El alboroto en Tesalónica
17
Pablo jãa Filipo ca-ãnana aá,
ca-neto aájuparã Anfípoli,
Apolonia ca-wamecʉti macaripʉ.
To neto aá,
ca-ejayuparã Tesalónica ca-wamecʉti macapʉ yua.
Ti macapʉre judío maja neñapo buerica wii ca-añupe.
2-3 Pablo aperoripʉre cʉ̃ ca-bainucuricarore bairona ti wiipʉ ca-jãañupʉ.
Itia semana sábado ca-ano Dio ye quetire ca-buioricarã ca-aniñaricarã na ca-uca jʉgoyeyeriquere Cristo Dio cʉ̃ ca-bejericʉ cʉ̃ ca-baipere na ca-buioyupʉ.
Dio cʉ̃ ca-bejericʉ cʉ̃re na ca-popiyeyepere,
cʉ̃ na ca-jĩa rocaro bero cʉ̃ ca-tunu catípere na ca-buio uca jʉgoyeyeriquere na ca-buioyupʉ Pablo.
—To bairo na ca-ĩi uca jʉgoyeyericʉ cʉ̃ ye quetire mʉjaare yʉ ĩi buio.
Cʉ̃na ãmi Jesú,
Dio cʉ̃ ca-bejericʉ to bairo na ca-uca jʉgoyeyericʉ,
na ca-ĩi buioyupʉ Pablo.
4 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro jicãarã judío maja ca-apiʉjayuparã.
Griego maja quena Diore cá-áti nʉcʉbʉgorã capaarã ca-apiʉjayuparã.
Cãromia quena capaarã ca-jʉgo ãna romiri to bairona ca-apiʉjayuparã.
5 Aperã judío maja maca camaja Jesú ye quetire na ca-apiʉjaro tʉjʉri Pablore ca-pejucʉti punijiniñuparã.
To bairi moena ca-teeye pairã ti maca recomaca ca-ãna rooro majuu cá-ánare ca-pii neoñuparã,
nipetiropʉ Pablo jãare,
“Ñuuquẽema,”
ĩi awaja bate teñaña ĩirã.
To bairo na ca-ĩi awaja bate teñaro apirã ti maca macana nipetirã ca-api mawijia punijiniñuparã Pablo jãare.
Camaja paarãacã punijiniri Pablo jãare ca-macara aájuparã na ca-ãna wiipʉ,
Jasón ca-wamecʉcʉ ya wiipʉ.
Camaja na ca-tʉjʉrona na ca-ñeegabajuparã.
Topʉ na macarã ti wii jopere ca-tu pãa roca jooyuparã.
6 Na ca-bʉgaquẽjuparã.
Na bʉgaquetibana Jasón're cʉ̃ ñee,
aperã Jesúre ca-apiʉjarã quenare na ñee,
maca ʉparã tʉpʉ na jee aáti,
oco bairo ca-ĩi awajayuparã:
—Apero macana nipetiro aperoripʉ ca-wadajã rooye tuu patowãcoo teñaricarã mani ya maca quenare ejama.
7 Jasón cʉ̃ ya wiipʉ na eja rotimi.
César,
romano maja ʉpaʉ majuure mani ʉpaʉre cʉ̃ ca-rotirije ca-bai botiorã ãma.
“Apeĩ maca Jesú ca-wamecʉcʉ Caʉpaʉ majuu ãmi,”
ĩima,
ca-ĩi awajayuparã.
8 To bairo na ca-ĩiro apirã ti maca macana,
na ʉparã quena ca-punijiniñuparã.
9 To bairi maca ʉparã Jasón jãare:
—Niyeru mʉjaare jã ca-buupe wapa jã jooya,
na ca-ĩiñuparã.
—Pablo,
Sila ati macare na ca-butiro mʉja ya niyeru jã tunuo joogarã,
na ca-ĩiñuparã.
To bairi Jasón jãa nare na ca-wapayero na ca-buuyuparã.
Pablo y Silas en Berea
10 Ti ñamina nemoo Jesúre ca-apiʉjarã ti maca macana Pablore,
Silare aperopʉ Berea ca-wamecʉti macapʉ na cá-aá rotiyuparã.
Nare na cá-aá rotiro ti macapʉ eja,
judío maja na neñapo buerica wiipʉ cá-aájuparã.
11 To macana,
Berea macana maca Tesalónica macana netoro Jesú ye quetire ca-api wariñuuñuparã.
Seeto ca-apigayuparã Berea macana.
To canacã rʉmʉ Dio ye quetire buiori maja tirʉmʉpʉ macana na ca-ucariquere ca-buenucuñuparã,
¿manire cʉ̃ ca-buiorije cariape Dio yere cʉ̃ buiotí?
ĩirã.
12 To bairi capaarã ca-apiʉjayuparã.
Griego maja ca-jʉgo ãna cãromia quena,
caʉmʉa quena ca-apiʉjayuparã.
13 Tesalónica macana judío maja Bereapʉre tunu Pablo Dio ye quetire cʉ̃ ca-buiorijere ca-queti apiyuparã.
Tiere apirã Bereapʉ cá-aácoajuparã,
Pablo jãare na wadajã matara aána.
Topʉ eja,
to bairona na cá-átatore bairona tunu to macanare na ca-wadajã mawijio punijini rotiyuparã.
14 To bairo na ca-ĩiro apirã Jesúre ca-apiʉjarã nemoo jicãarã na yarãre Pablore cʉ̃ ca-ne roaá rotiyuparã ria ca-pairi ya tʉacãpʉ.
Sila,
Timoteo jãa maca ti macapʉna Bereapʉ ca-tua cõañuparã.
15 Pablo cʉ̃ ca-bapacʉti aátana na menana cumua mena cá-aácoajupʉ Atena ca-wamecʉti macapʉ yua.
Na maca topʉ cʉ̃ bapacʉti cũu joo,
ca-tunucoajuparã na ya macapʉ Bereapʉ tunu.
Na mena Pablo ca-queti jooyupʉ.
“Sila,
Timoteo yoaro mee atopʉ na apáro,”
ca-ĩi jooyupʉ.
Pablo en Atenas
16 Pablo Atenapʉ Silare,
Timoteore na yuu baii ti macapʉ ca-tʉjʉ teñañupʉ.
Topʉ tʉjʉ teñaʉ nipetiropʉ Dio ca-aniquẽnarena na ca-ñuu bue nʉcʉbʉgonucurã weericarãre na ca-tʉjʉyupʉ.
Tiere tʉjʉʉ seeto ca-tʉgooñarique paiyupʉ.
17 To bairi judío maja na neñapo buerica wiipʉ to ca-neñaponucurãre to canacã rʉmʉ judío majare,
aperã judío maja ca-aniquẽna Diore cá-áti nʉcʉbʉgorãre Jesú ye quetire na ca-buionucuñupʉ Pablo.
Maca recomaca wapayerica paʉ cá-aáteñarã quenare na ca-buionucuñupʉ to canacã rʉmʉ.
18 Aperã epicúreo ca-ĩirã na ca-buerijere ca-majirã,
aperã estoico ca-wamecʉti poa ricati na ca-buerijere ca-majirã yoaro Pablo mena ca-wadapeniñuparã.
Pablo na ca-buioyupʉ Jesú ye quetire.
Camaja cʉ̃re na ca-jĩaricaro bero cʉ̃ ca-tunu catírique quenare na ca-buioyupʉ.
To bairi jicãarã:
—¿Dope bairo ĩi buiogʉ cʉ̃ ĩití ani to cõo pairo ca-wadaʉ?
ca-ame ĩi jeniñañuparã.
Aperã maca:
—Apero macana na ca-ñuu buerã,
na ca-baje jeni nʉcʉbʉgorã macare wadaʉ ácʉmi,
ca-ame ĩiñuparã.
19 To bairi cʉ̃ ca-pii aájuparã jicã paʉ na ca-ame wadapeninucuri paʉpʉ,
Areópago na ca-ĩri paʉpʉ.
Topʉ neñapori:
—Atie cawama wame mʉ ca-buiorijere jã apigacʉpʉ.
20 Ti wamere jã apiñaqueti majuucõa.
¿Dope bairo ĩigaro to ĩití tie mʉ ca-buiorije?
cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
21 Ti maca Atena macana,
apero macana topʉ ca-tʉjʉ teñarã quena cawama queti tʉgooñarica wameri jetore ca-wadapeninucuñuparã.
22 To bairo Pablore cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro Areópagopʉ na ca-neñaporopʉ na watoapʉ wamʉnʉcari oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Atena macanare:
—Mʉja ca-ñuu bue nʉcʉbʉgorã capaarã ãma.
Nare seeto na mʉja tʉgooña nʉcʉbʉgonucu.
23 Atopʉre tʉjʉ teñaʉ mʉja ca-ñuu bue nʉcʉbʉgonucurãre na mʉja ca-ñuu bueri paʉrire yʉ tʉjʉwʉ,
na ca-ĩiñupʉ Pablo.
—Jicã paʉ mʉja ca-ñuu bue nʉcʉbʉgori paʉre oco bairo ca-ucarique cʉtiere yʉ bʉga ejawʉ.
“Jicãʉ cá-áti nʉcʉbʉgopaʉ ca-majiña mácʉ ñuu buerica paʉ ãa atopʉre,”
ĩi ucarique ãmʉ.
Cʉ̃ majiquetibana quena mʉja ca-ñuu buei cʉ̃ ca-aniere mʉjaare yʉ buiopa.
24 ’Cʉ̃a Dio ati ʉmʉrecóo,
to macana nipetirãre cá-átacʉ ãmi.
Jõ bui,
ati yepa nipetiro Ʉpaʉ ãmi.
To bairi Caʉpaʉ aniri ati yepa macá wii camaja na cá-áta wii cʉ̃re na cá-áti nʉcʉbʉgopa wiipʉ ani tua majiquẽcʉmi Dio.
25 Ñe unie cʉ̃ rʉjaquẽe Diore.
Cʉ̃ maca ãmi mani ca-catírije,
mani ca-tutuarije,
apeye unie quenare nipetiro mani camajare ca-joʉ.
To bairi mani camaja maca apeye uniere cʉ̃re mani átiboja majiquẽna.
26 ’Dio nemoopʉre jicãʉ camajocʉre cʉ̃ cá-áti jʉgoyupi.
Cʉ̃ jʉgorina camaja to canacã poa macana ati yepa nipetiropʉ ca-ani bateparãre na ca-cũuñupi Dio.
To bairona mani ca-catípa rʉmʉri cõo quenare,
mani ca-anipa paʉri mani ca-anipe quenare ca-cũuñupi.
27 To bairona mani ca-cũuñupi,
cʉ̃re mani ca-tʉgooña maca bʉga nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi.
Jõopʉna ca-yoaropʉ aniquẽemi.
Mani tʉna ãmi.
28 Mʉja ñicʉ jãa jicã wame oco bairo ca-ĩi ucayupa:
“Ãcʉmi jicãʉ cá-áti nʉcʉbʉgopaʉ.
Cʉ̃ maca mani ca-catírije ca-joʉ,
mani ca-paa majirijere ca-joʉ ãcʉmi,”
ca-ĩi ucayupa.
Ape wame quena oco bairo ca-ucayupa:
“Mani quena cʉ̃ cá-átana,
cʉ̃ punaa mani ãa,”
ca-ĩi ucayupa.
29 To bairi cʉ̃ punaa mani ãa ĩirã,
“Oco baii ãcʉmi ca-ajiyarije mena o ʉ̃ta mena weericʉre baii ucʉ̃ ãcʉmi,”
ca-ĩi tʉgooñaquetipe ãa.
Camaja caroaro ca-tʉgooñarã,
“Cʉ̃ ucʉ̃ jã weegarã,”
ca-ĩirã anibana quena cʉ̃ ucʉ̃re wee majiquẽnama.
30 Ca-jʉgoyepʉ camaja majiquetibana to bairo na cá-átajere ca-mataquẽjupi Dio.
Yucʉra nipetiro macana caroorije mani cá-átiere mani tʉgooñarique pai jana ree rotimi.
31 Jicã rʉmʉ ati yepa macana nipetirã caroorije na cá-átaje cariape tʉjʉ maji cõoñari na popiyeyegʉmi Dio.
Jicãʉre camajare cariape na cá-átajere cʉ̃ ca-tʉjʉ cõoñabojapaʉre cʉ̃ ca-cũuñupi Dio.
Cʉna,
cʉ̃ ca-cũricʉna camajare ca-tʉjʉ cõoñapaʉ anigʉmi ĩi cʉ̃re ca-bai yajiricʉpʉre cʉ̃ ca-catíoyupi Dio,
ca-ĩiñupʉ Pablo,
Jesúre ĩi.
32 Pablo,
“Jicãʉ ca-bai yajiricʉpʉna ca-tunu catíyupi,”
cʉ̃ ca-ĩrijere apirã cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã jicãarã.
Aperã maca,
“Ape rʉmʉ tunu tiere mʉ ca-buionemoro jã apigarã tunu,”
cʉ̃ ca-ĩiñuparã.