Inanaru ñujuꞌukeru yukuna marí
8
Jesús jáchoꞌoro ají ke yenuri Olivos ejo.
2 E muní ke lapiyami ripaꞌó Tupana ñakaré ejo. Piyuke inaꞌuké re iꞌimakaño awakako rejé richaje. E riyaꞌo rejé rewíñaꞌatakaloje neká penaje.
Jesús perdona a mujer condenada (Juan 8.02-11)
3 E Tupana nakú jewíñaꞌatajeño, fariséona waꞌaté, wáꞌaño pajluwájaru inanaru kajrú inaꞌukena iꞌimaká ejo. Kaluru ruꞌumaká, eꞌiyonaja nephata ruꞌumaká rujlapu waꞌaté rumanáicho laꞌakana nakú.
4 E nemá Jesusjlo:
—Wewíñaꞌatajeri, marirú inanaru, kaluru ruká, eꞌiyonaja wamicha rulaꞌaká rumanáicho rujlapu waꞌaté.
5 Tupana purákaꞌalo, júpimi Moisés lanaꞌakare raꞌapiyá iꞌimaká, kemari ilé ke laꞌakaño nakú, wenókaloje neká jipa kaꞌakana nachá aú. Ke ripurákaꞌalomi wakáraꞌaka walaꞌaká. Eta piká, ¿meke pipechu nakú riká?
6 Mapeja nemaká rijló ñaké, namákaloje mékeka rimaká najló runaku. Kaja napechu iꞌimá: “Apala rimaje wajló apoꞌojó”, ke, rijimaje nemakáloje rinaku: “Puꞌuwaré ripuraꞌakó”, narukátakaloje riká nawakáraꞌajeñojlo. Raú Jesús kuwáꞌaro teꞌerí jimaje, e rikeñoꞌó riyatewana aú teꞌerí jimá lanaꞌakana.
7 Pulapé nemaká ñaké rijló, raú ráchoꞌo puꞌukú táraꞌajo, rimá najló:
—Re inakiyana iꞌimajika ee maare unká laꞌalá puꞌuwaré, keñoꞌoré ruchá jipa kaꞌakana.
8 Rejomi rikuwaꞌo piño teꞌerí jimá lanaꞌajé.
9 Ilé ke rimaká najló aú, naweꞌepí puꞌuwaré laꞌajeñó waja neꞌemaká. Raú nakeñoꞌó reyá paꞌakano pajluwano, pajluwano ke. Pheñawilana wani keñoꞌoñó paꞌakajo paineko, rejomi piyuke napaꞌatako reyá. Rejéchami Jesús yuriko rikó, ilerú inanaru waꞌaté.
10 E ráchoꞌo piño táraꞌajo puꞌukú. E riyakaꞌo rawaꞌó, amari unká na iꞌimalá. Rukaja kalé iꞌimayo re, rimá rojló:
—¿Mere chi neká wátiyaño pinókana? ¿Unká chi nakaꞌalacha pichá jipa?
11 Rumá rijló:
—Wawakáraꞌajeri, unká na kaꞌalacha nuchá jipa.
Raú rimá rojló:
—Unká kaja nulaꞌalaje piká chapú. Chuwa pipaꞌó manaꞌija. Pilaꞌaniña piño pimanáicho apú waꞌaté —ke rimaká rojló.
Inaꞌuké pechu lamáꞌatajeri Jesucristo. Riyukuna marí
12 E kaja Jesús puraꞌaró piño najwaꞌaté:
—Kamareji ke nuká piyuke inaꞌukejlo marí ejaꞌawá chu. Ñakele jemaꞌañó noꞌopiyajlo kamareji ke nuká, nupalamane neꞌemajíkale matajnako Tupana waꞌaté. Eyá unká jemaꞌalájeño noꞌopiyá, unká amálajeño nukamaré. Puꞌuwaré nalaꞌakare pachá kalajeruni chu iꞌimakaño keja neꞌemajika.
Jesús es la luz del mundo (Juan 8.12-30)
13 E fariséona kemaño rijló:
—Pinakuwaja pipuraꞌó palá, ñakele unká na penaje nakaje pimakare pinakuwá iꞌimalá, unká kewaka kalé riꞌimakale.
14 Raú Jesús kemari najló:
—Kewaka piyukeja nakaje numakare nunakuwá, nupuraꞌó ñaké nunakuwá palá, nuweꞌepíkale mere eyajeka nuká, eyá méñoꞌojoka nuꞌujnajika. Eyá iká, unká iweꞌepila mere eyajeka nuká, eyá méñoꞌojoka nuꞌujnajika.
15 Iká kemaño inaꞌuké nakú mékajenaka neká ipurákaꞌalo aú ja. Eyá nuká unká kemalá mapeja inaꞌuké nakú: “Marí kajena neká”, ke.
16 Numakachu inaꞌuké nakú: “Marí kajena neká”, ke, kewaka numaká nanaku. Unká nokoja kalé, numakale ñaké nanaku. Noraꞌapá, wakáraꞌari nuꞌumaká majó, waꞌaté wemá ñaké nanaku.
17 Tupana purákaꞌalo, júpimi Moisés lanaꞌakare raꞌapiyá iꞌimaká, kemari: “Iyamá inaꞌuké kemájika ee rejenowaja kewaka nakaje nakú, jemaꞌajé napurákaꞌalo jaꞌapiyá”, ke rimaká iꞌimaká.
18 Ñakele nupuraꞌó nunakuwá nokó palá, eyá Noraꞌapá wakáraꞌari nuꞌumaká majó, kemari ñakeja kaja nunaku. Raú iyamá weká kemaño ñaké waja.
19 Raú nemá rijló:
—¿Mere chi paraꞌapá?
Rimá najló:
—Unká iweꞌepila na inaꞌukeka nuká, ñakele unká kaja iweꞌepílajla naka Noraꞌapá. Iweꞌepíkela naka nuká, iweꞌepijla kaja naka riká.
20 Ilé ke Jesús jewíñaꞌataka neꞌemaká Tupana ñakaré, nalamáꞌatakare chu liñeru kaichama chojé, awaꞌá. Ilé ke rewíñaꞌataka neꞌemaká, eꞌiyonaja unká napatalá riꞌimaká riwakajé, nawajákaloje riká penaje, kaja unká joꞌó riphala rená chojé rijló iꞌimaká.
“Unká méñoꞌojo iꞌijnalá nuꞌujnajika ejo”, ke Jesús kemaká najló. Riyukuna marí
21 E kaja Jesús kemari piño najló:
—Maáreya nuꞌujnajika wakajé, ikulájejla nuká, eꞌiyonaja unká iphátalaje nuká. Puꞌuwaré ilaꞌakare waꞌateja ikapichajo, ñakele unká meke laꞌajé amálaje piño nuká; unká kaja meke laꞌajé iꞌijnalaje nuꞌujnajika ejo.
22 Raú judíona nakiyana kemaño pajlokaka:
—Apala rinójika kaꞌajná rikó, raú kaꞌajná rimá wajló: “Unká meke laꞌajé iꞌijnalaje nuꞌujnajika ejo”, ke.
23 Jesús kemari piño najló:
—Marí teꞌerí nakiyájena iká, eyá nuká jeꞌechú chiyaje. Marí ejaꞌawá chiyájena iká, eyá nuká, unká marí ejaꞌawá nakiyaje kalé.
24 Ñaké iꞌimakale numicha ijló iꞌimichaka: Piyukeja ikapichájiko puꞌuwaré ilaꞌakare pachá. Unkale jemaꞌalá piyuke nakaje numakare nunakuwá ijló nakú jaꞌapiyá, pachá ikapichajo.
25 Raú nemá rijló:
—¿Na inaꞌukeka chi piká?
Rimá najló:
—Kaja numá ijló nunakuwá iꞌimaká na inaꞌukeka nuká, nukeñoꞌoké wakajé jewíñaꞌatakana iꞌimaká.
26 Re kajrú nakaje numakáloje inaku, meke laꞌajeñoka iká, raú iweꞌepíkaloje puꞌuwaré ilaꞌakare nakojé. Wakáraꞌari nuꞌumaká majó, kemari ñakeja kaja inaku, rejenowaja wapechu iꞌimakale inaku rijwaꞌaté ñaké.
27 Ilé ke rimaká najló, eꞌiyonaja unká naweꞌepila Raraꞌapá nakú rimaká najló ñaké.
28 Raú rimá piño najló:
—Inójika wakajé nuká aꞌawaná apiyákakanami nakojé ejomi, numakápoꞌojo piño. Rejéchami iweꞌepíjika, inaꞌuké iꞌimakáloje nupalamane penaje iꞌimaká nuká. Iweꞌepeje kaja unká nupechu keja kalé nulaꞌaká nakaje. Nuwakáraꞌajeri wakáraꞌaka nowíñaꞌataka nakaje nakú, keja kaja nowíñaꞌataka iká.
29 Ñakeja nujwaꞌaté, wakáraꞌari nuꞌumaká majó. Unká meke laꞌajé riyurila nokó nuká, ñakeja nulaꞌakale riwátaka ke.
30 Ilé ke rimaká najló aú ejéchami, kajrú neꞌiyajena jemaꞌaká raꞌapiyá.
31 Raú rimá judíona nakiyana jemaꞌañó raꞌapiyajlo:
—Aꞌajika ee nupurákaꞌalo inakojó ñakeja, nujwaꞌatéjena wani iꞌimajika.
Jesús se enfrenta a falsos discípulos (Juan 8.31-59)
32 Rejéchami iweꞌepíjika kewákaje purákaꞌaloji nakojé. Riká aꞌajeri iñathé, iꞌimaká piyá puꞌuwaré laꞌakaná nakú. Raú iꞌimajó puꞌuwaré laꞌajeñó wakáraꞌajeri liyá.
33 Raú nemá rijló:
—Abraham michú lakénami weká, ñakele unká na kalé wajárijla weká. Eta, ¿naje pimá wajló, weꞌemakóloje puꞌuwaré laꞌajeñó wakáraꞌajeri liyá?
34 Raú rimá najló:
—Piyukeja puꞌuwaré laꞌajeñó laꞌaká nawakáraꞌajeri wátaka ke.
35 Ñakele puꞌuwaré laꞌakaná nakuja neꞌemajé, rijwaꞌatéjena neꞌemakale. Mawemíwaka jápaka apujlo, unká rijápakarejlo pechu iꞌimalá rinaku, ripechu iꞌimaká riyani nakú ke kaja, unká nanakiyana ke kalé riꞌimakale. Unká kaja na yurílajo rijló, riyánijlo waja nakaje yuríjikole.
36 Ñaké kaja nojló riká. Tupana iꞌirí nuká, ñakele nuꞌumatájika ee iká iwakáraꞌajeri liyá, unká iꞌimalaje rijwaꞌatéjena. Rejéchami kaja unká ilaꞌalaje puꞌuwaré riwátaka ke reyá aꞌajná ñoꞌojó, Tupana yaní iꞌimajíkale.
37 Nuweꞌepí Abraham michú lakénami iká, eꞌiyonaja iwata nonókana, unkale iwátala nupurákaꞌalo aꞌakana inakojó.
38 Noraꞌapá wakáraꞌaka nulaꞌaká nakaje, ke nulaꞌaká nakaje eꞌiyowá. Eyá iká laꞌañó kaja nakaje jaraꞌapá wakáraꞌaka ilaꞌaká ke.
39 Raú nemá rijló:
—Waraꞌapá ke Abraham iꞌimaká wajló iꞌimaká, rilakénami weꞌemakale.
Jesús kemari najló:
—Kewaka, Abraham lakénami nakiyánami iꞌimakela, ilaꞌajla rilaꞌajika iꞌimajika ke kaja.
40 Palá nupuraꞌakó ijwaꞌaté nakaje, nomaꞌakare Tupana liyá, nakú, eꞌiyonaja iwata nonókana. Unká wani Abraham pechu iꞌimaké ilé ke.
41 Ñakele iká laꞌañó piyuke nakaje jaraꞌapá wátaka ke.
Nemá rijló:
—Unká mapeja waló, namanoꞌokare yaní kalé weká; re pajluwa waraꞌapá, riká Tupana.
42 Raú Jesús kemari najló:
—Kewaka, Tupana iꞌimakela jaraꞌapá, iwátajla nuká. Riká wakáraꞌari nuꞌumaká majó, raú nuká maare. Unká nuꞌujnalá majó nupechu keja; riká wakáraꞌari nuꞌumaká majó.
43 Nuweꞌepí ijnú wani iwátaka nupurákaꞌalo jaꞌapiyá jemaꞌakana, raú unká iwátala raꞌakana inakojó.
44 Jiñá Chiꞌinárikana jaraꞌapá, rijwaꞌatéjena iꞌimakale, ñakele ilaꞌá nakaje ripechu nakú riꞌimaká ke. Inaꞌuké kapichátajeri riká, Jiñá Chiꞌinárikana. Kaja keja riꞌimaká rikeñoꞌokó iꞌimaká eyá. Unká riyawaꞌachilo kewákaje purákaꞌaloji jaꞌapiyá, ñakele unká ripuraꞌaló kewaka. Ripuraꞌakochu, mapeja ripajlaka, richuwájeja riꞌimakale pajlákachi. Pajlákachina jaraꞌapá riká; pajlákachina wakáraꞌajeri kaja riká.
45 Eyá nuká puraꞌaró ijwaꞌaté kewákaje purákaꞌaloji nakú, eꞌiyonaja unká jemaꞌalá noꞌopiyá riká.
46 Unká puꞌuwaré laꞌajerí kalé nuká, raú unká meke laꞌajé inakiyana kemalajla nunaku: “Puꞌuwaré laꞌaká riká”, ke. Kewákaje nakaje nakú nupuraꞌó ijwaꞌaté. Eta, ¿naje unká jemaꞌalá noꞌopiyá riká?
47 Tupana waꞌatéjena jemaꞌañó wechi Ripurákaꞌalo jaꞌapiyá. Kaja unká rijwaꞌatéjena kalé iꞌimakale, ijnú wani iwátaka Ripurákaꞌalo jemaꞌakana —ke Jesús kemaká najló.
Jesucristo iꞌimari Abraham michú iꞌimaká piyá. Riyukuna marí
48 Raú judíona nakiyana kemaño Jesusjlo:
—Kewaka kaꞌajná wemaká pinaku: “Samaria eyaje riká, eyá re kaja jiñá pechu reꞌiyá”, ke.
49 Rimá najló:
—Unká jiñá pechu iꞌimalá noꞌiyá. Nuphákale Noraꞌapá jaꞌapí, nulaꞌá nakaje riwátaka ke. Eyá iká, unká wani iphálaño noꞌopí.
50 Unká nokoja kalé nuwátaka iphaka noꞌopí; re apú wátari iphaka noꞌopí. Riká kemájeri inaꞌuké nakú mékajenaka neká. Nanakiyana iꞌimajeño rijwaꞌaté, eyá ajopana riwajaje.
51 Piyukeja jemaꞌañó nupurákaꞌalo jaꞌapiyá, iꞌimajeño matajnako nujwaꞌaté.
52 Ilé kaje aú judíona nakiyana kemaño rijló:
—Chuwa waweꞌepí kewaka wani jiñá pechu peꞌiyá. Abraham michú, eyá piyukeja Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño michuna tajnaño waja iꞌimaká. Eta, piká kemari chuwa pipurákaꞌalo jaꞌapiyá jemaꞌajeño nakú: “Unká tajnákajo penájena kalé neꞌemajika”, ke.
53 Ajopana chaje wani Abraham iꞌimaká, kapicharo iꞌimaká. ¿Abraham iꞌimaká, chaje wani chi piká? Ñaké waja piyuke Tupana purákaꞌalo jaꞌapátajeño kapichako iꞌimaká. ¿Meke kaꞌajná pipechu ta pinakuwá?
54 Raú rimá najló:
—Nokó nupuraꞌakelo palá nunakuwá, unká na penaje riꞌimalajla ijló. Iká kemaño Noraꞌapá nakú: “Wachiꞌinárikana riká”, ke. Eyá riká puraꞌaró kaja nunaku palá.
55 Unká iweꞌepila naka Tupana; nukaja kalé amari riká. Numakela rinaku: “Unká nománaꞌapa kalé riká”, ke, pajlákachina nakiyana nuꞌumakajla, iká ke kaja. Kewaka, nomákale riká, noꞌó nunakojó nakaje rimakare nakú.
56 Aꞌajuta michú Abraham weꞌepiri ejaꞌawá chojé iphájeri penaje nuꞌumaká. Raú puꞌují ripechu iꞌimaká, riweꞌepíkale marí ke riꞌimajika.
57 Judíona kemaño piño rijló:
—Unká joꞌó cincuenta jarechí cha kalé piká. Eta, pimá pamá Abraham iꞌimaká.
58 Jesús kemari najló:
—Jemaꞌá marí. Nuká iꞌimari paineko, unká chiyó Abraham iꞌimá.
59 Ilé kajé aú najñaꞌá jipa nakápojo, nakaꞌakáloje riká richá, eꞌiyonaja rataꞌó napiyá. E ráchoꞌo Tupana ñakaré chiyá, iꞌijnari ají ke aꞌajná ñoꞌojó newami chuwá.