La ley o la fe
3
Mʉja Galacia macana Jesucristore ca-nʉcʉbʉgo janarã ca-tʉgooñaqueti majuucõarãre bairo ána mʉjaa.
Aperã mʉjaare ĩitori ricati mʉja ca-tʉgooñaro átanama.
Caroaro mʉjaare jã ca-ĩi buiobapʉ topʉre ãnaa.
Jesucristo mani ye wapa yucʉ tẽorica pãipʉ manire cʉ̃ ca-bai yajibojarique quetire caroaro jã ca-ĩi buiobapʉ.
2 Ati wame cariape mʉjaare yʉ ĩi buio:
Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere mʉja cá-átie wapa mee cʉ̃ Espíritu Santore mʉjaare cʉ̃ ca-jooyupi Dio.
Jesucristo ye queti mʉja ca-api nʉcʉbʉgorije jʉgori maca mʉjaare ca-jooyupi Dio cʉ̃ Espíritu Santore.
3 Ca-tʉgooña majiquẽnare bairo mʉja baibajupa.
Dio Espíritu Santo mʉjaare cʉ̃ cá-átinemorije jʉgori caroaro mʉja ca-ani maji jʉgoyupa.
Jesú ye quetire mʉja ca-apiʉja jʉgori paʉ to bairo mʉja ca-bai jʉgoyupa.
To bairo Espíritu Santo mʉjaare cʉ̃ cá-átinemorije jʉgori caroaro ca-ani jʉgoricarã anibana quena yucʉacã ricati mʉja tʉgooña.
“Jã majuuna jã cá-áti ocabʉtirije jʉgori caroaro jã ani maji peticõa,”
ca-ĩirãre bairo mʉja tʉgooñabapa.
4 Jesucristo ye quetire mʉja ca-apiʉjarije wapa aperã mʉja ca-popiyeyeyupa.
Na maca tie quetire apigateerã rooro mʉjaare cá-ájupa.
“Jesúre ca-apiʉjarã ãma,”
jocarã majuu ĩri mee mʉja átanama.
Cariapena Jesúre ca-apiʉjarã mʉja ãñupa,
yʉ tʉgooña.
Yucʉacã ricati tʉgooñabana Jesúre cá-áti nʉcʉbʉgo janarãre bairo mʉja bai.
5 Dio cʉ̃ Espíritu Santore mʉja joʉ capee wameri mʉjaare cá-áti iñooñupi.
Jesucristo ye quetire mʉja ca-api nʉcʉbʉgoro ĩi to bairijere mʉja cá-áti iñooñupi.
Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere mʉja cá-áto macare to bairi wame mʉja cá-áti iñooquẽjupi Dio.
6 Abraham mani ñicʉ tirʉmʉpʉ cʉ̃ ca-ãnajere tʉgooñaña.
Diore caroaro ca-api nʉcʉbʉgoyupʉ.
To bairi,
“Caroaro cá-ácʉ ãmi,”
Abraham're cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉyupʉ Dio.
7 To bairo cʉ̃re Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉriquere tʉgooñari oco bairo majiña:
Noa una Abraham're bairo Diore ca-tʉgooñarã quena Abraham pãramerãna ãnaa baima.
Abraham yarã ãma,
Diore apiʉjari,
judío maja aniquetibana quena.
8 To bairi ca-jʉgoyepʉ Dio ye queti ucarica pũuripʉ judío maja ca-aniquẽnare Jesucristo na ca-api nʉcʉbʉgoro nare cʉ̃ ca-netoo catíopere oco bairo Abraham're cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio:
To canacã yepa macana mʉre bairona yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre,
“ ‘Caroarã ãma,
ca-bui cʉtaje mana ãma,’
na yʉ ĩi tʉjʉgʉ,”
ca-ĩiñupi Dio Abraham're.
9 Caroaro cʉ̃re cá-ájupi Dio Abraham're,
to bairo Diore cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgorije jʉgori.
Yucʉ quenare camaja nipetirã to bairona cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorãre caroaro na átinucumi Dio.
10 Aperã macare na popiyeyegʉmi Dio.
Naa,
“Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-roti cũuriquere ána caroaro Dio mena mani anigarã,”
ĩi tʉgooñabapa.
To bairo ca-ĩi tʉgooñarã anibana quena tiere áti peo majiquẽema.
Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Nipetiro Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere cá-áti peoquẽna una popiye tamuogarãma naa.”
To bairi jocarãna,
“Moisé cʉ̃ ca-rotirique jã cá-átie jʉgori mani catígarã,”
ĩi tʉgooñabapa.
Na popiyeyegʉmi Dio.
11 Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere mani cá-átie jʉgori,
“Caroarã ãma,”
mani ĩi tʉjʉquẽemi Dio.
Tiere mani áti peo majiqueti majuucõa.
Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorã macare,
‘Caroarã ãma,’
na ĩi tʉjʉmi Dio.
Diore na ca-api nʉcʉbʉgorije jʉgori jeto catícõa aninucugarãma camaja,”
ĩi ucarique ãa.
12 “Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere yʉ cá-átie jʉgori caroaro Dio mena yʉ anigʉ,”
ca-ĩi tʉgooñarã maca Diore tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽema.
Oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Nipetiro Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere cá-áti peorã una catígarãma.
Dio tʉpʉ catícõa aninucugarãma naa.
Tiere cá-áti peoquẽna macare na popiyeyegʉmi Dio,”
ĩi ucarique ãa.
13 Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere mani áti peo ocabʉtiquẽe.
To bairi,
“Yʉ yere cá-áti peo ocabʉtiquẽna aniri yʉ ca-popiyeyeparã ãma,”
manire ca-ĩiñupi Dio.
Ape paʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Ni ucʉ̃ camaja yucʉpʉ cʉ̃re na ca-jia tu wamʉo nʉco jĩaʉ ucʉ̃re tʉjʉrã,
‘Caroorije cʉ̃ cá-átaje wapa cʉ̃ popiyeyei áami Dio,’
ĩi tʉjʉgarãma.”
14 Jesucristo yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃ ca-bai yajiro Abraham're,
“To bairo yʉ átigʉ,”
Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi cũuriquere bairona ca-baiyupa.
Oco bairo ca-ĩi majio cũuñupi Dio Abraham're:
“Nipetirã ati yepa macana mʉre bairona yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre,
‘Caroarã,
caroorije mana ãma,’
na yʉ ĩi tʉjʉgʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio Abraham're.
To bairi Dio judío maja mee quenare Jesucristore ca-tʉgooña nʉcʉbʉgorãre,
“Caroarã ãma,”
na ĩi tʉjʉmi Dio.
To bairi Jesucristore mani ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoata cʉ̃ ca-ĩricarore bairona cʉ̃ Espíritu Santore mani joogʉmi Dio manire.
La ley y la promesa
15 Yʉ yarã,
ape wame camaja na cá-átinucurije uniere mʉjaare yʉ buio majiopa.
Camajocʉ,
“Oco bairo majuu mʉja cá-áto yʉ boo,”
cʉ̃ ca-ĩi uca tuuro bero aperã maca roca majiquẽema.
O,
“Oco bairo maca ĩigʉ ĩiñupi,”
ĩi majiquẽema.
Cʉ̃ ca-ĩi uca tuu jʉgoriquere dope bairo ĩi uca tuu wajoa majiquẽema.
16 To bairona bai Abraham're Dio cʉ̃ ca-ĩi cũurique.
Oco bairo Abraham're cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio:
“Mʉ pãrami ape yʉtea macacʉpʉ jʉgori ati yepa macanare caroaro na yʉ átibojagʉ,”
cʉ̃ ca-ĩi quenoo cũu weoyupi Dio Abraham're.
Cʉ̃ pãramerã capaarã jʉgori ĩi mee cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio Abraham're.
Cʉ̃ pãrami jicãʉ jʉgori maca ĩi,
cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio.
Jesú jetore ĩi ca-ĩiñupi.
To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi cũuriquere bairona Jesucristo Abraham pãramipʉ ape yʉtea macacʉpʉ ati yepapʉre ca-buiayupi.
To bairo Dio cʉ̃ ca-ĩricʉ Jesucristona ca-añupi.
17 Oco bairo ĩigaro ĩi mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorije.
Nemoopʉre oco bairo Abraham're cʉ̃ ca-ĩi majio cũuñupi Dio:
“Camaja mʉre bairo yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre nare yʉ netoo catíogʉ.
Caroaro yʉ mena anigarãma,”
cʉ̃ ca-ĩi cũuñupi Dio.
Cuatrociento treinta cʉmari bero,
Abraham beropʉ cʉ̃ ca-rotirijere cʉ̃ ca-uca rotiyupi Dio Moisére.
Tiere Moisére cʉ̃ uca rotii ca-jʉgoyepʉ Abraham're,
“To bairo yʉ átigʉ,”
cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi cũurique maca wapa manigaro ĩi mee,
cʉ̃ ca-uca rotiyupi Dio Moisére.
18 To bairi Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere na cá-átibatie jʉgori Dio camajare cʉ̃ ca-netoo catíoata Abraham're Dio cʉ̃ ca-ĩi cũurique maca wapa maniboricaro.
To bairi oco bairo maca ãa:
Abraham cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgoro tʉjʉri,
“Caroaʉ mʉ ãa,”
cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉyupi Dio Abraham're.
“Noa una mʉre bairo yʉre ca-api nʉcʉbʉgorãre na yʉ netoo catíogʉ,”
cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio Abraham're.
19 To bairo mʉjaare yʉ ca-ĩi queti buiorijere apirã,
“Baiyupa ¿Nope ĩi cʉ̃ ca-rotirijere Moisére cʉ̃ ca-uca rotiyupari Dio?”
mʉja ĩiborã.
Oco bairo ãa:
“Caroorã mani ãa,
caroorije cá-ána mani ãa,”
na ĩi majiato ĩi cʉ̃ ca-uca rotiyupi Dio cʉ̃ ca-rotirijere.
Abraham're,
“Buiagʉmi mʉ pãrami,”
cʉ̃ ca-ĩricʉ Jesucristo cʉ̃ ca-buiari paʉpʉre to cõo ca-cũu ejooyupi Dio Moisére cʉ̃ ca-uca rotirique.
To cõona ca-wapacʉti janañupa Moisére cʉ̃ ca-uca rotirique.
Jesucristo jʉgori maca ati yepa macanare,
“Caroaro na yʉ átigʉ,”
Abraham're Dio cʉ̃ ca-ĩi majio cũuriquere bairona ca-baiwʉ.
Ángel majare na ca-jooyupi Dio,
“Camajare na yʉ ca-rotigari wame Moisére cʉ̃ queti buiorã ája,”
na ĩi.
Moisé tiere Dio cʉ̃ ca-rotirijere apiri ca-buioyupi tunu camajare ángel maja cʉ̃ na ca-ĩi buioro.
20 Abraham macare Dio,
ati yepa macana caroaro na cʉ̃ cá-átipere buioʉ Dio majuuna cʉ̃ ca-buioyupi Abraham're.
Ángel maja nare queti buio joori mee ca-ĩiñupi Dio Abraham macare.
To bairi Moisére cʉ̃ ca-ĩi cũubataje netoro ñuubʉja Abraham're Dio cʉ̃ ca-ĩrique maca.
El propósito de la ley
21 To bairo Abraham're Dio cʉ̃ ca-ĩi majio cũurique ca-ñuu netori wame to ca-anibato quena Moisére cʉ̃ ca-rotirique quena ca-wapacʉtie ãa.
Abraham're Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩriquere ca-bai wajoa mawijiorije me ãa Moisé ya wame.
Moisére Dio cʉ̃ ca-uca rotiriquere mani cá-áti peo majiata Dio mena caroaro mani aniborã.
Tiere mani cá-áti peoro tʉjʉri,
“Caroarã,
caroorije mana ãma,”
mani ĩi tʉjʉboʉmi Dio.
Nipetirijere mani áti peo majiqueti majuucõa mania.
22 Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
“Caroorije cá-áticõana ãma camaja nipetirã.
Caroorije cá-ána jeto na ca-ano maca na popiyeyegʉmi Dio,”
ĩi ucarique ãa.
To bairi ca-jʉgoyepʉ Abraham're Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi majio cũuriquere bairona bai.
Jesucristo,
Abraham pãrami ape yʉtea macacʉre mani ca-api nʉcʉbʉgoro manire netoo catíomi Dio.
23 Jesucristo cʉ̃ ca-ejaparo jʉgoye jã judío maja rooro jã ca-ãmʉ,
Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere áti peogabana.
Nipetirijere jã cá-áti peo majiquẽjupa.
24 To bairi cawimarãre ca-cotei cʉ̃ ca-coterãre bairona jã ca-baiyupa.
“To bairo ája,”
nairoacã cʉ̃ ca-ĩrijere ca-apirãre bairona jã ca-baiwʉ,
Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere áti peogabana.
Cabero Jesucristo ye quetire jã ca-queti apiwʉ.
“Cʉ̃re api nʉcʉbʉgori caroaro Dio mena mani ani maji,”
jã ca-ĩi majiwʉ yua.
25 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Moisé cʉ̃ ca-rotirique manire ca-rotirije me ãa yucʉra.
26 To bairi mʉja nipetirã Jesucristore ca-api nʉcʉbʉgorã Dio punaa ca-ãna mʉja ãa mʉja quena.
27 Mʉja quena mʉja ca-bautisa rotiyupa,
Jesucristo ye quetire jã api nʉcʉbʉgo ĩirã.
To bairo mʉja ca-api nʉcʉbʉgoro caroaro ani majiriquere mʉja ca-jooyupi Dio,
Jesucristore bairo na ãmaro ĩi.
28 Cʉ̃ Macʉ Jesucristore ca-api nʉcʉbʉgorã nipetirãre na netoo catíomi Dio.
Judío majare,
judío maja ca-aniquẽna quenare na netoo catíomi.
Aperãre ca-paabojarãre,
na majuuna ca-paariquecʉna quenare na netoo catíomi.
Caʉmʉa,
cãromia jicãrore bairona na netoo catíomi Dio.
Jesucristore mani ca-api nʉcʉbʉgoro mani nipetirã mani netoo catíomi jicãrore bairona.
29 To bairi Jesucristore api nʉcʉbʉgori Abraham pãramerã Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã mani ãa,
cʉ̃ ãnacʉre bairona Diore ca-api nʉcʉbʉgorã aniri.
“Abraham're cʉ̃ yʉ ca-ĩriquere bairona mʉja quenare caroaro yʉ átigʉ,”
mani ĩi tʉjʉmi Dio,
cʉ̃ Macʉ Jesúre mani ca-api nʉcʉbʉgoro.