Timoteo acompaña a Pablo y a Silas
16
Cabero Pablo,
Sila cá-aácoajuparã tunu Derbe,
Listra ca-wamecʉti macaripʉre.
Topʉ ejarã ca-bʉga ejayuparã jicãʉ Jesúre ca-apiʉjaʉ Timoteo ca-wamecʉcʉre.
Timoteo paco judío yao ca-añupo,
Jesúre ca-apiʉjaona.
Cʉ̃ pacʉ maca griego yaʉ ca-añupʉ.
2 Listra,
Iconio macana Jesúre ca-apiʉjarã caroaro ca-tʉgooñañuparã Timoteore.
“Caroaʉ ãmi,”
na ca-ĩi tʉjʉʉ ca-añupʉ.
3 To bairi Pablo manire cʉ̃ bapacʉparo ĩi,
cʉ̃ ca-ne aágayupʉ.
To bairi cʉ̃ ne aágʉ circuncisión macajere cʉ̃ cá-ájupʉ,
cʉ̃ ca-buiorijere judío maja apigaquetiborãma ĩi,
“Jã ya wame nʉcʉbʉgoquẽemi,”
ĩiborãma ĩi.
Cʉ̃ pacʉ griego yaʉ cʉ̃ ca-aniere ca-majiñuparã topʉ ca-ãna judío maja.
4 Cabero Listrapʉ ca-ãnana Pablo,
Sila,
Timoteo jãa cá-aácoajuparã ape macaripʉ yua.
Ti macaripʉ ca-ãnare Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-buio teñañuparã.
Jesú buerã ca-ãnana apóstol maja,
aperã Jesúre ca-apiʉjarãre ca-jʉgo ána Jerusalén'pʉ ca-ãna queti joorica pũuropʉ nare na ca-rotiriquere ca-bue iñooñuparã.
Tiere ája,
ca-ĩi teñañuparã.
5 To bairo na ca-ĩi buiorijere apirã Jesúre ca-apiʉjarã seeto ca-yeri ocabʉtiyuparã.
To canacã rʉmʉrina ca-aninemoñuparã Jesúre ca-apiʉjarã.
La visión que Pablo tuvo de un hombre de Macedonia
6 Cabero Pablo jãa Asia yepapʉ Jesú ye quetire na ca-buio teñara aágaro Espíritu Santo na ca-matayupʉ.
To bairi apero maca Frijia yepa maca,
Galacia yepapʉ ca-neto aájuparã.
7 Topʉ neto aá,
Misia ca-wamecʉtopʉ ca-ejayuparã.
Topʉ ejarã Bitinia ca-wamecʉti yepapʉ quenare cá-aágabajuparã.
Topʉ na cá-aágaro Espíritu Santo na ca-matayupʉ tunu.
8 To bairi Misiapʉ neto aá,
ca-roo aájuparã Troas ca-wamecʉti macapʉ.
9 Troapʉ na ca-ejaro ñamipʉ Pablo quẽgueriquere bairo ca-tʉjʉyupʉ.
Jicãʉ Macedonia yepa macacʉ Pablore cʉ̃ ca-jeni tʉjʉnucuro ca-tʉjʉyupʉ.
“Macedoniapʉre adʉja.
Jã átinemoʉ ajá,”
cʉ̃ ca-ĩi bopaco jeniñupʉ.
10 Cabero cʉ̃ ca-tʉjʉriquere jã cʉ̃ ca-buioro nemoo jã yere jeeyo,
jã cá-aápʉ.
Yʉa Lucas ati pũuro ca-ucaʉ yʉ quena na mena yʉ cá-aápʉ.
Pablo cʉ̃ ca-tʉjʉriquere jã cʉ̃ ca-ĩi buioro,
“Macedonia macanare Jesú ye quetire na jã ca-buiopere boʉmi Dio,”
jã ca-ĩi tʉgooñawʉ.
Pablo y Silas en Filipos
11 To bairi Troapʉ ca-ãnana cariapena jã cá-aápʉ cumua mena Samotracia ca-wamecʉti poa yucʉ poapʉ.
Cabero macá rʉmʉ jã cá-aápʉ tunu Neápoli ca-wamecʉti macapʉ.
12 To aána Filipo na ca-ĩri macapʉ jã ca-ejawʉ,
romano maja na cá-áta macapʉre.
Macedonia yepapʉ ca-pairi maca ãa Filipo.
Ti macapʉ capee rʉmʉri jã ca-ãmʉ.
13 Sábado,
judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano macá tʉjaro ria tʉ jã cá-aápʉ,
judío maja na ñuu buerica paʉ ãno ĩi tʉgooñarã.
Topʉ cãromia ca-neñaporãre bʉga eja,
na tʉpʉ ejanumu,
Jesú ye quetire na jã ca-buiowʉ.
14 Na mena macaco jicão Lidia ca-wamecʉco Tiatira ca-wamecʉti maca macaco ca-ãmo.
Jutii ca-wapa pacarije ca-jũarije ca-nuni wapatao ca-ãmo.
Diore cá-áti nʉcʉbʉgoo ca-ãmo.
Pablo cʉ̃ ca-buiorijere cõ ca-apiro Dio api majirique cõ ca-jooyupi,
cõ apiʉjaato ĩi.
15 Cabero cõre,
cõ ya wii macana quenare jã ca-bautisawʉ.
Nare jã ca-bautisaro bero oco bairo jã ca-ĩiwõ:
—“Joco mee,
mani Ʉpaʉ Jesúre ca-apiʉjao ãcomo,”
yʉre mʉja ca-ĩi tʉgooñaata yʉ ya wiipʉ tuacõaña,
jã ca-ĩiwõ.
To bairo seeto jã cõ ca-ĩiro maca cõ tʉpʉ jã ca-tuawʉ yua.
16 Jicã rʉmʉ Diore na ca-ñuu bueri paʉpʉ aána jã ca-bocawʉ jicão aperãre pojaore bairo na ca-paabojaore.
Ca-wãticʉco ca-ãmo.
Cumu ãnaje mena cabero ca-baipere ĩi buio jʉgoyeye majiri majoco ca-ãmo.
To bairo aperãre na cõ ca-ĩi buio jʉgoyeyebojarije wapa mena cõ ʉparã pairo niyeru ca-wapatanucuwã.
Conversión del carcelero (Hechos 16.16-40)
17 Cõre jã ca-boca tʉjʉrona jã ca-awaja ʉjanucuwõ:
—Dio ʉmʉrecóo macacʉre cʉ̃ cá-átibojarã ãma ati maja.
Dio camajare na cʉ̃ ca-netoopere buiorã áama,
ca-ĩi awaja ʉjanucuwõ.
18 Capee rʉmʉri cõre jã ca-tʉjʉro canacã nina to bairo jeto ca-bainucuwõ.
To bairo cõ ca-bairo Pablo cõ api quepebacʉ cõ amojore nʉca tʉjʉ,
wãti cõ mena ca-ãcʉ̃re oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwĩ:
—Jesucristo cʉ̃ ca-tutua netorije mena cõpʉre ca-ãcʉ̃re mʉ yʉ buti roti.
To bairo cʉ̃ ca-ĩirona nemoo cõ ca-buticoami.
19 Cõre cʉ̃ ca-butiro to cõona cõ ca-majibatajere ca-majiqueticõawõ yua.
To bairi cõ ʉparã,
to cõona mani ca-wapatarije manigaro ĩirã Pablo,
Sila jãare ca-punijiniwã.
Na punijini,
na ñee,
maca recomaca wapayerica paʉpʉ romano maja ʉparã tʉpʉ na ca-jee aáma.
20 Na jee aáti:
—Ati maja judío maja buio teña patowãcoo áti tʉgooña mawijioma ati maca macanare,
na ca-ĩiwã.
21 —Ape wame buioma.
Na ca-buiorije mani yarã romano maja manire cá-áti rotirique me ãa.
To bairi na ye na ca-ĩri wame cá-átiqueticõape ãa manire,
romano maja macare,
ca-ĩi wadajãwã caʉparãre.
22 Topʉ ca-ãna paarãacã nipetirã to bairo na yarã na ca-ĩrijere apirã na quena Pablo jãare ĩi punijiniri na ca-quẽgawã.
To bairi caʉparã na yarã polisía majare Pablo,
Sila na jutiire wee ree roti,
na ca-bape rotiwã yucʉ mena.
23 Seeto na baperi bero presopʉ na ca-jõowã.
Topʉ na jõori preso wii ca-coteire caroaro ca-bipe rotiwã,
rutirema ĩirã.
24 To bairo cʉ̃ na ca-rotiro preso wii ca-cotei pupea macá arʉapʉ caroaro biperica arʉapʉ na ca-cũuwĩ.
Ti arʉapʉre na cũu,
na rʉpori caroaro na jia átiri na ca-cũuñupʉ.
25 Ñami recomaca yua Pablo,
Sila Diore jeni nʉcʉbʉgo,
Diore ca-ĩi wariñuu bajanucuñuparã.
To bairo na ca-ĩi bajaro aperã presopʉ ca-ãna na ca-apiyuparã.
26 To bairo na ca-bairi paʉ yepa ca-nanaañupe.
Nanaabato preso wii quena seeto ca-jagueyupe.
Nemoo ti wii na ca-biabata joperi ca-caguecoajupe.
To bairo baibato presopʉ ca-ãna nipetirã come wẽeri nare na ca-jiabata wẽeri ca-popi peticoajupe tie majuuna.
27 To bairo ca-bairo bero preso wiire ca-cotei ca-yupiyupʉ.
Yupi,
joperi pãrique jeto ca-ano ca-tʉjʉyupʉ.
To bairi,
presopʉ ca-anibatana nipetirã ruticoatanama ĩri jarerica pãire nee,
cʉ̃ majuuna ca-jĩagabajupʉ,
ʉparãre na uwibacʉ.
28 To bairo cʉ̃ cá-átigaro tʉjʉʉ Pablo cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ:
—Átiqueticõaña.
Atopʉ jã ani peticõa,
cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
29 To bairo Pablo cʉ̃ ca-ĩiro apii:
—Jĩa bujubojaya,
na ca-ĩiñupʉ aperãre.
Na ca-jĩa bujubojaro Pablo,
Sila na ca-ani arʉapʉ jãa,
seeto uwi nanaari na tʉpʉ ca-ejacumuñupʉ.
30 Cabero na jʉgo buti atí,
na ca-jeniñañupʉ:
—¿Dope bairo yʉ ácʉati caroorije yʉ cá-átaje wapa Diore ca-nʉcʉbʉgoquẽna ya paʉpʉ Dio yʉre cʉ̃ ca-jooquetiparore bairo ĩi?
31 To bairo na cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Mani Ʉpaʉ Jesúre cʉ̃ mʉ ca-apiʉjaata mʉ netoogʉmi.
Mʉ ya wii macana to bairona cʉ̃ na ca-apiʉjaata na quenare na netoogʉmi Dio,
cʉ̃ ca-ĩiñuparã preso wiire ca-coteire.
32 Cabero mani Ʉpaʉ Jesú ye quetire cʉ̃re,
cʉ̃ ya wii macana quenare na ca-buioyuparã.
33-34 Jesú ye quetire nare na ca-buioro ca-apiʉjayuparã yua.
Apiʉjari polisía maja preso wiipʉ nare na ca-cũrica paʉpʉ Pablore,
Sila jãare ʉparã nare na ca-bape rotirique camiire ca-cojeyupʉ,
ñamina.
Cabero na ca-bautisa rotiyupʉ.
Cʉ̃ ya wii macana na ca-bautisa rotiyuparã na quena.
To bairi cʉ̃ ya wiipʉ na pii aá,
na ca-nuuñupʉ preso wiire ca-cotei.
Seeto ca-wariñuuñupʉ Diore apiʉjari yua.
Cʉ̃ ya wii macana quena to bairona ca-ani wariñuuñuparã.
35 Ape rʉmʉ ca-bujuro to macana romano maja ʉparã na polisíare na ca-buio rotiyuparã preso wiire ca-coteipʉre,
Pablo jãare to cõona na cʉ̃ buuato ĩirã.
36 To bairi polisía na ca-buio rotiricarã ca-buiora ejayuparã ti wii ca-cotei tʉpʉre.
Ti wiire ca-cotei tiere apiri Pablo jãare na ca-buio netoñupʉ:
—Caʉparã mʉja buti rotiyuparã.
To bairi mʉja butiwã.
Caroaro aánaja,
na ca-ĩiñupʉ.
37 To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apii Pablo polisía maja macare oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Ati maca macana ʉparã caroori wame jã cá-átie bui bʉgaquetibana quena camaja na ca-tʉjʉrona jã bape,
presopʉ jãare cũuñawã.
Jã quena romano maja jã ca-anie to ca-anibato quena to bairona jã áama.
Yucʉacã yajiori jã buu joogama camaja na ca-tʉjʉquẽtona.
Ñuuquẽe.
Na majuuna atíri jãare na buura apáro,
ca-ĩiñupʉ Pablo polisíare.
38 Polisía maja Pablo to bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apirã caʉparãre na ca-buiora aájuparã.
“ ‘Jã quena romano majana jã ãa,’
ĩima Pablo jãa,”
ca-ĩiñuparã caʉparãre.
To bairo na ca-ĩi buiorijere apirã,
ca-acʉacoajuparã caʉparã maca.
39 To bairi ti wiipʉ aá,
Pablo jãare,
“Mʉjaare jã cá-átaje majirioya,”
na ca-ĩiñuparã.
To bairo na ĩi,
na ca-buucõañuparã presopʉ ca-anibatanare.
Na buu,
“Aperopʉ aánaja,”
na ca-ĩiñuparã.
40 Cabero Pablo,
Sila presopʉ ca-ãnana buti,
Lidia ya wiipʉ cá-aácoajuparã.
Topʉ aá,
Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-tʉjʉyuparã.
Na tʉjʉ,
yeri ocabʉtiriquere na ca-ĩi buioyuparã.
Cabero cá-aácoajuparã yua.