila. Kéchami repoꞌoká rikó raú raꞌanapitá nakiyá, ritajné nakiyá waꞌató, e rimá Páblojlo:
—Tupana Pechu kemari nojló: “Marí ke kaja judíona nakiyana laꞌajika marí wachaphilaji miná. Nalaꞌajé riminá chapú, nepoꞌotaje riká, rejomi naꞌajé riká ajopánajlo, unká judíona kalé nakiyánajlo”.
12 Ilé ke rimaká aú, wemá mawó Páblojlo:
—Piꞌijnaniña Jerusalén ejo.
Ñaké waja Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño, re iꞌimakaño, kemaká rijló wajwaꞌaté,
13 eꞌiyonaja Pablo kemari wajló:
—¿Naje chi iyá? ¿Naje chi ilaꞌá nupechu kamuꞌují? Apala nepoꞌotaje kaꞌajná nuká re; nenoje kaꞌajná nuká, Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeri nuꞌumakale. Kaphí nupechu rilokópaꞌala —ke rimaká wajló.
14 Unká meke wemalajla rijló, riꞌijnaká piyá Jerusalén ejo, raú wamanúmaꞌo raꞌapejé. Marí keja kalé wemaká rijló:
—Tupana wátajika keja piꞌimá re.
15 Rejomi kaja walamáꞌata wanane, weꞌejnakáloje Jerusalén ejo penaje.
16 Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño, Cesarea eyájena iꞌimakaño nakiyana, iꞌijnaño kaja wajwaꞌaté. Pajluwaja nanakiyana ií iꞌimari Mnasón, Chipre eyaje riꞌimaká.
Pablo iꞌijnaká Santiago chaje yukuna marí
17 E kaja wephá Jerusalén ejo. Puꞌují Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño pechu laꞌakó wamákana aú.
18 Muní ke Pablo iꞌijnaká wajwaꞌaté Santiago chaje. Piyuke Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño wakáraꞌajeño iꞌimaká re kaja rijwaꞌaté.
19 Pablo ajalákari neká, rejomi riꞌimá najló rijápakaꞌala yukuna. Tupana yukuna riꞌimaké ajopánajlo, ajopánajlo ke, unká judíona kalé iꞌimakáñojlo. Palá Tupana laꞌajika raꞌapiyá jemaꞌajeño, ajopana, ajopana ke, nakú yukuna riꞌimá najló.
20 Nemaꞌaká riyukuna aú, nemá Tupana nakú: “Meke palá wani rilaꞌaká neká”, ke. E nemá Páblojlo:
—Ñaké riká, kaja piweꞌepí kajrú wani judíona jemaꞌaká Jesucristo jaꞌapiyá maárowa. Re kaja joꞌó nawátaka inaꞌuké jemaꞌaká Tupana purákaꞌalo, Moisés michú lanaꞌakare raꞌapiyá ke iꞌimaká, jaꞌapiyá.
21 Neꞌiyajena kemaño pinaku: “Rimá judíonajlo, ajopana teꞌeré nakú iꞌimakáñojlo waꞌató: ‘Ilaꞌaniña Tupana purákaꞌalo, raꞌapátakare Moisés michujlo iꞌimaká, kemaká ke’. Rewíñaꞌata kaja neká, namataꞌaká piyá nakerákoꞌopana achiñana chinuma. Rimá kaja najló, nalaꞌaká piyá pheñawilá michuna laꞌajika ke”. Ilé ke maárowajena puraꞌakó pinaku —ke nemaká Páblojlo.
22 Nemá piño rijló:
—Nemaꞌajé piphaka majó yukuna, ¿meke walaꞌajika?
23 E nemá piño rijló:
—Apú nakaje, pilaꞌajíkare iꞌimaká chaje palaka, pilaꞌaká ilé ke. Re maare wajwaꞌaté paꞌu kele achiñana nawata nakaje ñapátakana nemakare nakú Tupánajlo.
24 Eko piwaꞌa neká pijwaꞌató Tupana ñakaré chojé, pilamáꞌatiya pipéchuwa Tupánajlo najwaꞌaté. Rejomi paꞌá Tupana ñakaré chiyá jápajeñojlo riwemí, nakáraꞌatakaloje ichaya piraji Tupánajlo. Rejomi najaraꞌajé piwilá. Ilé ke pilaꞌajika ee, piyuke judíona weꞌepeje unká kewaka kalé nakaje nemakare pinaku. Naweꞌepeje kaja raú re kaja joꞌó pemaꞌaká Tupana purákaꞌalo, Moisés michú lanaꞌakare raꞌapiyá iꞌimaká, jaꞌapiyá —ke nemaká rijló.
Nemá piño rijló:
25 —Júpimi wawakáraꞌa wapurákaꞌalo lanaꞌakéjami Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajéñojlo iꞌimaká, unká judíona nakiyana kalé neká. Najló palani, nalaꞌakáloje wemaká najló iꞌimaká ke. Wemá najló, najñaka piyá riꞌimi natoꞌotákare nakaje jenami, nemakare nakú: “Wachiꞌinárikana jenami riká”, ke nakojé. Wemá kaja najló neꞌeraká piyá jirá; wemá kaja najló, najñaka piyá riꞌimi re joꞌó kaja jirá iꞌimakare eꞌiyá; wemá kaja najló achiñana, inaana, kele laꞌaká piyá namanáicho apú waꞌaté, apaꞌawelo waꞌaté —ke nemaká Páblojlo.
Nakaꞌaká Pablo inaꞌuké wajákelana chojé yukuna marí
26 Ilé kaje aú Pablo waꞌa rijwaꞌató ileruna achiñana, paꞌu kele neꞌemaká. Muní ke rikeñoꞌoká ripéchuwa lamáꞌatakana Tupánajlo najwaꞌaté. E rimujlúkaꞌa Tupana ñakaré chojé, rimakáloje richiyá jápajeñojlo mékechaka nañapátajika napechu lamáꞌatakana. Ilé kaje ejomi, nenó pirájina nakiyana nachaya Tupánajlo.
27 Ewá yewicha pajluwaja jápakaje jaꞌapaka, nañapátakaloje riká penaje, re kaja ajopana judíona nakiyana iꞌimaño, Asia teꞌeré eyájena neꞌemaká. Neká amaño Pablo Tupana ñakaré chu. Namaka aú riká, napuraꞌó puꞌuwaré rinaku ajopana inaꞌukena waꞌaté, nayúchaꞌakoloje richá penaje. Akuwaná nechoꞌó Pablo pataje.
28 Kaphí nawíyoꞌoka ajopana judíona nakiyánajlo:
—Israel lakénami, majó iꞌijná, aꞌachá wañathé. Marí wepháchiya ilé unká inaꞌukélari ta, jaꞌapari ají ñoꞌojó, ají ñoꞌojó ke, inaꞌuké jewíñaꞌatakana nakú. Ripurákaꞌalo pachá chapú napechu wanaku; chapú kaja napechu Tupana purákaꞌalo, Moisés michú jaꞌapátakare raꞌapiyá wajló iꞌimaká, nakú. Marí Tupana ñakaré nakú waꞌató, chapú napechu ripurákaꞌalo pachá. Wajé riphátiyaka puꞌuwaré wani majó richojé ajopana ta, unká judíona kalé iꞌimakaño ta —ke nemaká Pablo nakú najló nawíyoꞌoko.
29 Nemá rinaku ilé ke, namákale raꞌapaka apú wakajé Trófimo waꞌaté pajimila nakuwá. Unká judíona nakiyana kalé riꞌimaká, Éfeso eyaje riꞌimaká. Napechu iꞌimá Pablo nakú: “Riphátiya japi rijwaꞌató riká Tupana ñakaré chojé”, ke. Ñaké iꞌimakale, napechu iꞌimá rinaku ñaké, eꞌiyonaja unká riwáꞌala riꞌimaká rijwaꞌató richojé.
30 Raú kajrú nawakako jechoꞌokelo rejé, e yuríkeꞌela napataká Pablo. Nachíraꞌa riká wakaꞌapojo, rejomi netá Tupana ñakaré numaná.
31 Ujú kaje chiyó nenojla riká, eꞌiyonaja neꞌiyajena jechoꞌótaño riyukuna suráana wakáraꞌajerijlo, nemá rijló:
—Kajrú pajimila eyájena nókako pajwaꞌatéchaka meꞌetení.
32 Raú suráana wakáraꞌajeri awakátari suráana, raꞌapiyatéjena waꞌaté. Neká iꞌijnaño jechoꞌokelo rejo íkiꞌiruna inaꞌukena eꞌiyajé. Namaka aú suráana wakáraꞌajeri waíchaka suráana waꞌaté, nayurí Pablo wilá iꞌikakana.
33 E kaja suráana wakáraꞌajeri jaꞌapari Pablo awaꞌajé. Riwaꞌa riká rijwaꞌató, rikaꞌakáloje riká inaꞌuké wajákelana chojé. Riwakáraꞌa nepoꞌoká riká iyajmela kureti aú, rejomi rimá ajopánajlo:
—¿Na rií ta kele? ¿Meke chi riliꞌichaka ta?
34 E pajñakani nawíyoꞌoka rijló apú, apú ke, raú unká suráana wakáraꞌajeri weꞌepila mékeka nemaká rijló, kajrú wani namejé iꞌimakale. E kaja riwakáraꞌa suráana wáꞌaka Pablo suráana ñakaré ejo,
35 iphaño rejo. Nephata riká mitamitá ejé, rejé suráana jáchoꞌotaño Pablo nawakúlaꞌapajo, nenoka piyá riká, yuriná wani neꞌemakale.
36 Naꞌapaka rejo ketana, nápumichu chiraꞌakaño awíyoꞌoka: “¡Inó riká ta, inó riká ta!”, ke. Ilé ke nawíyoꞌoka aú, náchoꞌota riká nawakúlaꞌapa nakuwaja ají ke yenoje, nalaꞌaká piyá chapú riká.
Pablo puraꞌakó richayo yukuna marí
37 E nawáꞌajla riká suráana ñakaré chojé, rejéchami Pablo kemaká suráana wakáraꞌajerijlo griégona puraꞌakó chu:
—Nuwata nakaje nakú kemakana pijló paineko.
E suráana wakáraꞌajeri kemari rijló:
—¿Pemaꞌá chi griégona puraꞌakó?
38 Rimá kaja rijló:
—¿Unká chi Egipto eyaje kalé piká, kele unká inaꞌukélari? Meyáleja riwaꞌa rijwaꞌató cuatro mil inaꞌukena desierto chojé rileꞌejena suráana penaje, nawátakale nókakajo, nakaꞌakáloje weꞌemakana penaje. ¿Unká chi riká ta kalé piká, kele? —ke rimaká Páblojlo.
39 E Pablo kemari rijló:
—Unká riká kalé nuká, judío jaꞌa nuká, pajimila Tarso eyaje nuká. Cilicia teꞌeré nakú riká pajimila, apú pajimila chaje riká rewá. Nuwata pilaꞌaká nojló nakaje: piyurí numaká najló nakaje nakú meketánaja —ke rimaká rijló.
40 Raú suráana wakáraꞌajeri yurí ripuraꞌakó najwaꞌaté.
E Pablo táraꞌaro mitamitá chu. Riyátheꞌela aú rimá najló, namanúmaꞌakoloje penaje. Namanúmaꞌako ee, rimá najló napuraꞌakó chu, hebréona puraꞌakó chu, marí ke: