La resurrección de Cristo
15
Yʉ yarã,
ca-jʉgoye Jesú ye quetire mʉjaare yʉ ca-buioriquere mʉja ca-tʉgooñapere yʉ boo.
Tie quetire yʉ ca-buioro mʉja ca-api nʉcʉbʉgowʉ.
Yucʉ quenare tiere mʉja apiʉjacõa aninucu.
2 Tie quetire mʉja ca-api nʉcʉbʉgorije jʉgori mʉja netoomi Dio caroorije mʉja cá-átibatajere.
Jocarã mee ca-api nʉcʉbʉgorã mʉja ca-ãmata to bairona mʉja netoogʉmi.
3 Nemoona tie quetire yʉ ca-api nʉcʉbʉgorije ca-ani majuurijere mʉjaare yʉ ca-buio netowʉ oco bairi wamere:
Caroorije mani cá-átie wapa manire ca-bai yajibojayupi Jesucristo,
Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na ca-ĩi ucaricarore bairona.
4 Cʉ̃ ca-bai yajiro bero cʉ̃ ca-yaa rocayuparã.
Itia rʉmʉ bero ca-tunu catíyupi.
Tie quena Dio ye queti ucarica pũuro na ca-ĩi ucaricarore bairona ca-baiyupa.
5 Tunu catíri bero Pedrore,
cabero aperã quenare cʉ̃ ca-buenucuricarãre ca-buia ejayupʉ Jesú.
6 Cabero tunu jicãni capaarã quinientos netoro cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgorãre ca-buia ejayupʉ.
Capaarã cʉ̃ ca-buiaro ca-tʉjʉricarã catírãma mai.
Aperã,
meere riacoatanama.
7 Cabero Jacobore ca-buiayupʉ.
Cabero cʉ̃ ca-buericarã nipetirãre na ca-buia ejayupʉ.
8 Na nipetirore cʉ̃ ca-buiaricaro bero yʉ quenare cʉ̃ ca-tʉjʉquetiboricʉrena yʉ ca-buia iñoowĩ yʉ quenare.
9 Nemoona Jesucristore ca-apiʉjarãre rooro na yʉ ca-popiyeyenucuwʉ.
To bairo rooro nare cá-átacʉ yʉ ca-anibato quena yʉ ca-buia iñoowĩ.
To bairo na bero yʉre cʉ̃ ca-buia iñooquẽpata cʉ̃ ca-queti buio joo rotiricʉ yʉ aniquetiboricʉ.
To bairi aperã cʉ̃ ca-queti buio joo rotiricarã beropʉ macacʉ majuu yʉ ãa.
Cawatoa macacʉ majuu yʉ ãa yʉa,
nemoona rooro cʉ̃re ca-apiʉjarãre cá-átinucuricʉ aniri.
10 To bairo rooro cá-átacʉ yʉ ca-anibato quena yʉ ca-bopaco tʉjʉwĩ Dio.
Yʉ bopaco tʉjʉri yʉ quenare cʉ̃ ye quetire yʉ ca-buio joo rotiwĩ.
Jocʉ mee majuuna yʉ bopaco tʉjʉri cʉ̃ ye quetire yʉ ca-buio joo rotiwĩ.
Aperã cʉ̃ ye quetire ca-buio joo rotiricarã netoro yʉ ca-paanucuwʉ.
Yʉ majuuna to bairo ácʉ mee yʉ áa.
Dio caroaro yʉre cá-ácʉ yʉ mena aniri yʉre átinemomi.
To bairi cʉ̃ jʉgori yʉ átinucu,
cʉ̃ ye quetire buio teñaʉ.
11 Yʉ ca-buiorije o aperã na ca-buiorije quena jicãro cõo ca-ani wame ãa.
Tie quetire apirã mʉja ca-api nʉcʉbʉgowʉ.
La resurrección de los muertos
12 Cristo bai yajiri bero ca-tunu catíyupi jã ca-buionucurije to ca-anibato quena nope ĩirã jicãarã,
“Ca-bai yajiricarã tunu catíquetigarãma,”
¿mʉja ĩinucutí?
13 Ca-bai yajiricarã na ca-tunu catíquẽpata Jesucristo quena tunu catíquetiboricʉmi.
14 Jesucristo cʉ̃ ca-tunu catíquẽpata cʉ̃ ye quetire jã ca-buiorije wapa maniboro.
Jocarãna mʉja apiʉja nʉcʉbʉgoboricarã jã ca-queti buioriquere.
15 Jesucristore ca-tunu catíoyupi Dio ĩrique quetire jã ca-buioata jocarãna jã ĩi buioborã.
Cariapena ca-bai yajiricarã na ca-tunu catíquẽpata Dio quena cʉ̃ Macʉ Jesucristore cʉ̃ tunu catíoquetiboricʉmi.
16 Ca-bai yajiricarã na ca-tunu catíquẽpata Jesucristo quena tunu catíquetiboricʉmi.
17 Cʉ̃ ca-tunu catíquẽpata jocarãna cʉ̃re mʉja api nʉcʉbʉgoboricarã.
Caroorije mʉja cá-átajere ca-majirioya mana mʉja aniborã.
18 To bairi aperã quena ca-bai yajiricarã Jesucristore ca-api nʉcʉbʉgonucuricarã anibana quena ca-netooña mana aniborãma.
Caroorã ya paʉpʉ bai yajicoaboricarãma.
19 Jesucristo mena ati yepa macaje jetore mani ca-tʉgooña wariñuu yuu majiata aperã netoro ca-bopacoorã mani aniborã.
Tunu catírique to ca-mamata rooro mani bopacoborã,
cabero mani ca-ani wariñuupere tʉgooña yuu majiquetibana.
20 Ca-bai yajiricarã tunu catíquetigarãma ca-ĩrije cariape me ãa.
Cristo bai yajiri bero ca-tunu catíyupi ca-ĩrije maca cariape ãa.
Aperã nipetirã ca-bai yajiricarã na ca-tunu catíparo jʉgoye ca-tunu jʉgoyupi Jesucristo.
Cabero na quena cʉ̃re bairona tunu catígarãma.
21 Nemoopʉna Adán cʉ̃ ca-bai botiorique jʉgori mani nipetirã ca-bai yajiparã jeto mani ãa.
Apeĩ Jesucristo cʉ̃ ca-tunu catírique jʉgori mani tunu catí majigarã mani quena,
ca-bai yajiricarãpʉ anibana quena.
22 Adán pãramerã mani ca-anie jʉgori ca-bai yajiparã jeto mani ãa.
Jesucristo yarã mani ca-anie jʉgori nipetirã cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorã tunu catíri bero mani catícõa aninucugarã.
23 Mani camaja mani ca-tunu catípa rʉmʉ ca-anopʉ mani tunu catígarã.
Jesucristo ca-tunu catí jʉgoyupi.
Cabero ati yepapʉ cʉ̃ ca-tunu atópʉ cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgonucuricarã nipetiro tunu catígarãma ti paʉ ca-ano.
24-25 To cõona ati ʉmʉrecóo peticoagaro.
To bairi Jesucristo nipetirã ati yepa macana cʉ̃re ca-nʉcʉbʉgoquẽna ʉparã ca-ãnare na ree peocõagʉmi.
Cʉ̃ majuuna Ʉpaʉ aniri cʉ̃ wapana ati yepa macana nipetirore na ree peocõagʉmi.
To bairo cʉ̃ ca-reero bero cʉ̃ Pacʉ Dio nipetiro Ʉpaʉ jãagʉmi.
26 Bai yajirique quenare to cõona áti janaogʉmi Dio cʉ̃ wapanare Jesucristo na cʉ̃ ca-reero bero.
Cabero bai yajirique manigaro yua.
27 Nipetirãre Jesucristo cʉ̃ ca-rotipere cá-ájupi Dio,
cʉ̃ ye queti ucarica pũuropʉ ca-ĩirore bairona.
To bairo ĩiro,
cʉ̃ Pacʉ Dio quenare ca-rotipaʉ ãmi Jesucristo,
ĩiro mee bai.
Dio majuuna nipetirijere Jesucristo cʉ̃ ca-rotipere ca-cũuñupi cʉ̃ Macʉre.
28 To bairo Cristo nipetiro ca-rotipaʉre Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-cũuro cʉ̃ majuuna Dio Macʉ aniri,
“Yʉre ca-rotiina ãña,”
cʉ̃ Pacʉ Diore ĩigʉmi.
To bairona ca-rotipaʉ cʉ̃ ca-cũricʉ Diorena to bairo ĩigʉmi Cristo.
To bairi Diona nipetiropʉre ca-rotii majuu anigʉmi yua.
29 Ape wame átinucurãma aperã.
Cabautisaya mana ca-bai yajiricarãre aperã ca-catírã maca bautisaboja rotirãma,
ca-bai yajiricarãre bautisaboja rotirã.
Ca-bai yajiricarã tunu catíquẽnama ĩrique to ca-ãmata to bairo átiya maniboricaro.
30 To canacã rʉmʉ ca-uwiorije watoapʉ yʉ aninucu.
31 To canacã rʉmʉ camaja yʉre jĩagarãma Jesucristo ye quetire yʉ ca-buio teñarije jʉgori,
yʉ ĩi tʉgooñanucu.
Cariapena ãa to bairo yʉ ca-ĩi tʉgooñarije.
Jesucristore mʉja ca-api nʉcʉbʉgoro yʉ tʉgooña wariñuu.
Ti wame quena cariapena ãa,
to bairo mʉjaare yʉ ca-tʉgooña wariñuurije.
32 Dio ye quetire yʉ ca-buio teñaro Éfeso macana camaja yaia seeto majuu ca-uwarãre bairo ca-baiwã,
yʉre matagarã.
Ca-bai yajiricarã na ca-tunu catíquẽpata jocʉ majuuna na jʉgori yʉ tamuoboricʉ.
“Bujiyʉ ape rʉmʉ uno mani bai yajicoagarã,
cabero mani tunu catíquetigarã ĩirã boje rʉmʉ mani ána.
To bairi ʉga,
eti cumu mani áti tʉjagarã,”
mani ĩiborã.
33 To bairi aperã mʉjaare na ca-ĩitorijere apiʉjaqueticõaña.
Ca-ĩitorã,
caroorã mena mʉja ca-bapacʉpata caroaro mʉja cá-átinucurijere mʉja rooye tuaborã.
34 Caroaro tʉgooña maja catíya.
Cariape jeto ája.
Caroorije átiquẽnana ãña.
Jicãarã mʉja mena macana Dio cʉ̃ ca-aniere majiquẽema.
Na ca-majiquẽtiere na boboato ĩi to bairona mʉjaare yʉ ĩi buio.
Cómo van a resucitar los muertos
35 Aperã oco bairo jeniñaborãma:
¿Dope bairo ca-bai yajiricarã anibana quena na tunu catírãatí?
¿Tunu catírã dope bairi rupaʉ na cʉgorãatí?
36 To bairona ca-jeniñarã na ca-ãmata ca-majiquẽna aniborãma.
Mani ca-oterije apeacã ca-putiparo jʉgoye boacoapa.
Boari bero puticoapa yua.
37 Mani ca-oteri apeacã ca-rupaʉ me ãa mai.
Ca-rupa apeacã jeto ãa.
Trigo ape unieacãre o apeye unie oterique apeacãre oterã to putiato ĩirã mani ote.
38 Cabero Dio nemoona,
“Ca-bairi rupaʉ anigaro,”
cʉ̃ ca-ĩi cũuricarore bairo puti rotiimi.
To canacã wame oterique ricati ca-baurije ca-putiro ácʉmi Dio.
39 Nipetirã ca-catírã ye rupaʉri jicãro cõo mee bau.
Mani camaja jicãrore bairona ca-rupaʉricʉna mani ãa.
Waibʉcʉrã quena ricati ca-rupaʉricʉna ãma.
Minia quena ricati ca-rupaʉricʉna ãma.
Wai quena ricati ca-rupaʉricʉna ãma.
40 Tie ca-bairore bairona ʉmʉrecóo macana quena ricati rupaʉri cʉtima.
Ati yepa macana quena ricati rupaʉri cʉtima.
Ʉmʉrecoopʉ ca-ãna caroa rupaʉ majuu cʉgoma.
Ati yepapʉ ca-ãna quena to bairona ca-rupaʉricʉna anibana quena ʉmʉrecóopʉ ca-ãnare bairo ca-rupaʉricʉna aniquẽema.
41 Muipu ʉmʉreco macacʉ ñami macacʉ muipure bairo bujuquẽemi.
Ñocoa quena ricati bujuma.
Jicãro cõo bujuquẽema ñocoa.
42 To bairona camaja tunu catírãpʉ ricati rupaʉ mani baugarã.
Yucʉacã mani ca-bauri rupaʉre bairo mee mani baugarã.
Mani ca-bai yajiri rupaʉre na ca-yaa rocaro bero boa yajicoagaro.
Mani ca-tunu catíro bero ca-riaqueti rupaʉ anicõa aninucugaro.
43 Ca-ñuuqueti rupaʉre yaa rocagarãma.
Tunu catíri ca-ñuu majuuri rupaʉ anigaro.
Ca-tutuarije máni rupaʉre yaa rocagarãma.
Tunu catíri bero ca-tutuari rupaʉ majuu anigaro yua.
44 Ati yepa mani ca-buiabata rupaʉ anatore yaa rocagarãma.
Mani ca-tunu catíro bero ca-catícõa aninucuri rupaʉ anigaro yua.
Mani ati yepapʉ mani ca-buiarica rupaʉ ca-bai yajipa rupaʉre cʉgorã ca-petiquetipa rupaʉ quenare mani cʉgogarã.
45 Dio ye queti ucarica pũuropʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
Ca-ani jʉgoricʉ Adán ca-catii ca-añupʉ.
Cʉ̃ bero macacʉ Jesucristo maca mani catírique majuure ca-joʉ ca-añupi.
46 Mani ca-catí jʉgori rupaʉ ati yepa mani ca-buiarica rupaʉ ca-bai yajipa rupaʉ ãa.
Cabero macá rupaʉ ca-petiquetipa rupaʉ anigaro.
47 Adán're ati yepa ca-ani jʉgoricʉre jita mena Dio cʉ̃ cá-átacʉ ca-añupi.
Cʉ̃ bero macacʉ Jesucristo maca ʉmʉrecóo macacʉ ãmi cʉ̃a.
48 Ati yepa macana nemoona jita mena Dio cʉ̃ cá-átacʉre bairona ca-rupaʉricʉna mani ãa.
Ʉmʉrecoopʉ ca-ãna quena Cristo ʉmʉrecóopʉ ca-ãcʉ̃re bairona ca-rupaʉricʉna ãma.
49 Adán ati yepa ca-ani jʉgoricʉ jita mena Dio cʉ̃ cá-átacʉre bairona ca-rupaʉricʉna mani ãa ati yepapʉ ãnaa.
Cabero tunu catírãpʉ ʉmʉrecóo macacʉre bairona Jesucristore bairona ca-rupaʉricʉna mani anigarã.
50 Yʉ yarã,
oco bairo cariape mʉjaare yʉ ĩi:
Ati yepapʉ mani ca-catíri rupaʉ mena ʉmʉrecóopʉ,
Dio cʉ̃ ca-rotiropʉ mani aá majiquẽe.
Ca-bai yajipa rupaʉ ãa.
To bairi ca-petiqueti paʉ,
caroa majuu ca-ani paʉpʉ ca-anicõa anipa rupaʉ me ãa.
51 Ape wame ca-jʉgoye ca-majiña manibata wamere mʉjaare yʉ buiogʉ.
Jesucristo ati yepapʉre cʉ̃ ca-tunu atópʉ nipetirãre manire wajoagʉmi Dio cʉ̃re ca-apiʉjarãre.
Ca-catírãre mani ca-bai yajiquẽtona manire wajoagʉmi Dio.
52 Jesucristo ati yepapʉ cʉ̃ ca-tunu ató to cõona Dio tʉ macacʉ ángel Dio cʉ̃ ca-puti roti tʉjarona Dio yoaro putiricaro mena putigʉmi.
To bairo cʉ̃ ca-putirona yoaro mee bibi roca joori tʉjʉricaro cõona mani rupaʉri wajoagarã.
To bairi putiricarore ángel cʉ̃ ca-puti tʉjari paʉna nipetirã Jesucristore apiʉjari ca-bai yajiricarã ape rupaʉri mena tunu catígarãma.
Cabero bai yajinemoquetigarãma yua.
Jesúre ca-apiʉjarã ca-catírã quena bai yajiquetibana quena ape rupaʉ wajoagarãma.
53 Mani rupaʉri ati yepapʉ mani ca-buiarica rupaʉri ca-boapa rupaʉri ãa.
To bairi ca-boaquetipa rupaʉri ca-wajoape ãa ca-anicõa aninucupa rupaʉri macare.
54-55 Ca-anicõa aninucupa rupaʉri mani ca-wajoaro Dio ye queti ucarica pũuripʉ ca-ĩirore bairona baigaro:
Oco bairo ĩi ucarique ãa:
Mani ca-bai yajinucubataje to cõona peticoapa.
To cõona mani bai yaji nemoquetigarã.
“Mani riaye tamuo yajigarã,”
ĩi tʉgooña uwirique manigaro yua.
56 Caroorije cá-átinucurã aniri ca-bai yajiparã mani ãa.
Dio cʉ̃ ca-rotiriquere átiquetiri,
“Caroorã mani ãa,”
mani ĩi maji.
57 Mani Ʉpaʉ Jesucristo manire cʉ̃ ca-bai yajibojarique jʉgori mani ca-bai yajinucurije manigaro yua.
To bairi cʉ̃re apiʉjari mani bai yajinemoquetigarã.
To bairi Diore mani ĩi wariñuurã.
58 To bairi yʉ yarã,
mani ca-tunu catípere tʉgooñari mani Ʉpaʉ Jesúre áti nʉcʉbʉgo janaqueticõaña.
Cʉ̃ yere seetobʉjare átinucucõaña,
cʉ̃ ye ca-wapa manie me ãa ĩirã.
“Ca-ãni majuurije ãa,”
mʉja ĩi maji.