Esteban puraꞌakó richayo yukuna marí
7
E sacerdótena wakáraꞌajeri kemari Estébanjlo.
—¿Kewaka chi nemaká pinaku?
2 Raú rimá najló: “Nojena, jemaꞌá marí: Tupana, ilé iná iphákare wani jaꞌapí, puraꞌaró waꞌajuta michú Abraham michú waꞌaté iꞌimaká. Riwakajé re joꞌó kaja riꞌimaká Mesopotamia teꞌeré nakú. Unká chiyó riꞌijná Harán teꞌeré ejo,
3 Tupana kemari rijló: ‘Chuwa páchoꞌoñaa pejena, páchoꞌo chuwa piteꞌeré nakiyá, piꞌijnakáloje ají ke yaꞌajnaje apú teꞌerí nuyaꞌatájikare pijló ejo’, ke Tupana kemaká rijló iꞌimaká.
4 Raú ráchoꞌo riteꞌeré Caldea eyá, iꞌijnari ají ke yaꞌajnaje pajimila Harán ejo. Rejé riyuró; rejé raraꞌapá michú kapicháñaa riꞌimaká. Rejomi Tupana wáꞌari Abraham michú reyá ají ke majó marí teꞌerí, iꞌimakare nakú meꞌetení, ejo.
5 Riwakajé unká Tupana aꞌalá rijló marí teꞌerí riteꞌerewa penaje. Unká raꞌalá rijló rinakiyana wejápaja ñani kaꞌajná iꞌimaká, rimá rijló: ‘Noꞌojé pijló riká piteꞌerewa penaje. Pitakaꞌajika ejomi riyurejo pilakénamijlo’. Ilé ke Tupana kemaká rijló mayanikeru joꞌó riꞌimaká wakajé.
6 Tupana kemari kaja Abrahamjlo rilakénami nakú iꞌimaká: ‘Ajopana teꞌeré nakú neꞌemajé. Re iꞌimakaño wakáraꞌajeño najápaka mawemíwaka najló kaphí wani cuatrocientos jarechí ketana’, ke rimaká rijló.
7 Tupana kemari kaja rijló: ‘Nuwajaje wakáraꞌajeño pilakénami jápaka najló mawemíwaka. Rejomi nayureje náchoꞌoko reyá. Nephájika majó wakajé nephaje noꞌopí’, ke Tupana kemaká rijló nanaku iꞌimaká.
8 Rimá kaja Abrahamjlo nakaje rilaꞌajíkare rijwaꞌaté nakú. Ñakele riwakáraꞌa namataꞌaká nakerákoꞌopana achiñana chinuma, nakaje rilaꞌajíkare rimaká ke najló weꞌepéjona penaje. a
“E kaja waja Abraham iꞌirí mothoꞌorí iꞌimaká. Raꞌá rií Isaac. Weji ke kuwáꞌata ke (8) kala cha riꞌimaká wakajé, raraꞌapá mataꞌarí richinuma. Isaac iꞌirí mothoꞌoká wakajé ejomi, raꞌá rií Jacob ke. Ñaké kaja Isaac mataꞌaká richinuma iꞌimaká. Rejomi Jacob yaní iꞌimaño, iyamá iphata jiꞌimaji nakojé kele (12) achiñana riyani iꞌimaká. Ñaké waja Jacob mataꞌataka nachinuma, kerákoꞌopana neꞌemaká wakajé. Riyani achiñana nakojé wanamana, iyamá iphata jiꞌimaji nakojé kele (12) kaja.
9 “Waꞌajuta Jacob michú yaní amaño chapú neꞌewé José, raú naꞌá riꞌimaká ajopana inaꞌukénajlo riwemí aú. Neká wáꞌaño riꞌimaká Egipto teꞌeré ejo. Re rijápake apú waꞌaté mapeja, unká raꞌaké rijló riwemí, eꞌiyonaja kajrú wani Tupana aꞌajika riñathé re.
10 Riꞌimatá riká chapú kaje yajwé amákana chiyá, raꞌá kaja rijló kajrú péchuji, riꞌimakáloje kapechuni nawakáraꞌajerijlo, raú ripechu iꞌimaké palá wani José nakú. Egipto eyájena wakáraꞌajeri nakú nemaké ‘faraón’, ke. Palá faraón pechu iꞌimajika José nakú, raú raꞌá riꞌimaká nawakáraꞌajeri penaje. Piyukeja riteꞌeré eyájena, riñakaré chiyájena, kajena wakáraꞌajeri penaje raꞌá riꞌimaká.
11 “E kaja kajrú nañaꞌajika meꞌepijí panaku Egipto e, ñaké kaja Canaán teꞌeré e. Unká kaja aꞌajnejí iꞌimalá palá waꞌajútaya michúnajlo riwakajé.
12 E kaja Jacob jemaꞌarí nemaká: ‘Re aꞌajnejí Egipto teꞌeré e’. Raú riwakáraꞌa riyani iꞌijnaká rejo aꞌajnejí warúwaꞌaje najluwa.
13 Rejomi napaꞌatá riká nañakajela ejo. Re neꞌemá meketánaja, e kaja naꞌajné tajnaro piño, raú napaꞌó piño Egipto ejo. Iyaampe laꞌaká nakú neꞌejnaká rejo, riwakajé José kemari najló: ‘Eꞌewé nuká, José’, ke. Rejomi faraón amari kaja rejena, raú riweꞌepí na nakiyánaka José iꞌimaká.
14 Rejomi José wakáraꞌari raraꞌapá wáꞌakana rejo, piyuke rejena waꞌaté, raú neꞌejná rejo. Setenta y cinco neꞌemaká piyukeja.
15 E kaja Jacob michú iꞌijnari Egipto teꞌeré ejo. Re riyuró; re kaja ritakaꞌá iꞌimaká. Waꞌajútaya michuna, júpimi iꞌimakaño michuna, tajnaño re kaja iꞌimaká.
16 Júpija natami iꞌimaká re. Náchoꞌoko reyá wakajé ajopana ñaꞌañó Jacob michú aphinami ají ke Siquem teꞌeré ejo. Rejo najaꞌá raphinami támijimina pukuna, Abraham michú warúwaꞌakare Hamor michú yanimínami liyá iꞌimaká ejé.
17 “Tupana kemari Abrahamjlo iꞌimaká: ‘Noꞌojé pijló teꞌerí, riyuríkoloje pilakénamijlo’, ke. Yewíchaja rimakare nakú iphaka rená chojé, kajrú Abraham lakénami mothoꞌoká Egipto teꞌeré e iꞌimaká.
18 E kaja waja apú iꞌimari Egipto eruna iꞌimakana, unká amálare michú riꞌimaká.
19 Unká paala ripechu iꞌimaká wekáꞌana nakú, raú ripajlake najwaꞌaté. Riwakáraꞌa nakerákoꞌopana kupátakana naliyá, natakaꞌakáloje penaje.
20 Riwakajé Moisés mothoꞌorí iꞌimaká, palá wani ramako Tupánajlo. Richiꞌiná lamáraꞌaño riká weji keta keri ketana nañakaré chu meꞌechú.
21 E kaja unká méñoꞌojo nayurílajla riꞌimaká najwaꞌaté, raú nayurí riꞌimaká neꞌemakana neꞌeré chojé. Re neꞌemakana itu iphátayo riká, ruká lamáraꞌayo riká ruꞌuriwá penaje.
22 Ñaké iꞌimakale, Moisés jewíñaꞌaro piyukeja Egipto eyájena purákaꞌalo nakú. Palá ripuraꞌajiko; palá kaja rilaꞌajika piyuke nakaje.
23 “Iyamá inaꞌuké leꞌejé (40) kele jarechí cha Moisés iꞌimaká wakajé, riwata rikáꞌana Israel michú yanimínami chaje iꞌijnakana.
24 Raú riꞌijná nachaje, iphari nanaku, re ramá pajluwaja Egipto nakiyana laꞌaká chapú wani pajluwaja rikáꞌana nakiyana, raú riꞌijná rejo rimejñátaje riliyá. E rinó ilé Egipto jaꞌa, rilaꞌakale rikáꞌana nakiyana chapú.
25 Ilé ke rilaꞌaká aú, ripechu iꞌimá rinakuwá: ‘Apala ilé kaje aú kaꞌajná nukáꞌana pechu iꞌimajé nunaku: Riká kaꞌajná Tupana wakáraꞌakare majó weꞌematájeri Egipto nakiyana liyá penaje’, ke. Eꞌiyonaja unká ñaké kalé napechu iꞌimaká rinaku.
26 “E muní ke, riꞌijná piño nachaje, amari iyamá rikáꞌana nakiyana tujlaꞌákako pajwaꞌatéchaka. Riwata natamákaꞌatakana paliyáaka, nayuríkaloje pajwaꞌatéchaka nókakano, raú rimá najló: ‘¿Naje chi inoko pajwaꞌatéchaka? Pajluwa yaní waja iká, eta, ¿naje ilaꞌá chapú pekowáaka?’, ke rimaká.
27 E kele, keñoꞌorí najló nókakajo, jaraꞌarí Moisés, rimá rijló: ‘¿Na chi aꞌarí piká ta wawakáraꞌajeri penaje?
28 ¿Piwata kaja chi nonókana, lalemi pinoka pajluwa Egipto nakiyana iꞌimaká ke kaja?’
29 Ilé ke rimaká rijló aú, ripechu iꞌimá: ‘Apala narukátaje nuká weꞌemakánajlo’, raú riñaó reyá ají ke yaꞌajnaje Madián teꞌeré ejo. Rejé ritajnó ajopana teꞌeré nakojé; rewá riꞌimaké rewájena waꞌaté. Re kaja riwáꞌako, iyamá riyani iꞌimaká rujwaꞌaté.
30 “Re riꞌimá iyamá inaꞌukena leꞌejé kele (40) jarechí ketana. Yaꞌajnó desierto eꞌiyowá re ipuré iꞌimaké, rií iꞌimari Sinaí. Rewá richiraꞌakó wakajé, pajluwaja Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, yaꞌató rijló. Kajrú ramaka keraꞌathani ke lukúnaꞌako jímaꞌalami kaje eꞌiyayá, reꞌiyá Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, táraꞌo.
31 Moisés amaka aú riká, ripechu iꞌimá: ‘¿Na kaꞌajná kaji?’ Raú riꞌijná rawaꞌajé kemachi, ramákaloje palá na wánika riꞌimaká. Rejéchami Tupana ajalákaka riká reꞌiyayá, rimá rijló:
32 ‘Tupana nuká, kaphí paꞌajútaya pechu iꞌimajíkare chojé. Abraham, Isaac, Jacob, kele pechu iꞌimaño kaphí nochojé iꞌimaká’, ke rimaká rijló. Kajrú Moisés keroꞌokó rejéchami, akuwaná rikurúkaka, rejéchami riwó laꞌakó rejo yakáꞌakano piyá.
33 E Tupana kemari piño rijló: ‘Pikaꞌá piꞌimaꞌulá pinakiyó meꞌetení. Palani ilé teꞌerí pitáraꞌakaro nakú meꞌetení, nuꞌumakale maare’, ke rimaká rijló.
34 ‘Chapú wani nomaka nalaꞌaká nuleꞌejena inaꞌukena Egipto e. Kajrú nomaꞌaká neyaka mejé, raú nuphá majó neꞌemataje. Ñakele chuwa nuwakáraꞌajika piká Egipto teꞌeré ejo’, ke Tupana kemaká rijló.
35 “Júpimi ke pajluwaja nanakiyana kemaká Moisesjlo iꞌimaká: ‘¿Na chi aꞌarí piká wawakáraꞌajeri penaje?’, ke. Riká, unká nawátalare iꞌimaká, penájemi Tupana aꞌá nawakáraꞌajeri, eyá neꞌematájeri penaje, riꞌimatákaloje neká Egipto eyájena liyá. Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, ramákare jímaꞌalami lukúnaꞌako eꞌiyá, wakáraꞌa riꞌijnaká rejo.
36 Riká jáchoꞌotari waꞌajútaya michuna Egipto eyá iꞌimaká. Tupana Pechu jaꞌapiyá ke rilaꞌajika kajrú nakaje Tupánaja kalé weꞌepíkare laꞌakana. Rilaꞌaké kajrú nakaje Egipto teꞌeré ewá, juni jalomi kerálani chawa iꞌimakaño eꞌiyowá waꞌató. Iyamá inaꞌuké leꞌejé kele (40) jarechí ketana neꞌemaká desierto eꞌiyá.
37 Moisés kemari Israel lakénamijlo: ‘Tupana wakáraꞌajeri majó pajluwaja inaꞌuké Ripurákaꞌalo jaꞌapátajeri penaje. Wekáꞌana nakiyana riꞌimajika. Riwakáraꞌaka nuꞌumaká, ke kaja riwakáraꞌajika riká’.
38 Moisés wáꞌari Israel lakénami desierto eꞌiyowá, aꞌajná ipuré Sinaí awaꞌajé, rejé waꞌajútaya michuna awakaño kaja rijwaꞌaté. Re neꞌemaká wakajé, riꞌijrá rikó ipuré jiꞌiwátaje, re ripuraꞌó Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, waꞌaté. Rejomi ripaꞌó piño rapumí chuwá, riꞌimá kaja riyukuna rijwaꞌatéjenajlo. Rijñaꞌá Tupana waꞌateje liyá Tupana purákaꞌalo, piyukeja inaꞌukena iꞌimakáloje raꞌapiyá penaje. Rikó riꞌimaká re rijwaꞌaté, re ripuraꞌó Tupana waꞌatéjeri, jeꞌechú chiyaje, waꞌaté. Rejomi ripaꞌó piño rapumí chuwá. Riká yukuna raꞌapata rijwaꞌatéjenajlo.
39 “Eꞌiyonaja unká wani waꞌajútaya michuna jemaꞌaké Moisés jaꞌapiyá rimájikare nakú najló, unká kaja nawátake riꞌimajika. Raú nawátake piño napumí chuwá paꞌakano Egipto ejo.
40 Júpija Moisés iꞌimaká ipuré jiꞌiwata nakú aú, nemá Aaronjlo: ‘Kele wáꞌari weꞌemaká Egipto eyá majó, unká waweꞌepila mékeka rilaꞌakó, unká kaja riꞌimalá maare wajwaꞌaté. Ñakele pilaꞌá wajló chuwa nakaje jenami, riꞌimakáloje wachiꞌinárikana ke kaja wajló, riká wáꞌakaloje weká weꞌejnajika ejo’, ke nemaká Aaronjlo.
41 “Raú nalaꞌá najluwa nakaje jenami, riꞌimakáloje nachiꞌinárikana ke kaja najló. Jema pirakana iꞌirí ke ramákana iꞌimaká, rikajlo nenoke napirana nakiyana, naꞌakáloje riꞌimi pechu rijló. Nakajmoꞌó kaja rejéchami, puꞌují napechu iꞌimakale renami nalaꞌakare nakú.
42 Ilé ke neꞌemaká pachá, unká Tupana yurilo najwaꞌaté. Riyurí neká, nephákaloje iwijrina jaꞌapí, nachiꞌinárikana ke neꞌemajíkale najló. Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño michuna lanaꞌañó marí ke nayukuna iꞌimaká:
‘Israel lakénami, iká iꞌimaño desierto eꞌiyowá iyamá inaꞌukena leꞌejé kele jarechí (40) ketana iꞌimaká.
Riwakajé unká nojló kalé inoke ipirana nakiyana, iphákaloje noꞌopí raú penaje.
43 Apoꞌojó ilaꞌajika, ijñaꞌaké kaja ijwaꞌató pají jenami,
Moloc jenami iꞌimakare chu.
Renfán iwijrite iꞌimari kaja richu.
Renami ilaꞌakare jaꞌapí iphake palá, puꞌují ipechu iꞌimakale rinaku.
Ilé kaje pachá nuyureje iká
yaꞌajnaje pajimila Babilonia yámojo’ ”,
ke nalanaꞌaká nayukuna iꞌimaká.
44 Eyá Esteban kemari kaja nanaku iꞌimaká: “Yaꞌajná desierto ewá neꞌemajika wakajé, waꞌajútaya michuna ñaꞌakeño najwaꞌató pirájina ímami nawakákaꞌalo ñakarelana penaje. Tupana yaꞌatari Moisesjlo rilaꞌakana iꞌimaká, ñaké nalaꞌaká riꞌimaká. Richojé nalamáꞌatake Tupana purákaꞌalo jipa nakú lanaꞌakéjami iꞌimakare.
45 Rejomi riyuró waꞌajútaya michúnajlo nawakákaꞌalo ñakarelana penaje. Josué yuriro Moisés apumí chojé nawakáraꞌajeri penaje iꞌimaká. Riwakajé najñaꞌaké kaja riká najwaꞌató iꞌimajika. Josué wáꞌari neꞌemaká majó, neꞌemakáloje maárowa penaje. Paineko Tupana jáchoꞌotari puꞌuwaré laꞌajeñó maáreya iꞌimaká, napukúnami yuríkoloje wajló penaje. Maare nawakákono pirájina ímami nakiyá laꞌakanami jaꞌapejé. David michú iꞌimaká neꞌemakana ketana nawakako kaja raꞌapejé.
46 Palá Tupana pechu iꞌimajika David nakú. Riwata kaja Tupana ñakaré laꞌakana, richu nalaꞌakáloje napéchuwa puꞌují Tupana, Jacob michú pechu iꞌimajíkare chojé kaphí, nakujlo,
47 eꞌiyonaja unká riká kalé laꞌarí riꞌimaká. Riꞌirí Salomón laꞌarí riꞌimaká.
48 Unká Tupana ñakaré ke wani kalé riꞌimaká. Ajopana chaje wani Tupana iꞌimakale, unká meke laꞌajé riꞌimalajla pají inaꞌuké laꞌakare chuja. Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeri Isaías michú lanaꞌarí marí ke riyukuna iꞌimaká:
49 ‘Jeꞌechú chu nuká, iwakáraꞌajeri.
Richiyá nuwakáraꞌaka noꞌopiyá jemaꞌajeño.
Kamuꞌujini nojló ejaꞌawá,
ñaké iꞌimakale unká méñoꞌojo na laꞌalá nojló pají.
Unká pajluwaja pukunaji chuja kalé nuká,
50 nukaja kalé laꞌarí piyukeja nakaje iꞌimaká’,
ke Tupana kemaká Ripurákaꞌalo jaꞌapátajeri michujlo iꞌimaká.
51 “Eyá iká laꞌañó ñakeja Tupana tejena, unká wani jemaꞌalá raꞌapiyá. Inaꞌukena unká weꞌepílaño Tupana nakojé, ke wani ilaꞌaká inakuwá. Waꞌajútaya michuna laꞌajika puꞌuwaré iꞌimajika, ke kaja ilaꞌaká puꞌuwaré, unká kaja jemaꞌalá Tupana Pechu jaꞌapiyá. Ñakeja wani ilaꞌaká apoꞌojó, Ripechu wátaka ilaꞌaká liyá.
52 Chapú waꞌajútaya michuna laꞌajika piyuke Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño michuna iꞌimajika. Júpimi, unká chiyó Jesús iphá majó wakajé, neꞌemaké riyukuna. Tupana wátaka ke laꞌajerí Jesús. Riká yukuna neꞌemaké najló, eꞌiyonaja nenoke neꞌemajika. E kaja ewaja riká, nemájikareno nakú, iphari majó iꞌimaká, eꞌiyonaja iwakáraꞌa ripatakana iꞌimaká, rejomi iwakáraꞌa rinókana.
53 Ripiyá Tupana wakáraꞌa rijwaꞌatéjena, jeꞌechú chiyájena, majó iꞌimaká, naꞌakáloje waꞌajútayami chúnajlo Tupana purákaꞌalo, eꞌiyonaja unká wani jemaꞌalá raꞌapiyá”, ke Esteban kemaká najló.
Nenoka Esteban yukuna marí
54 Ilé ke Esteban kemaká najló aú, kajrú wani nayúchaꞌako richá. Kaphí najmaꞌaká naiwá rileꞌejé paká, nenókaloje riká penaje.
55 Tupana Pechu jaꞌapiyaje riꞌimaká, e riyakaꞌo ají ke jeꞌechú chojé, amari palani mejámaꞌatani iꞌimaká Tupana nakú. Rawaꞌá ramá Jesús táraꞌako Tupana awaꞌá, kaꞌañá chojó pitá.
56 E rimá najló: “¡Amá!, meꞌetákeja nomaka jeꞌechú meꞌetení. Riká, inaꞌuké iꞌimakare palamane, nomá táraꞌako Tupana awaꞌá, kaꞌañá chojó pitá”, ke Esteban kemaká najló.
57 Nemaꞌaká piyá ripuraꞌakó, nawíyoꞌo kajrú wani, netá kaja neꞌejwiwá nayatewana aú, eta nechoꞌó piyukeja pajñakani Esteban nakojé.
58 Napatá riká, e nachíraꞌa riká ají ke pajimila yámojo. Rejé nakaꞌá jipa richá, raú nenókaloje riká penaje. Richá jipa kaꞌajeño yuriño naꞌarumaká nakiyana pajluwaja walijímaka waꞌaté, riꞌimakáloje riwaꞌaphé penaje. Saulo rií iꞌimaká.
59 Nakaꞌaká jipa Esteban cha ketana ripuraꞌakó Tupana waꞌaté, rimá rijló: “Nuwakáraꞌajeri Jesucristo, chuwa pijñaꞌá nupechu”, ke rimaká.
60 Rejomi ritáraꞌo riꞌirúpachi aú, e kaphí rawíyoꞌoko rimaká rijló kaja penaje: “Nuwakáraꞌajeri, pamó nachaje chapú nalaꞌakare nuká liyá”.
Rejéchami ritakaꞌaká.