Éfeso e Pablo iꞌimaká yukuna marí
19
Apolos iꞌimari Corinto e, aꞌapona ke Pablo jaꞌapaka yenuri jiwami eꞌiyowá, iphari Éfeso ejo. Re riphata mekeleja Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño.
2 Najló rimá:
—¿E Tupana Pechu jaꞌakó eꞌiyajé, ikeñoꞌoká Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌakana iꞌimaká wakajé?
—Unká, unká kaja wemaꞌalá riyukuna —ke nemaká rijló.
3 Pablo kemari najló:
—Nalaꞌaká iꞌimaká bautizar iꞌimaká wakajé, ¿na jaꞌapiyá chi jemaꞌá?
Raú nemá rijló:
—Juan el Bautista michú purákaꞌalomi jaꞌapiyá weꞌemá iꞌimaká, raú nalaꞌá weꞌemaká bautizar.
4 Pablo kemari najló:
—Paineko napajnoꞌotake napéchuwa Tupana ejo puꞌuwaré nalaꞌajíkare liyá, rejomi Juan el Bautista michú laꞌaké bautizar neká. Rimaké kaja najló: “Re apú inaꞌuké iphaje nopumí chojé, riká chojé ipechu iꞌimajé kaphí, riꞌimatákaloje iká kapichákajo liyá”, ke. Jesús, riká rimá nakú najló iꞌimaká —ke Pablo kemaká najló.
5 Ilé ke rimaká najló ejomi, nalaꞌá neká bautizar, Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño neꞌemakale.
6 Pablo toꞌotari kaja riyátheꞌela nanakojé, raú Tupana Pechu jaꞌakóloje neꞌiyajé. Rejéchami napuraꞌakó meꞌechuje purákaꞌaloji chu Tupana Pechu jaꞌapiyá ke; nakaje iꞌimajíkare yukuna neꞌemá meꞌechuje purákaꞌaloji chu.
7 Iyamá iphata jiꞌimaji nakojé kele (12) achiñana neꞌemaká.
8 Weji keta keri ketana Pablo iꞌimaká re najwaꞌaté. Naleꞌejé watánaꞌakaje iꞌimaká wakajé keja riꞌijnajíkano nawakákaꞌalo ñakarelana chojé. Kaphí ripechu iꞌimajika Tupana yukuna iꞌimakana najló nakú; rimaké najló mékeka Tupana wakáraꞌaka raꞌapiyá jemaꞌajeño iꞌimaká nakú.
9 Eꞌiyonaja neꞌiyajena núchaꞌakeño raꞌapiyá jemaꞌakana nakú, unká nawátala Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌakana, raú napuraꞌó puꞌuwaré Jesucristo purákaꞌalo nakú íkiꞌiruna inaꞌukena jimaje. Raú Pablo jáchoꞌoro neꞌiyayá, riwaꞌa rijwaꞌató Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño. Re jewíñaꞌakajo ñakarelana iꞌimá, newíñaꞌatajeri ií iꞌimari Tirano. Jewíñaꞌajeño jáchoꞌoko richiyá kewá napiyákajika neká. Richu Pablo jewíñaꞌatake kaja neká weꞌechú kaꞌalá keja Tupana purákaꞌalo nakú.
10 Ilé keja rewíñaꞌatajika neꞌemajika iyamá jarechí ketana, raú kajrú inaꞌukena, Asia teꞌeré ewájena, jemaꞌaká Jesucristo yukuna. Judíona nakiyana, eyá unká judíona kalé iꞌimakaño nakiyana waꞌató, jemaꞌakeño riyukuna.
11 Tupana Pechu aꞌakeri Pablo ñathé, ripalamane rilaꞌakáloje kajrú nakaje inaꞌuké eꞌiyowá.
12 Neꞌiyajena ñaꞌakeño Pablo liyá raꞌarumaká nakiyana, rilejuné kaje, rejomi najñaꞌaké riká natámina iꞌimaká ejo, natejmoꞌótakaloje neká raú. Raú kaja nawakáraꞌake jiñana pechu jáchoꞌoko neꞌiyayá.
13 Re kaja ajopana judíona nakiyana mapeja iꞌimajíkaño iꞌimaké, ají ñoꞌojó, ají ñoꞌojó ke naꞌapájika, rikaja kalé naweꞌepike natukumó. Mapeja nemájika nanakuwá: “Weká weꞌepiño jiñana pechu kaꞌakana inaꞌuké eꞌiyayá”, ke. E kaja nemá rewá iꞌimakáñojlo: “Wawakáraꞌajla jiñana pechu jáchoꞌoko inaꞌuké eꞌiyayá Jesucristo ií aú. Wemajla jiñana péchujlo: Jesucristo, riká Pablo iꞌimakare yukuna, ií aú wawakáraꞌa jáchoꞌoko inaꞌuké eꞌiyayá”, ke.
14 Ñaké kaja Esceva yaní kemaká jiñá pechu, apú inaꞌuké eꞌiyá iꞌimakárejlo. Judío jaꞌa naraꞌapá iꞌimaká; sacerdótena wakáraꞌajeri kaja riꞌimaká; iyamá kuwáꞌata (7) kele riyani iꞌimaká achiñana.
15 E apú wakajé nalaꞌajla piño ñaké, nemá jiñá péchujlo:
—Jesucristo, riká Pablo iꞌimakare yukuna, ií aú wemá pijló: Páchoꞌo ilé inaꞌuké eꞌiyayá.
Ilé ke nemaká jiñá péchujlo aú, rimá najló:
—Nuweꞌepí naka kele Jesucristo, nuweꞌepí kaja naka Pablo, eyá iká ta, ¿mékajena chi iká? —ke rimaká najló.
16 Eja kele inaꞌuké, jiñá pechu iꞌimakare eꞌiyá, jeñoꞌorí nachá. Kajrú wani ritujlaꞌataka neká; chapú wani rilaꞌaká neká, raú neñaó pají chiyá maꞌarumakáruna; kajrú naphú iꞌimaká nanapona nakú.
17 Rejomi piyuke inaꞌuké Éfeso ewá iꞌimakaño, judíona nakiyana, eyá unká judíona kalé iꞌimakaño nakiyana waꞌaté, jemaꞌañó riyukuna, raú kajrú nakeroꞌokó. Rejéchami kajrú Jesucristo yukuna mothoꞌokó rewá.
18 E apú wakajé, kajrú Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño nakiyana awakako pajwaꞌatéchaka puꞌuwaré nalaꞌakare, namanáicho nalaꞌakare, kaje yukuna iꞌimajé piyuke rejé awakákañojlo.
19 Neꞌiyajena lawíchoꞌokeño, nalejñake kaja ajopana. Papera kaje chu riyukuna iꞌimá piyukeja lanaꞌakeja. Nawátakale ñaké laꞌakana yuríkana naliyó, raú nawakata napapérane pajluwaja chojé, nakáraꞌatakaloje riká piyuke inaꞌuké jimaje. Nakáraꞌataka riká ejomi, namá mérejeka piyukeja nakáraꞌatakare wemí iꞌimaká najló, nawarúwaꞌaka riꞌimaká wakajé. Rawakó cincuenta mil monedas ewá. a
20 Ilé ke nalaꞌakale rewá, kajrú inaꞌukena jemaꞌaká Jesucristo yukuna. Kaphí nalaꞌajika napéchuwa Tupana purákaꞌalo chojé, nemaꞌajíkale palá raꞌapiyá.
21 Ilé kaje ejomi, Pablo wátari Macedonia teꞌeré, eyá Acaya teꞌeré waꞌaté, eꞌiyowá jaꞌapákana. Reyá riwata Jerusalén ejo iꞌijnakana, rejomi riwata kaja Roma ejo iꞌijnakana.
22 Raú paineko riwakáraꞌa iyamá riñathé aꞌajeño Timoteo, Erasto waꞌaté, iꞌijnaká ritukumá ají ke Macedonia teꞌeré ejo. Eyá riká yuró re joꞌó kaja Asia teꞌeré nakú meketánaja.
Kajrú Éfeso eyájena yúchaꞌako yukuna marí
23 Riwakajé kajrú inaꞌukena yúchaꞌako Jesucristo purákaꞌalo jimaje rewá.
24 Marí ke nakeñoꞌoká riꞌimaká: Demetrio kaꞌátari neꞌiyajena eꞌiyajé, nayúchaꞌakoloje Pablo cha. Riká laꞌakeri pají kaje jenami nakaje seré nojé nakiyá. Rewájena pechu iꞌimakeri Artemisa nakú: “Wachiꞌinárikanaru nakiyana ruká”, ke. Ruí kaja naꞌaké Diana, ke. Ruñakaré jenami laꞌakana nakuja rijápake rijwaꞌatéjena waꞌaté, raú nakánake kajrú liñeru najluwa.
25 E kaja rawakata rijwaꞌaté jápajeño, ajopana waꞌaté, Artemisa ñakaré jenami laꞌajeño waja neꞌemaká. Najló rimá:
—Nujwákeꞌena, kaja iweꞌepí wakánaka kajrú liñeru wajluwa ilé kaje nakú jápakana aú.
26 Eꞌiyonaja Pablo kemari unká na penaje kalé nakaje jenami, inaꞌuké kemakare nakú: “Wachiꞌinárikanaka riká”, ke. Kaja amá riká, jemaꞌá kaja ripurákaꞌalo. Riká ta kaꞌátari kajrú inaꞌukena eꞌiyajé, nawarúwaꞌaka piyá nakaje jenami. Unká maárowaja kalé nemaꞌá raꞌapiyá, piyuke Asia teꞌeré ewá waꞌató nemaꞌá kaja raꞌapiyá.
27 Raú kaꞌajná piyukeja inaꞌukena yureje naliyó Artemisa ñakaré jaꞌapí iphákana, unká wani paala wajló ilé kaje. Ilé kaje pachá kaꞌajná wajápakaꞌala kapichajo. Wachiꞌinárikanaru wajló Artemisa. Piyukeja inaꞌuké Asia teꞌeré eꞌiyowájena iphaka roꞌopí, ñaké kaja piyuke inaꞌuké ejaꞌawá chu iꞌimakaño iphaka roꞌopí —ke rimaká najló.
28 Ilé kajé aú nayúchaꞌo kajrú, nawíyoꞌoko nemaká:
—¡Kajrú péchuru wani Artemisa, Éfeso ewá iꞌimakaño chiꞌinárikanaru ruká! —ke waja nawíyoꞌoka.
29 Ñaké kaja ajopana, ajopana ke, awíyoꞌoka najwaꞌaté. Ewá piyukeja pajimila e iꞌimakaño awíyoꞌoka najwaꞌaté ñaké kaja. Kajrú nawíyoꞌoka, chapú napechu iꞌimakale Pablo purákaꞌalo nakú. Re kaja iyamá Pablo wákeꞌena iꞌimaño: Gayo, Aristarco waꞌaté, Macedonia teꞌeré eyájena neꞌemaká. E chapú nanaku péchuruna patañó neká, rejomi nachíraꞌata neká ají ke nawakákaꞌalo ñakarelana chojé.
30 Kajrú inaꞌukena iꞌimaká richu. Pablo wátari kaja richojé mujlúkaꞌakana najwaꞌaté, najló nakaje nakú kemaje, eꞌiyonaja unká Jesucristo jaꞌapiyá jemaꞌajeño re iꞌimakaño yurila rimujlúkaꞌaka richojé.
31 Asia teꞌeré eyájena wakáraꞌajeño nakiyana iꞌimaño kaja re, neká pechu iꞌimakeri palá Pablo nakú. Neká wakáraꞌaño rijló napurákaꞌalo, rimujlúkaꞌaka piyá neꞌiyajé.
32 Nawakákaꞌalo ñakarelana chu kajrú nawíyoꞌoka keꞌiyapé: apoꞌojó, apoꞌojó ke, nawíyoꞌoka paliyáaka. Kajrú nanakiyana unká weꞌepila na penájeka nawakako rejé.
33 E ajopana iꞌimaño na penájeka nawakako rejé yukuna Alejándrojlo. Rejomi judíona nakiyana jaraꞌañó riká ají ke najimaje, riꞌimakáloje riyukuna najló, naweꞌepíkaloje na penájeka nawakako rejé. E Alejandro kemari najló riyátheꞌela aú, namanúmaꞌakoloje penaje. Riwata judíona chaya puraꞌakano, nayuríkaloje naliyó nachá yúchaꞌakano.
34 Judío jaꞌa Alejandro iꞌimaká. Namaka aú ritáraꞌako najimaje, richaje wani nawíyoꞌoka, iyamá kamú jená ketana nawíyoꞌoka:
—¡Kajrú wani péchuru Artemisa, Éfeso ewá iꞌimakaño chiꞌinárikanaru ruká! —ke waja nawíyoꞌoka.
35 E kaja waja pajimila eyá wakáraꞌajeri jaꞌapiyateje manúmaꞌatari neká, rimá najló:
—Éfeso eyájena, piyukeja inaꞌukena weꞌepika Artemisa ñakaré waꞌaphé iꞌimakaño weká. Wachiꞌinárikanaru Artemisa. Jipa chu roꞌó jeꞌechú chiyá majó marí ejaꞌawá nakojé iꞌimaká. Riká jipa waꞌaphena weká. Piyukeja inaꞌuké weꞌepika riká,
36 unká na kalé kemárijla: “Unká kewaka kalé ruyukuna”, ke. Ñakele numá ijló: Imanúmaꞌo, ilaꞌaniña nakaje mapechúwaka.
37 Eyá mariruna achiñana iwáꞌichajena majó, unká na aú kalé nalaꞌá puꞌuwaré; unká kaja napuraꞌaló puꞌuwaré wachiꞌinárikanaru Artemisa nakú, eꞌiyonaja iwáꞌicha neká majó.
38 Demetrio, eyá rijwákeꞌena waꞌaté, wátajika ee narukátakana, neꞌemichare weꞌemakánajlo riyukuna. Rejo waja iná iꞌijnano purákaꞌaloji lamáꞌataje. Riká jemaꞌarí riyukuna paineko, rejomi rilamáꞌata inajlo riká.
39 Iwátajika ee apú nakaje nakú kemakana, apú wakajé wawakájiko ee, imá rinaku, walamáꞌatakaloje riká palá wawakáraꞌajeño waꞌaté.
40 Awíyoꞌokaje nakuja weká meꞌetení, unká wani paala ilé ke. Apala ajopana arukátaje weká wawakáraꞌajeño wánijlo, raú napechu iꞌimajé wanaku: “Nókakajo nakú kaꞌajná neꞌemajé wajwaꞌaté chuwa, raú kaꞌajná nawíyoꞌo kajrú wani”, ke. Nakejáꞌajika ee waliyá marí kajrú wani awíyoꞌokaje yukuna, ¿meke chi wemájika najló? —ke rimaká najló.
41 Rejomi riwakáraꞌa napaꞌakó, raú napaꞌó.