2
Tirʉmʉpʉ mʉja mena ãcʉ̃pʉ mʉja ca-jʉtiritiro yʉ cá-ápʉ́.
To bairona jʉtiritiborãma tunu ĩibacʉ mʉja tʉpʉre yʉ cá-aáquẽpʉ.
2 Mʉja jeto yʉ ca-wariñuupere mʉja átinucu.
To bairi mʉja tʉpʉ ejaʉ mʉja ca-jʉtiritiro yʉ cá-ápata ñuuquetiboro.
To bairi yʉ quena mʉjaare bairona jʉtiritiri yʉ ejaboʉ.
3 To bairi mʉja tʉpʉ aáquẽcʉna queti joorica pũuro jetore yʉ ca-uca joowʉ.
Ñuuquẽto na cá-áti aniere na quenoo jʉgoato ĩibacʉ yʉ cá-aáquẽpʉ.
Tiere na ca-quenooro bero yʉ aágʉ,
yʉ ca-ĩi tʉgooñawʉ.
Na ca-quenooquẽtona na tʉpʉ yʉ ca-ejaata yʉ wariñuuquetiboʉ.
Seeto tʉgooñarique pairique mena mʉjaare ĩi tutiire bairo yʉ baiboricʉ.
Na tʉpʉ ãcʉ̃ yʉ ca-wariñuuro na quena wariñuuborãma,
yʉ ĩi tʉgooña.
4 To bairi queti joorica pũurore mʉjaare uca joʉ seeto tʉgooñarique pairi yʉ ca-otiwʉ.
Na tʉgooñarique paiato ĩi mee mʉjaare yʉ ca-uca joowʉ.
Mʉjaare yʉ ca-mai tʉgooña netorije macare na majiato ĩi yʉ ca-uca joowʉ ti pũurore.
Perdón para el que había hecho mal
5 Mʉja mena macacʉ rooro cá-átibatacʉ maca yʉ jeto meere yʉ ca-jʉtiritiro yʉ cá-ámí caroorije cʉ̃ cá-átaje jʉgori.
Mʉja quena mʉja ca-jʉtiritiro cá-ájupi.
To bairo ĩi seeto majuu ĩi netogʉ mee yʉ ĩi.
6 To bairo cá-átacʉre yʉ ca-ĩi rotirore bairo,
meere mʉja ca-neñaporopʉ cʉ̃re mʉja ca-popiyeyeyupa.
To bairi yucʉ cʉ̃ ca-yeri wajoaro tʉjʉrã to cõona cʉ̃ popiyeye janaña.
7 To bairi caroorije cʉ̃ cá-átajere majirioya.
Cʉ̃ ca-tʉgooña ocabʉtiro ája,
jʉtiriti netobacʉ ñuu majiquetiboʉmi ĩirã.
8 To bairi oco bairo mʉja cá-átipere yʉ boo.
Cʉ̃re mʉja ca-mairijere cʉ̃ iñooña tunu.
9 Ca-jʉgoye meere,
mʉjaare yʉ ca-uca joowʉ,
¿cariapena yʉ cá-áti rotirore bairona na ánaatí?
ĩi majigʉ.
10 Nii rooro mʉjaare cá-ácʉre mʉja ca-majirioata yʉ quena cʉ̃re yʉ majiriogʉ.
To bairi cʉ̃re ca-majiriope to ca-ãmata Jesucristo cʉ̃ ca-tʉjʉro cʉ̃re yʉ majiriogʉ.
Caroaro mʉja ca-aniparore bairo ĩi to bairo yʉ átigʉ.
11 Caroaro cʉ̃re mani ca-majirioro Sataná mani áti neto majiquetigʉmi.
Caroaro mani maji Sataná rooro manire cʉ̃ cá-átigarijere.
Intranquilidad de Pablo en Troas
12 Troas ca-wamecʉti macapʉ mani Ʉpaʉ Jesú ye quetire buio ejaʉ caroaro yʉ ca-buiorijere ca-apigabama capaarã to macana.
13 Caroaro yʉre na ca-apigarije to ca-anibato quena yoaro topʉ yʉ ca-tua quẽpʉ.
Tito,
yʉ mena macacʉre topʉ bʉgaquetibacʉ seeto yʉ ca-tʉgooñarique paiwʉ.
Cʉ̃re yʉ ca-tʉjʉata mʉja ca-anie quetire yʉre buioboricʉmi.
Tiere queti apiri yʉ tʉgooñarique paiquetiboricʉ yua.
To bairi Troas macanare na átaje uí,
atopʉ Macedonia yepapʉ yʉ cá-aácoapʉ yua.
Victoriosos en Cristo
14 Yʉ ca-tʉgooñarique pairique to ca-anibato quena Diore yʉ ĩi wariñuu.
Jesucristo jʉgori caroaro mani cá-átipere mani átibojami Dio.
Cʉ̃ ye quetire mani ca-buioro manire ca-matagarã nipetirãre na netonucumi Dio.
To bairi mani jʉgori cʉ̃ ye quetire aperã quena na ca-api majiro áami Dio.
To bairi caroaro ca-jʉti ñuurije ca-jʉti jejarore bairona nipetiropʉ jeja peticoapa Jesú ye queti quena.
15 Jesucristo ye quetire aperãre mani ca-buioro caroaro mani tʉjʉ wariñuumi Dio.
To bairi werea unie na ca-buje mʉgoro camaja nipetirã tie caroa ca-jʉti ñuurijere wini majima.
To bairona nipetiropʉ to ca-jejarore bairona Jesú ye queti quena jeja peticõa.
Dio cʉ̃ ca-netooricarã tʉpʉ,
Diore ca-booquẽna,
cʉ̃ ca-popiyeyeparã tʉpʉ to bairona jeja peticoa.
16 Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã maca ca-jʉti jĩarijere bairona ãa Jesú ye queti mani ca-buioro.
Dio cʉ̃ ca-netooricarã macare caroa ca-jʉti ñuurije ca-catícõa aninucupere ca-joorijere bairona ãa,
Jesú ye quetire mani ca-buioro.
¿Ni maca tie quetire to bairo bai,
cʉ̃ buio majicʉtí?
Dio jeto mani ca-buio majipere mani joo majimi.
17 Aperã capaarã Dio ye quetire noo ca-booro buio teñama apeye ca-nuni wapatanucuri majare bairona.
Jã maca nare bairo jã baiquẽe.
Dio cʉ̃ ca-jooricarã aniri cʉ̃ ca-tʉjʉ jooro cariape mʉjaare jã queti buionucu Jesucristo ye quetire.