Pablo y los apóstoles falsos
11
Yucʉacã noo booro ca-wadaʉre bairona yʉ ĩi ucagʉ.
To bairo mʉjaare yʉ ca-ĩrijere mʉja ca-apigaata nʉcaña.
2 Dio mʉjaare cʉ̃ ca-mairore bairona yʉ quena seeto mʉjaare yʉ mai.
Jesucristo ye quetire mʉjaare yʉ ca-buioro cʉ̃re mʉja ca-nʉcʉbʉgo jʉgowʉ.
To bairi Cristo cʉ̃ ca-tʉjʉro caroorijere cá-átiquẽna mʉja ca-ano yʉ boo.
To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉgooñarique pai,
caroorije átiborãma ĩibacʉ.
3 Sataná Evare ĩitori cʉ̃ macare cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgoro cá-ájupi.
Mʉja quena cõ cá-átatore bairona aperã na ca-ĩitorijere mʉja api nʉcʉbʉgoborã.
Jesucristore cariape caroaro cʉ̃re mʉja ca-nʉcʉbʉgobatajere mʉja janaborã.
To bairi mʉjaare yʉ tʉgooñarique pai.
4 Aperã ricati mʉjaare ca-buiorã macare mʉja api tʉjoo.
Jã maca cariape Jesucristo yere jã ca-buiowʉ.
Na maca to bairo mee buioma.
Nemoona Dio Espíritu Santore mʉja ca-boowʉ.
Yucʉacãre Dio camajare cʉ̃ ca-netoorije queti majuu mee macare na ca-buioro caroaro nare mʉja api nʉcʉbʉgocõa.
Na ca-buiorijere apirã Espíritu Santo cʉ̃ ye ca-aniquẽtie macare boorã mʉja bai.
5 Mʉja ca-apiʉjarã maca,
“Aperã Jesucristo cʉ̃ ca-bejericarã netoro ca-majirã jã ãa,”
ĩi tʉgooñarãma.
Yʉ maca na rʉgaro ca-majii mee yʉ ãa.
6 Nare bairo ca-wada maji majuʉ mee yʉ ãa baii pʉa.
To bairo baibacʉ quena Dio yere caroaro ca-majii yʉ ãa.
Nipetiro yʉ cá-átiere tʉjʉrã,
“Dio yere caroaro ca-majii ãmi,”
yʉre mʉja ĩi tʉjʉ majirã.
7 Nemoopʉre Dio camajare cʉ̃ ca-netoorije quetire mʉjaare buioʉ yʉ ca-wapa jeequẽpʉ.
¿To bairo jeequẽcʉna rooro mʉjaare yʉ ájuparí?
Yʉ majuuna yʉ ca-paa wapata ʉgawʉ.
Mʉja macare caroaro átinemogʉ to bairo yʉ cá-ápʉ́.
8 Mʉja tʉpʉ yʉ ca-ano Jesucristore ca-apiʉjarã ape poari macana yʉ ca-niyeru joowã.
Tiere jei,
mʉja macare átinemogʉ na ye niyeru ca-ema rʉgoʉre bairo yʉ ca-tʉgooñawʉ.
9 Mʉja tʉpʉ ãcʉ̃ apeye uniere yʉ ca-boo patowãcooquẽpʉ mʉjaare.
Jesúre ca-apiʉjarã Macedonia macana yʉ ca-boorije ca-rʉjarije uniere yʉ ca-joowã.
To bairi mʉjaare yʉ ca-patowãcooquẽpʉ.
To bairona yʉ patowãcooqueti yaparocõagʉ.
10 Jesucristo ye queti cariape ca-anie jetore yʉ buionucu.
Tie queti cariape to ca-anore bairona yʉ ca-buiorije wapa yʉ niyeru jeniquetigʉ.
Jicãʉ mácana Acaya macacʉ,
“Pablo cʉ̃ ca-buiorije wapa boomi,”
ĩi majiquetigʉmi.
11 Mʉjaare ca-mai netoʉ aniri to bairo yʉ áa.
Dio quena mʉjaare yʉ ca-mai netorijere majiimi.
12 Yʉ cá-átinucurijere to bairona yʉ áticõa anigʉ.
Aperã maca,
“Pablo cʉ̃ cá-átore bairo cá-ána jã ãa,”
ca-ĩirã anibana quena na ca-buiorije wapa booma aperã.
Yʉ maca ca-wapa boʉ mee yʉ ãa.
To bairo,
“Cʉ̃re bairo jã áa,”
ĩi majiquẽnama.
13 “Jesucristo cʉ̃ ca-bejericarã jã ãa,”
ĩirã to bairo ĩitocõarã ĩima.
Baitori maja na riyare ricati bauri ajero ca-jañarãre bairona baima naa,
“Jesucristo cʉ̃ ca-bejericarã jã ãa,”
ĩitorã.
14 To bairo na cá-átie majirioquẽto.
Sataná quena to bairo áti majiimi.
Ape paʉra Dio tʉ macacʉ ángel majocʉre bairona ca-bauʉ jeeñami.
15 To bairi cʉ̃re ca-apiʉjarã quena cʉ̃re bairona bainucuma.
Caroarã Dio yere cá-ánare bairona baitonucuma.
To bairo na ca-baitorije wapa na popiyeyegʉmi Dio yua.
Sufrimientos de Pablo como apóstol
16 Ca-jʉgoye yʉ ca-ĩricarore bairona mʉjaare yʉ ĩinemogʉ tunu.
To bairo yʉ ca-ĩrijere,
“Ĩi mecʉ áami,”
yʉre ĩi tʉgooñaqueticõaña.
“Ĩi mecʉ áami,”
yʉre ĩi tʉgooñabana quena yʉre apiya mʉjaare yʉ ca-ĩi uca joorijere.
Aperã,
“Caroaro ca-buio majirã jã ãa,”
na ca-ĩirore bairo yʉ quena petoacã yʉ ĩigʉ baii pʉa.
17 To bairo yʉ ca-ĩata mani Ʉpaʉ Jesucristo yʉre cʉ̃ ca-buio rotirique meere wadaʉ yʉ áa baii pʉa.
Yʉ majuu,
“Caroaro ca-buio majii yʉ ãa,”
yʉ ca-ĩrije,
“Ca-mecʉʉre bairona wadami,”
yʉre mʉja ĩi tʉgooñarã.
18 Capaarã na majuuna,
“Caroaro cá-ána jã ãa,”
ĩinucuma.
To bairi yʉ quena na ca-ĩirore bairona ati yepa macaje yʉ cá-átiere,
“Caroaro cá-ácʉ yʉ ãa,”
yʉ ĩigʉ.
19 “Ca-majirã jã ãa,”
ĩi tʉgooñabana quena noo booro ca-buiorã macare caroaro nare mʉja apiʉja.
To bairi nare mʉja ca-apiʉjarore bairona yʉ quenare apiya.
20 Na macare caroaro mʉja apiʉjanucu,
rooro mʉjaare ca-rotirã na ca-anibato quena.
Noo booro mʉjaare roti epenucuma.
Ĩitori mʉja yere jeenucuma.
Mʉjaare tʉjʉ rocacõama.
Ape rʉmʉra rooro mʉja átinucuma.
To bairo capee rooro mʉjaare na cá-áti eperije to ca-anibato quena caroaro nare mʉja apiʉja.
21 Jã maca na cá-átore bairo tutuaro mʉjaare jã ĩiqueti majuucõa.
Tutuaro mʉjaare jã ca-ĩiquẽto tʉjʉrã,
“Ca-ĩi ocabʉtiquẽna ãma Pablo jãa,
bobobʉjama,”
jãare mʉja ĩi tʉgooñarã.
Aperã na majuuna,
“Caroaro cá-áti majirã jã ãa,”
ĩi neto nʉcarãma.
Yʉ quena nare bairo petoacã yʉ cá-átaje,
caroaro yʉ ca-anie quenare yʉ ĩi buio ocabʉtigʉ,
“Ca-wada mecʉre bairona wadami,”
yʉre mʉja ca-ĩi tʉgooñabato quena.
22 “Hebreo maja aniri ca-ani majuurã jã ãa,”
ĩinucuma.
Yʉ quena hebreo yaʉna yʉ ãa.
“Israel macana jã ãa,”
ĩinucuma.
Yʉ quena Israel macacʉna yʉ ãa.
“Abraham pãramerã jã ãa,”
ĩinucuma.
Yʉ quena cʉ̃ pãramina yʉ ãa.
23 “Jesucristo ye quetire ca-buiorã jã ãa,”
ĩinucuma.
Yʉ maca na netoro Jesucristo ye quetire ca-buioʉ yʉ ãa.
To bairo yʉ majuuna,
“Cawatoa macacʉ mee yʉ ãa,”
ĩi,
ca-ĩi mecʉre bairo yʉ wada.
Oco bairo ãa:
Yʉ maca na netoro Jesú ye quetire buio teñaʉ yʉ ca-popiye cʉtaje:
Yʉ maca na netoro yʉ ca-paa popiyecʉpʉ.
Na netoro capee niri yʉ ca-preso jõowã.
Na netoro capee niri yʉre ca-bapewã.
Capee niri yʉre na ca-jĩagaro ca-uwiorije watoa yʉ ca-ãmʉ.
24 Jicã wamo canacã ni judío maja wecʉ ajero wẽeri mena yʉre ca-bapewã.
Na ca-baperije niri cõo treinta y nueve niri jeto ca-bapenucuwã.
25 Itiani majuu yucʉri mena yʉre ca-pawã.
Jicãni ʉ̃ta rupaari mena yʉre ca-reewã.
Itiani majuu cumua ca-pairica mena aáteñabacʉ yʉ ca-ruawʉ.
Jicãni ruabacʉ ria ca-pairi yapʉ jicã rʉmʉ,
jicã ñami yʉ ca-paja bujucoapʉ.
26 Capee niri aáteñabacʉ ria ca-uwiori paʉripʉ,
uwioro ca-jee rutirã watoapʉ,
yʉ yarã judío maja tʉpʉ,
judío maja ca-aniquẽna tʉpʉ quena ca-uwiorije watoapʉ yʉ cá-aáteñawʉ.
To bairi macapʉ quenare,
camaja na manopʉ quenare,
ria capaca yari ca-uwioropʉ quenare yʉ cá-aáteñawʉ.
“Jesucristore ca-nʉcʉbʉgorã jã ãa,”
ca-ĩitorã watoapʉ quenare yʉ ca-buio teñarijere ca-rooye tuugarã watoapʉ yʉ cá-aáteñawʉ.
27 Capee niri yʉ ca-paa popiyecʉpʉ.
Caniquẽcʉna yʉ cá-aáteña bujucoanucuwʉ.
Ñigo ria,
oco etiga yʉ ca-bainucuwʉ.
Ape paʉrira ʉgaquẽcʉna,
seeto ca-jooropʉ uma yojaricaro cʉgoquẽcʉna yʉ ca-bainucuwʉ.
Yʉ ca-jutii bopaconucuwʉ.
28 To bairo nairoacã popiyecʉti,
apeye quena yʉ yeripʉ seeto yʉ tʉgooñarique cʉtinucu.
To canacã rʉmʉ Jesucristore ca-nʉcʉbʉgori poari nipetiro macanare na ca-aniere yʉ tʉgooñanucu.
29 Noo Dio cʉ̃ ca-boorijere cá-áti ocabʉtiquẽcʉ ucʉ̃re yʉ quena cʉ̃ cá-áti ocabʉtiquẽtiere yʉ tʉgooñarique pai.
Noo jicãʉ ricati wame caroorije macare cʉ̃ cá-áto seeto majuu yʉ tʉgooñarique pai.
30 To bairi yʉ majuuna,
“Aperã netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ãa,”
yʉ ca-ĩrijere ĩi yʉ ca-ocabʉtiquẽtierena ĩi yʉ áa.
31 Dio mani Ʉpaʉ Jesucristo Pacʉre,
“Ca-ñuʉ majuu ãmi,”
ca-ĩi nʉcʉbʉgo wariñuupe ãa.
“Cariape wadami,”
yʉre ĩi majiimi Dio.
32 Damasco macapʉ yʉ ca-ano ʉpaʉ majuu Areta ca-wamecʉcʉ ẽoro macacʉ ca-rotii maca yʉ ca-ñeegabami.
To bairi ti maca tʉjaro na ca-werica janiro butirica joperire polisía majare na ca-cote rotiyupi,
yʉre na ñeato ĩi.
33 To bairo yʉre na ca-ñeegaro yʉ mena macana yʉ ca-rutipere yʉ cá-átinemowã.
To bairi piipʉ yʉre ne jãari ti janiro ca-ani jopeacãpʉ yʉre ca-yoo netoo ruio joowã.
To bairo yʉre na cá-áto maca Damasco macanare ca-rotii yʉre cʉ̃ ca-ñee rotibatanare yʉ ca-ruticoapʉ.