La reunión en Jerusalén
15
Pablo,
Bernabé Antioquíapʉ na ca-ano aperã Judea yepa macana ca-ejayuparã.
Naa judío maja na cá-átinucurijere na cá-áti rotiyuparã Jesúre ca-apiʉjarãre.
—Moisé cʉ̃ ca-rotirica wame circuncisión mʉja cá-átiquẽpata Dio tʉpʉ ca-anicõa aninucupere mʉja jooquetigʉmi,
na ca-ĩi buioyuparã.
2 To bairo na ca-ĩi buioro apirã Pablo,
Bernabé jãa na mena yoaro ca-ame wada netoñuparã.
To bairi Antioquía macana Jesúre ca-apiʉjarã Pablore,
Bernabére,
aperã na mena macana jicãarãre Jerusalén'pʉ na cá-aá rotiyuparã.
Oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—Jerusalén'pʉ aánaja.
Jesú buerã ca-ãnanare,
aperã Jesúre ca-apiʉjarãre na ca-jʉgo ãnare na jeniñarã aája ti wamere,
na ca-ĩiñuparã.
3 To bairo Jesúre ca-apiʉjarã nare na ca-ĩiro cá-aácoajuparã.
Aána,
ca-neto aájuparã Fenicia,
Samaria na ca-ĩri yeparire.
Nipetiro na ca-neto aáti macari macanare judío maja ca-aniquẽna Jesúre na ca-apiʉjarijere na ca-queti buio nutua aájuparã.
Tie quetire apirã Jesúre ca-apiʉjarã seeto ca-wariñuuñuparã.
4 To bairi Pablo jãa Jerusalén'pʉ na ca-ejaro Jesú buerã ca-ãnana,
aperã ca-jʉgo ãna,
nipetirã Jesúre ca-apiʉjarã caroaro na ca-boca tʉjʉ jeniñuparã.
Nare na ca-boca tʉjʉ jeniro Pablo jãa maca na ca-buioyuparã na cá-aáteñaropʉ nipetiro Dio na jʉgori cʉ̃ cá-átajere.
5 Na ca-buioro apirã aperã jicãarã fariseo maja Jesúre ca-apiʉjarã wamʉnʉcari oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Judío maja ca-aniquẽna Jesúre apiʉjarã na quena mani judío majare bairo mani cá-átiere bairo cá-átiparã ãma.
Circuncisión,
apeye Moisé cʉ̃ cá-áti rotirique quena cá-átipe ãa na quenare.
6 To bairo na ca-ĩiro Jesú buerã ca-ãnana,
aperã Jesúre ca-apiʉjarãre ca-jʉgo ána jicã paʉ neñapori ca-wadapeniñuparã fariseo maja nare na ca-ĩrijere.
7 Yoaro tiere na ca-ĩi wadapeniro bero Pedro wamʉnʉca,
oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Yʉ yarã,
tirʉmʉpʉ yʉ ca-cũuwĩ Dio judío maja ca-aniquẽnare cʉ̃ ye quetire ca-buiopaʉre,
na quena tiere apirã yʉ na apiʉjaato ĩi.
Caroaro tiere mʉja maji.
8 Dio nipetirã camajare mani yerire majimi.
To bairi nare,
caroaro yʉre ca-apiʉjarã ãma ĩi,
cʉ̃ Espíritu Santore na ca-jooyupi Dio,
manire cʉ̃ ca-jooeparore bairona.
9 Dio manire cʉ̃ ca-mairore bairona na quenare na mairi caroorije na cá-átajere ca-majiriobojayupi nare.
10 ¿Nope ĩirã Dio nare cʉ̃ cá-átibojapere cʉ̃ mʉja matagatí?
Mani ñicʉ jãa,
mani quena Moisé ãnacʉ na cʉ̃ ca-rotiriquere mani áti peti majiquẽe.
Na quena áti peti majiquetiborãma.
¿Nope ĩirã,
“Dio mena caroaro anigarã tiere ája,”
na mʉja rotigatí?
11 Oco bairo maca ca-tʉgooñape ãa:
Dio manire netoomi mani Ʉpaʉ Jesú manire cʉ̃ ca-mai bopacoo tʉjʉro.
Dope bairo mani majuuna mani cá-áti majiquẽtie to ca-anibato quena mani catíomi.
Judío maja mee quenare to bairona na netoomi Dio caroorije na cá-átiere.
12 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ca-janañuparã na nipetirã.
To cõona Pablo,
Bernabé na ca-buioyuparã judío maja ca-aniquẽna tʉpʉ ca-acʉori wamerire na jʉgori Dio cʉ̃ cá-áti iñooriquere.
13 Tiere na ca-ĩi buio yaparoro Jacobo oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ tunu:
—Yʉ yarã,
mʉjaare yʉ ca-ĩi buioro yʉ apiya.
14 Yucʉacã Simón Pedro buiomi judío maja ca-aniquẽnare Dio caroaro na cʉ̃ cá-átiboja jʉgorijere.
To bairi na quenare jicãarãre na ca-bejeyupi Dio cʉ̃ yarã ca-aniparãre.
15 To bairo cʉ̃ ca-ĩi buiorore bairona ca-ĩi buio ucayupa Dio ye quetire ca-buioricarã tirʉmʉpʉ macana.
Oco bairo ca-ĩi ucayupa:
16 Caberopʉ Davire cʉ̃ yʉ ca-ĩricarore bairona yʉ átigʉ.
Cʉ̃ pãramipʉre jicãʉ Ʉpaʉ ca-anipaʉre cʉ̃ yʉ cũugʉ.
17 To bairo yʉ cá-áto aperã judío maja ca-aniquẽna yʉre ca-majirã anigarãma yʉ yarã ca-aniparã yʉ ca-cũricarã.
18 Tirʉmʉpʉ mani Ʉpaʉ Dio tiere mani ca-buioyupi,
ca-ĩi ucayupa Dio ye quetire ca-buiori maja ca-ãnana.a
19 ’To bairi yʉ tʉgooña.
Judío maja ca-aniquẽna Jesúre ca-apiʉjarãre capee na ca-rotiquetipe ãa,
ca-ĩiñupʉ Jacobo.
20 —Queti joorica pũuro macare na mani uca jooto to canacã wameacã átiqueticõaña ca-ĩipa pũuro:
“Waibʉcʉ riire weericarã Dio ca-aniquẽnarena aperã na cá-áti nʉcʉbʉgorãre na ca-baje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña,”
na ca-ĩipe ãa.
“Áti epericarã cʉtiqueticõaña,”
na ca-ĩipe ãa.
“Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií reequetanare ʉgaqueticõaña.
Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña.
To cõo átiquẽja,”
nare mani ĩi buio uca joogarã.
21 Moisépʉre Dio cʉ̃ ca-rotirique cʉ̃ ca-cũriquere nipetiri macapʉ judío maja na neñapo buerica wiiripʉre to canacã sábado ca-ano buerique aninucu.
Tirʉmʉpʉ mani ñicʉ jãapʉ ca-bue jʉgoyupa.
To bairi judío maja mee quena majima ati wamerire,
ca-ĩiñupʉ Jacobo.
22 To bairo cʉ̃ ca-ĩiro Jesú buerã ca-ãnana,
nipetirã Jesúre ca-apiʉjarã,
nare ca-jʉgo ána quena,
“Jaʉ,”
ca-ĩiñuparã.
To bairi Antioquíapʉre Pablo,
Bernabé jãa na mena ti pũuro queti joorica pũurore ca-ne aáparãre ca-bejeyuparã.
Juda Barsabá ca-wamecʉcʉ,
apeĩ Sila ca-wamecʉcʉ na ca-bejeyuparã.
Jesúre ca-apiʉjarã ca-ani majuurã ca-añuparã.
23 Ti pũuro na mena ca-jooyuparã na ca-rotirijere ucarica pũurore.
Oco bairo ca-ucayuparã ti pũuropʉ:
“Jã,
Jesú buerã ca-ãnana,
Jesúre ca-apiʉjarãre ca-jʉgo ãna quena caroaro mʉjaare jã ñuu roti.
Ati pũuro jã queti joo Antioquía macanare,
Siria macanare,
Cilicia yepa macanare judío maja ca-aniquẽna Jesúre ca-apiʉjarãre.
24 Jã ca-apiwʉ aperã ato macana mʉjaare na ca-buio mawijioriquere.
Jã tʉpʉ macana na ca-anibato quena na ca-buio teñari wamere jã ca-rotiquẽpʉ.
25 To bairi jicã wame tʉgooña majiri jã mena macana pʉgarã jã ca-bejerãre mʉja tʉpʉ jã joo Pablo,
Bernabé jãare mani ca-mairãre mʉja tʉpʉ cá-aáparãre.
26 Pablo,
Bernabé jãare mani Ʉpaʉ Jesucristo yere na ca-buio teñaro aperã na ca-jĩaboyuparã.
27 To bairi na mena Judare,
Silare,
jã ca-bejerãre mʉja tʉpʉ nare jã joo.
Na majuuna mʉja buiogarãma nipetiro ati pũuro ca-ĩrijere.
28 Espíritu Santo capee rotiquẽcʉmi mʉjaare.
To bairi capee wame popiye ca-aniere mʉjaare jã rotigatee.
To bairi to canacã wameacã jã rotigarã:
29 Waibʉcʉ riire weericarã Dio ca-aniquẽnarena aperã na cá-áti nʉcʉbʉgorãre na ca-baje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña.
Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña.
Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií reequetanare ʉgaqueticõaña.
Áti epericarã cʉtiqueticõaña.
Tiere jã ca-rotirijere bairona ána caroaro mʉja anigarã.
To cõona ãa.”
30 To bairi tie queti buio majiorica pũuro ca-ne aájuparã na ca-jooricarã Antioquíapʉ yua.
Antioquíapʉre eja,
to macana Jesúre ca-apiʉjarãre na neñapo roti,
queti joorica pũurore na ca-jooyuparã.
31 To macana ti pũurore tʉjʉrã seeto ca-wariñuuñuparã ca-tʉgooñarique paibatana,
cariape nare na ca-buio jooro.
32 Juda,
Sila,
na quena Dio ye quetire ca-buiorã aniri yoaro na buiori yeri ocabʉtiriquere na ca-buioyuparã Antioquía macana Jesúre ca-apiʉjarãre.
33 To bairi na mena yoabʉjaroacã ca-tuayuparã.
Cabero,
“Jãare ca-jooricarã tʉpʉ tunu aána jã bai tunu,”
ca-ĩiñuparã.
To bairo na ca-ĩiro,
“Caroaro mena tunu aánaja,”
na ca-ĩi tʉjayuparã.
34 To bairo na ca-ĩrije to ca-anibato quena Sila maca:
“Baiyupa,
yʉa atona yʉ tuagʉ,”
ca-ĩiñupʉ.
35 Pablo,
Bernabé na quena yoaro Antioquíapʉre ca-tuayuparã,
aperã menare mani Ʉpaʉ Jesú ye quetire buionemogarã.
Pablo comienza su segundo viaje misionero
36 Cabero Pablo Bernabére cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Ca-jʉgoyepʉ Jesú ye quetire mani ca-buio teñarica macaripʉ mani aáteñaato tunu,
to macana Jesúre ca-apiʉjarãre tʉjʉra aána,
¿dope bairo na anibaparí?
ĩirã.
Bernabé,
“Jaʉ,”
ca-ĩiñupʉ.
37 Bernabé maca seeto na mena ca-ne aágabajupʉ Juan Marco ca-wamecʉcʉre.
38 Pablo maca,
“Tirʉmʉ quenare Panfilia yepapʉ mani cũu joo,
mani ca-tunu weocoami mani mena caroaro bue teña peogaquẽcʉ,”
ĩibacʉ cʉ̃ ca-ne aágaquẽjupʉ.
39 To bairo baibana na majuu ame wada netoo,
ca-ame ricawatiyuparã.
To bairi Bernabé maca Juan Marco mena cumua mena cá-aácoajupʉ Chipre ca-wamecʉti poa yucʉ poapʉ.
40 Pablo maca Silare cʉ̃ ca-ne aájupʉ cʉ̃ ca-bapa cʉtipaʉre.
To macana Jesúre ca-apiʉjarã,
“Dio caroaro mʉjaare cʉ̃ coteato,”
nare na ca-ĩi jenibojaro bero cá-aácoajuparã.
41 Aá,
ca-neto aájuparã Siria,
Cilicia ca-wamecʉti yeparire.
To macana Jesúre ca-apiʉjarãre na ĩi buioʉ seeto yeri ocabʉtiriquere na ca-ĩi buioyupʉ Pablo.