Cha Pol kanoi provins Masedonia ta Grik
20
Ya taim aro ve ova kereiroro ta riri keko kepepe ven,
ya Cha Pol kairiy Kristen-a kekape ya awirai ovu kairai roiy ke norao bilip yei nokupuana.
Ya kopei eno va kareiraraiyo ya karerei kanoi provins Masedonia.
2 Kopei kanoi rorore boko mowmow vou provins Masedonia ya awirai prumo va kairai roiy ke noelpim yei neropi kupuana.
Kararao po veka konoi ya kareiki revo Grik.
3 Ya kakei iꞌiy Grik konoi kuinyia iu veka ura 3-pla.
Ya kopei karerei karake wua nako nanoi provins Siria.
Ta karivo veka Juda ekepi provins Siria ero,
awirai-ya kyirai minyiao ke nepyeiya narai.
Korao veka ta karake nanoi varu provins Masedonia.a
4 Taim Cha Pol karake nanoi varu provins Masedonia,
aro ve kenopi pova:
Ma biam ya Cha Pirus awoꞌo yaꞌa Cha Sopater yaꞌa mataimon Beria,
ta Cha Aristarkus eri Cha Sekundus yei mataimon Tesalonaika ta Cha Gaius yaꞌa mataimon Derbe,
ta Cha Timoti,
ta Cha Tikikus eri Cha Trofimus yei provins Esia.
5 Aro emo kenopi cha ya kekepikemib mataimon Troas.
6 Taim De Vou Bret-a Yis-a Kowaun konoi ven,
ya wua kemiko mataimon Filipai ya kemi parara kenomi.
Kopei umo 5-pla konoiki ven,
ya kenomi keremiki mataimon Troas.
Ta kemi vakakei aro ovu memi ya kekemi mataimon Troas konoi kuinyia iu veka umo 7-pla.
Cha Yutikus karai ya Cha Pol karao kavariko varu mataimon Troas
7 Kopei Sande,
memi Kristen-a kenom kemopokeo ya aokorom-a kema minyiao ya Cha Pol awirai ya God-a kairirai.
Ku vou korao veka,
uri keta narerei.
Korao veka ta a va kairai roiy konoi nyeko kopana.
8 Rum ve kemopokeo emo,
lam prumo kerinyia kere biriri.
Rum ve kuinyia revo nake.
9 Bia yangpla raꞌa awoꞌo yaꞌa Cha Yutikus,
kakeitaw windo raꞌa taim Cha Pol a va kairirai.
Kopei taim Cha Pol baunke a va inyia kairai,
Cha Yutikus ine inyia koakaka ta karake navovoa.
Ya kopei kavovoaka revo,
ya raro karei meꞌri pika.
Bo ve kemopokeo ta awirai-ya kemirivo ero,
kuinyia namba 3 floa revo nake.
Ya taim keparo kepake nyiaiviako,
kepirikeo veka karai ven.
10 Cha Pol minyiao kararo,
ya kainyiataka bia yangpla ve ya kaivia kaororova.
Ya kairai roiy aro bombiam koka veka,
“Via nopu riri vai,
bo via arai vai,
baunke katare.”
11 Ya kopei Cha Pol kakoi varu rum ve uinyia nake ya bret-a kawetari ya kawani roiy aro bombiam ya kepa.
Ya kopei taim a va kairai konoi kuri ya karerei kanoi.
12 Aro bombiam mowmow kepirike veka,
bia yangpla ve kakei tare ya ova koroꞌoi revo ya keko yaꞌa kenopinaka oꞌro.
Cha Pol awirai-ya kairai iꞌiy aro beiy yei Efesus ya kanoi
13 Kopei wua kemiko ya kenomi cha ya kekemi keiya mataimon Asos.
Cha Pol veku awirai-ya awemi kairai minyiao,
ero korao veka,
karake naute nakai row rara ya navakakemi Asos.
14 Taim kavakakemi mataimon Asos,
kaupuo romi wua ya parara kenom keremiki mataimon Mitilini.
15 Kopei umo raꞌa,
mataimon Mitilini kememeo ya kenomi keremiki iu ailan Kios.
Kopei umo raꞌa vova,
kememeo ailan Kios ya parara kenom iu ailan Samos.
Ya umo raꞌa vova,
kenomi keremiki mataimon Miletus.
16 Cha Pol kairai kemiparara kenomi kemaviao mataimon Efesus,
ku vou korao veka,
koinyia via minaruru provins Esia vai.
Ya inyia katurunami ke nanoi bereren mataimon pako Jerusalem ke napirikeo de vou Pentikos.
Cha Pol karake nanoi ta eno kareiraraiyo ya awirai-ya kairai iꞌiy hetman yei sios vou Efesus
17 Kopei kekemi mataimon Miletus ya Cha Pol to va kasalim konoi roiy hetman yei sios vou mataimon Efesus nekape nepirikeiya.
18 Kekape kyiopokeo ven,
ya Cha Pol kairai roiy veka,
“Mopu veku kopu yarau ven pasin voro tija kananao taim karenki provins Esia,
ya ao voro inyia kanarenare taim kakeni nipu.
19 Taim bo ya God-a kanao via awoꞌo nena veku anavoko vai,
bauni,
bo yaꞌa kanao nau ine peꞌe.
Ta yei Juda minyiao inyia kepao pona toro,
ta nena baunke bo ya God-a inyia kanao.
20 Ta nopuyarau veka nena viake nonina taim a va nanairirai nore ao mowmow ke noelpim mopu.
Korao veka ta inyia skul-a kanopu revo koroumo ya oꞌro moike moike mopu minyiao.
21 Kopei awirai kupuana va kanoi Juda awei Grik ke riꞌi va nerovoru nenopi piya God ya ao taipere inyia eparepare nepepere,
ya nebilip pova Biapako Yesus.
22 “Ya mare Holi Spirit-a karao ta nanoni mataimon pako Jerusalem.
Awarape keta nokamap ina bo voro nena via ana save.
23 Ao moikera po kana yarau.
Boko mowmow karon kanararao ero,
Holi Spirit-a inyia kairai rona veka kalabus-a nau nai-ya kuinyia kena.
24 Ta nena kanayarau veka laip nena veku via ao pako vai.
Baun.
Nena kanake rara ve nanaute now ta bo ve kanako niya Biapako Yesus nanaoki nau.
Boꞌo en,
keta awirai-ya nanairirai now awirai neman vou marimari ya God.
25 “Mare kana yarau veka,
mopu aro voro inyia kanautute ta awirai vou kingdom ya God-a kanairirai ta kopurivo ero,
via kuinyia iu nopupirikena vova vai.
26 Korao veka ta mare kanake nanairai nopu revo aro mowmow veka.
Bo raꞌa mopu via nanoi kingdom ya God,
ero via nai nena vai.
27 Ero korao veka,
via awirai-ya raꞌa anere roki o nena konina ke nanairirai nore ao mowmow veka God-a veku karererore.
28 Ya kopei mopu veku noporeparipu revo ya aro Holi Spirit-a karao konopi poiy cha ero,
noropi veka wasman vou sios ya God.
Ku vou korao veka,
taim ma yaꞌa karai,
noꞌo yaꞌa veku koko memi aro mowmow.
29 Kanayarau veka,
taim nanenepu,
rapa uka taipo keta nekape romopu ya sipsip mowmow en keta nebagarapim rere revo.
30 Ya kopei ovu mopu veku keta nevereko awirai ya God-a nerovoru neropopei Kristen-a pa nepei ropi.
31 Korao veka ta veku noporeparipu.
Kopuyarau veka,
ainini 3-pla awirai kupuana inyia kanopu via ana malolo vai.
Umo roro inyia kanaro ta awirai ve inyia kanairirai nopu.
32 “Ya kopei mare kanerepuki eno ya God.
Yaꞌa veku keta naoreraripu.
Kopei awirai vou marimari yaꞌa minyiao keta noelpim mopu noropi kupuana ya ao neman neman-a naropu veka God-a save karoiy aro bombiam yaꞌa veku kamompe nekepi piya.
33 Nena via ao veka silva o gol o no o ao ya bia raꞌa anerenow vai.
Boun ben!
34 Mopu veku kopuyarau ven veka,
eno nena veku inyia boꞌo va korao ke norerarina ta yei beiyo inyia ekepi ina minyiao.
35 Ao mowmow kanao ero,
koriritapu veka,
keta bo va nemao kupuana veka ke noelpim yei aro kupuana owaun rei ero.
Veka awirai ya Yesus veku kairai ven veka,
‘Oꞌto kuinyia iu notema revo taim ao va namoiy aro ovu,
ya pasin ve kotawo pasin vou ao va namako miy beiyo epoma ero.’ ”
36 Ya kopei taim Cha Pol awirai ve kairai ven,
ya kako yei aro mowmow boratapo ketuperiki ya beten-a karao.
37 Aro mowmow kero ya kyiaivia kyiaororova ya iri kepia kirikiri.
38 Keokoku pova revo,
ero karao veka,
Cha Pol kairai veka via kuinyia iu ine va nepia pirike vova vai.
Kenopi pova konoi kuinyia iu taim wua va kako.