Agrada a tu prójimo, no a ti mismo
15
Jesucristo cʉ̃ ca-tʉjoorijere caroaro ca-tʉgooña majirã maca aperãre wada paiquẽnana ca-nʉcape ãa.
“Na ca-tʉgooñari wame ñuuquẽe,”
nare ca-ĩi wada paiquetipe ãa,
Jesucristo yere caroaro ca-tʉgooña majiquẽna macare.
“To bairo cá-átiquetipe ãa,”
na ca-ĩi tʉgooñari wamere mani quena cá-átiquetiparã mani ãa,
apiʉja janarema ĩirã.
Mani majuuna mani cá-áti wariñuuri wame jetore cá-átiquetipe ãa manire.
2 Aperã mani tʉ macana na ca-tʉjʉ wariñuupe macare cá-átipe ãa.
Cristore seetobʉja na apiʉjanemoato ĩirã na ca-tʉjoorije macare mani ána.
3 Cristo cʉ̃ quena cʉ̃ majuuna cʉ̃ cá-áti wariñuuri wame cá-átiquẽjupi,
manire popiye tamuobojaʉ.
Oco bairo ĩi ucarique ãa Dio ye quetire ucarica pũuripʉ Cristo cʉ̃ Pacʉre cʉ̃ ca-ĩriquere:
“Mʉre ca-ĩi tutirã rooro mʉre na ca-ĩi eperije nipetirije yʉrena rooro ĩi eperã ĩima.”
4 Tirʉmʉpʉ Dio ye queti ucarique nipetirijere ca-cũuñupi Dio,
tiere caroaro camaja na majiato ĩi.
To bairi tie quetire majirã,
“Dio,
‘To bairo mʉjaare yʉ átibojagʉ,’
cʉ̃ ca-ĩrique cõo mani átibojagʉmi,”
mani ĩi tʉgooña wariñuu ani maji.
To bairo ĩi tʉgooña majiri,
mani nʉca maji,
popiye manire to ca-baibato quena.
5 Popiye manire ca-bairije to ca-anibato quena mani ca-nʉca majiro áami Dio.
Mani ca-tʉgooña ocabʉtiro áami Dio.
To bairi Jesucristo cʉ̃ ca-boorore bairo mʉja quenare caroaro mʉja ca-ame jʉgo ãno,
jicãrore bairo mʉja ca-ano mʉjaare cʉ̃ átibojaato.
6 To bairi jicãro mena tʉgooñari Dio mani Ʉpaʉ Jesú Pacʉre,
“Mʉ ñuu majuucõa,”
cʉ̃re mʉja ĩi wariñuugarã mʉja quena.
El evangelio es anunciado a los que no son judíos
7 To bairi,
“Jã mena macana ãña,”
ĩiña aperã Jesucristore ca-apiʉjarãre.
“Yʉ mena macana ãña,”
manire ca-ĩiñupi Jesucristo quena.
To bairo cʉ̃ ca-ĩricarore bairona caroaro ĩiña mʉja quena aperã Jesucristore ca-apiʉjarãre.
To bairo caroaro mʉja ca-ĩi nʉcʉbʉgoro tʉjʉrã aperã cariape,
“Caroaro áami Dio,”
ca-ĩi nʉcʉbʉgorã anigarãma na quena.
8 Judío majare na átinemoʉ acʉ́ ca-baiyupi Cristo,
yʉ ĩi.
Jã ñicʉ jãare Dio nare cʉ̃ ca-buioricarore bairona cá-ájupi Dio,
Cristore cʉ̃ joʉ.
To bairi Dio,
“ ‘Caroaro yʉ átibojagʉ,’
cʉ̃ ca-ĩrique cõo cariape cá-áti maji peoʉ ãmi,”
mani ĩi maji.
To bairo mani ca-ĩi majiparore bairo ĩi cá-ájupi Dio.
9 Aperã judío maja ca-aniquẽna,
“Caroaro mani bopaco tʉjʉri caroaro manire átibojami Dio,”
ĩi majima.
To bairi wame na quena na ca-ĩi majiparore bairo ĩi cá-ájupi Dio,
Cristore joʉ.
To bairona ĩi ucarique ãa Diore Cristo cʉ̃ ca-ĩrica wame:
Aperã tʉpʉ judío maja ca-aniquẽna na ca-anopʉ,
“Caroaʉ majuu ãmi Dio,”
mʉre yʉ ĩigʉ.
“Mʉre nʉcʉbʉgori mʉre yʉ ĩi wariñuu bajagʉ,”
Cristo Diore cʉ̃ ca-ĩrique ca-ucayupa tirʉmʉpʉ macana.a
10 Ape wame quenare oco bairo ĩi ucarique ãa:
Judío maja aniquetibana quena Dio yarã judío maja menare wariñuuña mʉja quena.b
11 Ape wame tunu oco bairo ĩi ucarique ãa:
Judío maja ca-aniquẽna,
nipetiri poari macana,
“Caroaʉ majuu ãmi Dio,”
mʉre na ĩi wariñuu bajaato.c
12 Ape wame Isaía quena ca-ucayupi oco bairi wamere:
Buiagʉmi jicãʉ Isaí pãrami.
Judío maja ca-aniquẽna quenare ca-rotii anigʉmi.
Cʉ̃re apiʉjari,
“Caroaro mani átibojagʉmi,”
ĩi tʉgooñagarãma judío maja ca-aniquẽna.d
13 Dio caroaro manire cʉ̃ cá-átibojapere tʉgooñari mʉja tʉgooña wariñuu maji.
To bairi caroa ani wariñuurique mʉjaare cʉ̃ joato Dio cʉ̃re ca-apiʉjarã mʉja ca-ano.
Cʉ̃ Espíritu Santo mʉjaare cʉ̃ átinemoato,
“Caroaro manire átibojagʉmi,”
netobʉjaro mʉja ca-ĩi tʉgooña majiparore bairo ĩi.
14 Yʉ yarã,
mʉja ca-aniere oco bairo caroaro yʉ maji:
Caroaro cá-ána mʉja ãa.
Jesucristo yere caroaro ca-majirã mʉja ãa.
To bairo ca-ãna aniri caroaro mʉja ame buio maji mʉja ca-anipere.
15-16 To bairo caroaro mʉja ca-baibato quena tutuaro mena mʉjaare yʉ uca queti joo,
mʉjaare buiori.
Na ca-apiriquere na majiritiqueticõato ĩi to bairona mʉjaare yʉ buio atiere.
Dio yʉre mai tʉjʉri yʉ ca-cũuwĩ judío maja ca-aniquẽnare Jesucristo ye quetire ca-buiopaʉre.
Judío maja ca-aniquẽna mʉja una na quena na apiʉjaato ĩi to bairona yʉ ca-cũuwĩ.
To bairi cʉ̃re mʉja ca-apiʉjaro mʉja tʉjʉ wariñuugʉmi Dio.
Mʉja tʉjʉ wariñuuri cʉ̃ Espíritu Santo jʉgori caroarã cʉ̃ yarãre mʉja cũugʉmi Dio mʉja quenare.
Aperã quenare mʉjaare bairo ca-ãna judío maja ca-aniquẽnare cʉ̃ yarã na cũugʉmi Dio yua.
17 Jesucristo yʉre cʉ̃ cá-átinemoro mena Dio yʉre cʉ̃ cá-áti rotiriquere caroaro yʉ áa.
To bairi caroaro yʉ tʉgooña yʉ ye paariquere judío maja ca-aniquẽnare yʉ ca-buiorijere.
18-19 Cristo yʉ mena cʉ̃ cá-átaje jetore mʉjaare yʉ buionucu.
Caroaro na cá-átibojayupi Cristo judío maja ca-aniquẽna quenare cʉ̃ ye quetire yʉ ca-buiorijere na ca-apiʉjaro.
Jesucristo yʉre cʉ̃ cá-átinemorije mena yʉ ca-buionucuwʉ,
caroa macajere yʉ cá-átinucuwʉ.
Espíritu Santo cʉ̃ ca-tutuarijere cá-áti iñoowĩ camajare apeye unie tʉjʉ acʉarica wamerire.
To bairi yʉ jʉgori tiere Dio nare cʉ̃ cá-áti iñoori wameri tʉjʉrã ca-apiʉjawã judío maja ca-aniquẽna.
Cristo ye quetire buio peocõari yʉ ca-buio teña jʉgowʉ Jerusalén'pʉ.
Buio teña nutua,
nipetiropʉ Ilírico ca-wamecʉtopʉ yʉ ca-buio nutua ejoowʉ.
20 Cristo ye quetire camaja tiere mai ca-apiñaquẽna tʉpʉ yʉ ca-buionucuwʉ.
Tiere,
meere ca-majirã tʉpʉ,
aperã,
meere na ca-buioricaropʉre yʉ ca-buionemogaquẽpʉ.
21 To bairona yʉ cá-áti nutuatiere Dio Wadariquepʉ oco bairo ĩi ucarique ãa:
Cʉ̃ ye quetire ca-majiquẽnare na ĩi buiogarãma.
Tiere nare na ca-ĩi buioro apirã caroaro api majigarãma ca-jʉgoye ca-apiñaquetana anibana quena,
ĩi ucarique ãa.e
Pablo piensa ir a Roma
22 Jesú ye quetire ca-apiquetinucuricarã tʉpʉ capee macaripʉ buio teñanucubacʉ mʉja tʉpʉ yʉ cá-aá majiquẽpʉ mai.
Capee niri seeto mʉja tʉpʉ aágabacʉ quena yʉ cá-aá majiquẽpʉ.
23 Yucʉra yua ati macaripʉ yʉ buio teña yaparowʉ.
To bairi mʉja tʉpʉ yʉ aágʉ yoaro majuu capee cʉmari mʉja tʉpʉ seeto cá-aáganucubaepaʉ aniri.
24 Españapʉ yʉ aágʉ.
Topʉ aácʉ mʉjaare yʉ tʉjʉ neto aágʉ.
Mʉjaare tʉjʉʉ,
jicã yʉteacã mʉja tʉpʉ yʉ ca-ani wariñuuro bero Españapʉ yʉ ca-neto aápere yʉre mʉja átinemogarã.
25 Topʉ cá-aápaʉ anibacʉ quena yucʉacã Jerusalén'pʉ aácʉ yʉ áa mai.
Topʉ ca-ãna Jesúre ca-apiʉjarãre átinemoʉ niyeru nare yʉ joogʉ.
Macedonia macana,
Acaya macana yʉre na ca-jee aá rotirijere na yʉ jee aá joobojagʉ Jerusalén macanare.
26-27 Macedonia macana,
Acaya macana judío maja ca-aniquẽna,
“Jerusalén'pʉ ca-ãna judío majare Jesúre ca-apiʉjarãre nare cá-átinemoparã mani ãa ca-bopacoorãre,”
ca-ĩi tʉgooñañupa.
To bairo tʉgooñari niyeru ca-jeni neoñupa,
na átinemogarã.
To bairo na cá-átaje ñuu majuucõañupa.
Judío maja Dio ye macajere na ca-buio jʉgoyupa judío maja ca-aniquẽna macare.
To bairi na cá-átiboja jʉgorique wapayerãre bairona áama Macedonia macana,
Acaya macana niyeru nare na ca-jooro ca-bopacoorãre judío majare.
Tie niyeru na ca-jeni neoriquere na joobojagʉ Jerusalén'pʉ aácʉ yʉ áa mai.
28 Tie niyeru na ca-jeni neoriquere Jerusalén macanare na joo yaparoʉ,
Españapʉ aácʉ mʉjaare yʉ tʉjʉ neto aágʉ.
29 Mʉja tʉpʉ ejaʉ caroa macaje Cristo yere mʉjaare yʉ buiogʉ.
To bairo yʉ ca-buioro apirã seeto mʉja api wariñuugarã.
Tie jʉgori caroaro ani wariñuuriquere mʉja joogʉmi Cristo yua.
30 Yʉ yarã,
mani Ʉpaʉ Jesucristore ca-nʉcʉbʉgorã mʉja ãa mʉja quena.
Espíritu Santo jʉgori ca-ame mairã mʉja ãa.
To bairo ca-ãna aniri seeto Diore yʉ jenibojaya yʉ ca-baipere.
31 Judea yepapʉ ca-ãna Jesúre ca-apiʉjaquẽna rooro yʉre na átiqueticõato ĩirã,
Diore yʉ jenibojaya.
Jesucristore ca-apiʉjarãre niyeru nare yʉ ca-jee aátiere tʉjʉri na ani wariñuato ĩirã Diore jeniya.
32 To bairo Diore yʉre mʉja ca-jenibojaro wariñuurique mena mʉjaare yʉ tʉjʉ aágʉ Dio cʉ̃ ca-booata.
To bairi mʉjaare tʉjʉ ejaʉ caroaro yʉ yerijã tʉjʉ ani wariñuugʉ mʉja tʉpʉ.
To bairo yʉ ca-baiparore bairo ĩirã Diore yʉ jenibojaya.
33 Dio caroa ani yerijã wariñuuriquere ca-joʉ nipetirã mʉja mena cʉ̃ anicõato.
Amén.